Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Kako pronaći ravnotežu?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

skupDok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.

»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.

Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.

Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.

I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.

Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.

Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.

Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.

– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.

– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.

Ekolozi i ribari

Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.

Podrška Arnolda Schwarzeneggera

Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.

Ira Cupać Marković

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2009-10-19 14:43
Utješno je vidjeti da postoje dobri primjeri suradnje i stvaranja kompromisa različitih grupacija. Takvo što morat će se dogoditi i kod nas, jer svima postaje jasno da se ne smijemo ponašati kao da je sa morem i životom u njemu sve u redu. Naročito sada kada su pregovori sa EU ponovo krenuli, jasno je da je jedini način da se zaštiti interes lokalnih ribara upravo uspostava rezervata. U slučaju da se to ne dogodi, na ovom će području moći ribariti baš svi, Talijani, Slovenci pa i Norvežani kada bi im se to ushtjelo i isplatilo :zzz . Uspostavom zaštite na ovom području ribolov bi bio dopušten lokalnom stanovnštvu, što bi ih stavilo u privilegiran položaj prema ostalima, koji nerijetko imaju bolje brodove i opremu. Da ne spominjem riblji fond, koji je bitno smanjen i koji bi se zoniranjem na području obnovio. Od te bi priče imali koristi itekako ljudi ovoga kraja, a ne samo dupini.
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2009-10-19 14:45
Plavi svijet pokazuje svojim pristupom da je ozbiljan, sve čestitke na organiziranju skupa! Šteta je što nitko iz lokalne vlasti nije prisustvovao besplatnoj edukaciji na kojoj su mogli puno toga naučiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # štićenik 2009-10-19 14:47
Pitanje: Jesu li na taj skup u belevue bili pozvani naši ribari, brodari, brodograditelji , turistički djelatnici i ostali predstavnici interesnih skupina ili je sve to kao i obično bilo samo filozofiranje stranaca koji žele nametati svoja pravila?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Decibel 2009-10-19 20:39
U članku koji komentirate piše da su sudionici skupa bili znanstvenici i menadžeri, dakle ljudi koji imaju temelja i isklustva pričati o toj temi. Uz dužno poštovanje naših ribara, brodara, brodograditelja , turističkih djelatnika i predstavnika interesnih skupina, znatna je razlika izmeðu zastupanja interesa i zastupanja znanstvenih činjenica. Kako znanost i politika uvažavaju interese i ugraðuju ih u konkretna rješenja, o tome je u članku vrlo ilustrativno opisan slučaj zaštite australskih koraljnih grebena. Meni se čini da se ovaj skup nije bavio lošinjskim područjem predloženom za zaštitu, nego da su jednostavo izmjenjivana iskustva onih područja koja su zaštitu provela. Upravo zato trebala je biti prisutna politika, da dobije uvid u modele i procedure, ali ne i svatko tko se boji rezervata ili ga priželjkuje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 12:43
    Obrazujte se
    Vidim da ne razumijete pojam slobode od prisile. Nije ni čudo, jer pojam ljudskih prava ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 12:23
    Pustimo ih da si uštrcavaju
    Pustimo onda na miru i one koji žele birati hoće li im biti uštrcan u tijelo heroin ili ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 10:59
    Sluškinjina priča
    Malo vam je kriva usporedba....ov o nije radi pa ćeš dobiti plaću. Ovo je stavi nikab da i ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 10:49
    Pozicioniranje
    Ja mislim da antivakseri i antimaskeri rade isto što i političari da se kako se ono kaže ...
     
  • Svaštara br. 1

    Virolog 23.09.2021 10:19
    Antivakserska histerija
    Antivakseri i antimaskeri me podsjećaju na one što su u 19. stoljeću vjerovali da vakcinacija ...
     
  • Svaštara br. 1

    Murphy 23.09.2021 08:54
    shit happens
    Otkad postoji civilizacija, cijela planeta funkcionira na principu neke vrste trgovine ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 22.09.2021 21:44
    Sloboda od prisile
    Vidim da nisi pročitao članak. Piše upravo o ovakvima kao ti... + ovo ne prisiljava "društvo" ...
     
  • Svaštara br. 1

    Pfizer loyalty card 22.09.2021 21:19
    First World Problems
    Ne razumijem to tantrumiziranje oko cijepljenja. Cijepili su nas sve kao male, mi cijepimo ...
     
  • Grad za nju

    Građanin drugog reda 22.09.2021 13:27
    neki će to doživjeti, a neki možda i neće
    Zanimljivo je kako je odluka o dopunskom zdravstvenom osiguranju za umirovljenike, od velikog ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 22.09.2021 11:48
    Šutnja je slaganje
    Izvrstan članak koji jasno kazuje o vremenima u kojima se nalazimo: www.liberal.hr/.../ ...
     
  • Grad za nju

    A.G. 22.09.2021 10:13
    O Ana, tugo naših dana ...
    Kako prvih 100 dana tako do kraja mandata. A onda će opet lagati "ostvarili smo sve što smo ...
     
  • Okrivljeni Vlado Grbin o događaju 1991. godine

    A.G. 22.09.2021 09:54
    Cjepivo potiv grižnje savjesti
    Nacionalistička , vjerska i/ili ideološka zatucanost te pohlepa mogu biti učinkovito cjepivo ...
     
  • Okrivljeni Vlado Grbin o događaju 1991. godine

    Damir SK 22.09.2021 00:12
    Grbin
    Kakva je to osoba koja ubije dva čovjeka i ne osjeća grižnju savjesti?
     
  • Grad za nju

    Gost 21.09.2021 10:23
    Otok njenih djedova
    Čudite se kao pura dreku što vas gradonačelnica vuče za nos kao da ne znate da je ona HDZ-ov ...
     
  • Grad za nju

    Gizmo 20.09.2021 19:37
    Cabaret Lussinpicolo
    Dama je na sjednici kazala da se ona neće spuštati ispod nekog nivoa pa je poslala svog ...
     
  • Grad za nju

    Gizmo 20.09.2021 14:10
    Dajmo joj da nauči hrvatski
    Ma spustila se ona i ispod obrazovnog nivoa kojim se hvali u objavljenoj biografiji. Nakon ...
     
  • Grad za nju

    gost 20.09.2021 13:31
    Bezobrazluk na kvadrat
    Nema službenog obrazloženja zašto se ukida odluka o smanjuju plaća za vrijeme trajanja ...
     
  • Grad za nju

    Dildo 20.09.2021 13:12
    Predaganje bez obrazloženja
    Pa Anini kmetovi u GV su usvojili i njezin prijedlog o stavljanju van snage smanjenje plaće ...
     
  • Grad za nju

    gost 20.09.2021 10:39
    Podprosječno poštenje nadprosječna pohlepa
    Ogorčena bitka za poništenje odluke o smanjenju plaća gradonačelnice i njenog zamjenika ...
     
  • Grad za nju

    Bezjak 20.09.2021 10:17
    Na čekanju do kraja mandata
    Spustila se ona ne samo ispod obične pristojnosti nego i ispod nivoa vlastitog predizbornog ...
     
  • Grad za nju

    WD 40 19.09.2021 18:03
    Njonje joj čuvaju leđa
    Naučili smo i da je virus HDZ gadno zarazio Anu Kučić pa sad oponaša Plenkovića u bahatosti ...
     
  • Grad za nju

    ... 19.09.2021 10:30
    ...
    Sa ove sjednice gradskog vijeća naučili smo da je pohlepa jača od korone.
     
  • Grad za nju

    gost 18.09.2021 15:54
    Ajmo reć
    Probaj ti staviti na papir njeno "ajmo reć" i "na neki način" trabunjanje. A zapisničaru ...
     
  • Grad za nju

    Bezjak 18.09.2021 10:29
    Ne crkni magarče dok trava ne naraste
    Zato ne treba čekati kraj mandata nego sva predizborna obećanja A. K. preraditi na realnost ...
     
  • Grad za nju

    gost 18.09.2021 07:57
    Nedić: Sedam je veći broj od sedam
    I sada će taj i takav znalac opet raditi kao profesor. Jadna djeca ...
     
  • Grad za nju

    Wiking 17.09.2021 20:58
    Kleptokracija na djelu
    hr.wikipedia.org/.../... (http://hr.wikipedia.org/wiki/Kleptokracija)
     
  • Grad za nju

    DD 17.09.2021 16:06
    Živopisna trulež
    Morbidna bezosjećajnost plus beskrajni egoizam Ane Kučić su znakovi moralnog truljenja kao ...
     
  • Grad za nju

    Tko poživi pričat će 17.09.2021 13:37
    Umirovljenici nemojte brinuti
    Na pitanje vijećnika Cavedonija kad će Grad umirovljenicima počet plaćati dopunsko zdravstveno ...
     
  • Grad za nju

    gost 17.09.2021 12:21
    Crvena Hrvatska
    Izbori su prošli a do narednih izbora sve će se zaboraviti. Zato je brže bolje pred svoju novu ...
     
  • Grad za nju

    Voajer 17.09.2021 10:31
    Sluganstvo se isplatilo
    Sramoćenje pred onima koji znaju za sram njemu ne smeta a njegovi hadezejci ne znaju šta ...