Kako pronaći ravnotežu?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

skupDok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.

»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.

Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.

Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.

I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.

Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.

Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.

Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.

– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.

– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.

Ekolozi i ribari

Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.

Podrška Arnolda Schwarzeneggera

Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.

Ira Cupać Marković

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2009-10-19 14:43
Utješno je vidjeti da postoje dobri primjeri suradnje i stvaranja kompromisa različitih grupacija. Takvo što morat će se dogoditi i kod nas, jer svima postaje jasno da se ne smijemo ponašati kao da je sa morem i životom u njemu sve u redu. Naročito sada kada su pregovori sa EU ponovo krenuli, jasno je da je jedini način da se zaštiti interes lokalnih ribara upravo uspostava rezervata. U slučaju da se to ne dogodi, na ovom će području moći ribariti baš svi, Talijani, Slovenci pa i Norvežani kada bi im se to ushtjelo i isplatilo :zzz . Uspostavom zaštite na ovom području ribolov bi bio dopušten lokalnom stanovnštvu, što bi ih stavilo u privilegiran položaj prema ostalima, koji nerijetko imaju bolje brodove i opremu. Da ne spominjem riblji fond, koji je bitno smanjen i koji bi se zoniranjem na području obnovio. Od te bi priče imali koristi itekako ljudi ovoga kraja, a ne samo dupini.
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2009-10-19 14:45
Plavi svijet pokazuje svojim pristupom da je ozbiljan, sve čestitke na organiziranju skupa! Šteta je što nitko iz lokalne vlasti nije prisustvovao besplatnoj edukaciji na kojoj su mogli puno toga naučiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # štićenik 2009-10-19 14:47
Pitanje: Jesu li na taj skup u belevue bili pozvani naši ribari, brodari, brodograditelji , turistički djelatnici i ostali predstavnici interesnih skupina ili je sve to kao i obično bilo samo filozofiranje stranaca koji žele nametati svoja pravila?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Decibel 2009-10-19 20:39
U članku koji komentirate piše da su sudionici skupa bili znanstvenici i menadžeri, dakle ljudi koji imaju temelja i isklustva pričati o toj temi. Uz dužno poštovanje naših ribara, brodara, brodograditelja , turističkih djelatnika i predstavnika interesnih skupina, znatna je razlika izmeðu zastupanja interesa i zastupanja znanstvenih činjenica. Kako znanost i politika uvažavaju interese i ugraðuju ih u konkretna rješenja, o tome je u članku vrlo ilustrativno opisan slučaj zaštite australskih koraljnih grebena. Meni se čini da se ovaj skup nije bavio lošinjskim područjem predloženom za zaštitu, nego da su jednostavo izmjenjivana iskustva onih područja koja su zaštitu provela. Upravo zato trebala je biti prisutna politika, da dobije uvid u modele i procedure, ali ne i svatko tko se boji rezervata ili ga priželjkuje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Petljanje na javnim površinama

    Depilator 22.06.2018 15:47
    Rupe u organizaciji
    A povodom reorganizacije gradske uprave okončane formalnim izborom vršitelja te dužnosti ...
     
  • Vlakić bez voznog reda

    xxx 22.06.2018 12:54
    komentar za koga
    zna se za koga i kome ide u prilog gradonačelnica kumi i kumovima
     
  • »Svaštara«

    dr. luigi 22.06.2018 11:51
    copy paste
    U istim uredima sad ne rade ništa ali uredno primaju plaču na kraju mjesecaGradonač elnica ...
     
  • »Svaštara«

    Bljak 22.06.2018 08:11
    Shit
    U istim uredima sad ne rade ništa ali uredno primaju plaču na kraju mjeseca
     
  • Petljanje na javnim površinama

    oglas 21.06.2018 18:27
    prodajem kariole
    pogodne za prijevoz smeća od stana ili kuće do jedinog polupodzemnog spremnika u kvartu
     
  • »Svaštara«

    tajfun 21.06.2018 15:31
    nema mira među maslinama
    A gdje su dosadašnje pročelnice ?
     
  • Petljanje na javnim površinama

    KOMUNALAC 21.06.2018 15:02
    Gdje sa smećem?
    Iz dana u dan jedan kontejner manje...Gdje će Lošinjani sa svojim smećem? Da li da naprave ...
     
  • »Svaštara«

    Gost 21.06.2018 14:26
    Natječaj reda radi
    Od danas će sve štimati u gradu? Sumnjam. Ista osoba je već desetak godina u GML. Ništa ...
     
  • »Svaštara«

    Gost 21.06.2018 14:18
    Pomalo incestuozni postupak
    A u povjerenstvu za provedbu natječaja su njegovi podređeni. Predsjednik povjerenstva je ...
     
  • Petljanje na javnim površinama

    gost 21.06.2018 14:12
    komunalni redari
    Komunalni redari ne rade prema prijavama građana nego prema dozvoli svojih šefova. Neće oni ...
     
  • »Svaštara«

    Kibic 21.06.2018 14:01
    Oštra konkurencija
    V.D. Čović izabran za Jedinstvenog pročelnika/cu u oštroj konkurenciji i.imgur.com/8GwttgN.jpg ...
     
  • Petljanje na javnim površinama

    Cap cap 21.06.2018 13:38
    Mama ti serator
    Nakon desetak poziva i nerijesavanja, tj. ne izlaženja komunalnog redara na teren, ne pada ...
     
  • Potrubi za otoke i obalu

    crna ptica kos 21.06.2018 13:24
    nema više popravnog
    Lošinj je već davno postao Fokushima
     
  • Potrubi za otoke i obalu

    Figa 21.06.2018 08:47
    Haračić kao sekundarna sirovina
    Nakon godinu dana od ovih prosvjeda može biti samo još gore. Imamo vladu sumnjivih namjera ...
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    gost 21.06.2018 08:22
    Sve tajne uspjeha
    Osim toga Anina mama je član Župskog Pastoralnog vijeća kao predstavnica Pokreta za život koji ...
     
  • »Svaštara«

    mali-losinj.hr 21.06.2018 07:42
    RANG LISTA KANDIDATA – PROČELNIK/CA JUO
    Objavljeno 20.06.2018. www.mali-losinj.hr/.../ ...
     
  • Petljanje na javnim površinama

    Zlonamjerni seratori 21.06.2018 00:45
    Odmor iz snova
    Toliko vremena koliko ti je trwbalo da napises kom3ntar na ovoj stranici, toliko bi ti ...
     
  • Potrubi za otoke i obalu

    Isto ko i lani 20.06.2018 22:29
    Vidi ....
    Ovo je od prošle godine i nisam vidjela, moram sada komentirati. Otkud vam ideja da i ...
     
  • Petljanje na javnim površinama

    Cap cap 20.06.2018 22:20
    Da pitam
    Kad sam vec tu da pitam nesto. Ima li u gradu komunalni redar ili je ovo notmalno da talijani ...
     
  • Potrubi za otoke i obalu

    morčić 20.06.2018 20:03
    magla svuda oko nas
    Zna li netko tko je dobio koncesiju za diving centar kraj restorana Cigale ?
     
  • Potrubi za otoke i obalu

    B.G. 20.06.2018 19:28
    Obljetnica
    Prošlo je godinu dana, čekamo prijedlog Zakona o pomorskom dobru. Za to vrijeme obala polako ...
     
  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    crna ptica kos 20.06.2018 16:45
    pravilnik
    i.imgur.com/jJu71BQ.jpg (http://i.imgur.com/jJu71BQ.jpg) i.imgur.com/jJu71BQ.jpg ...
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    Psiholog 20.06.2018 15:53
    Vratimo se sindromu KGK
    Ovih nekoliko zadnjih komentara dokazuju da tuljanovi komentari nisu ludilo i retardiranost ...
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    Rebus 20.06.2018 15:40
    Kuhanje laži
    Tuljane ako može odgovor na jednu zagonetku? Ana obožava kuhati najmilijima ali mama ...
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    crna ovca 20.06.2018 15:29
    ne spominji sveto ime
    Ne vrijeđajte majku Terezu takvom imbecilnom usporedbom.
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    bijela vrana 20.06.2018 15:17  
  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    Mali tic 20.06.2018 14:53
    puno decibela
    Sinoc sam slusao na Tv da u blizini stanbenih zgrada dozvoljena buka je 65 decibela,a na ...
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    Emantera 20.06.2018 13:06
    Psihopatologija trolanja
    Tvoje trolanje sve više i više pruža kliničku sliku neke psiho patologije. Biološko bivanje ...
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    gost 20.06.2018 09:51
    Medvjeđa usluga gradonačelnici
    Ne moraš pisati polaganije, ali bilo bi dobro da uopće ne pišeš, jer onima koje braniš ...
     
  • Medijska normalizacija nenormalnog

    gost 20.06.2018 09:28
    Protivrječne izjave
    Kad političarka ničim izazvana daje protivrječne izjave o svom privatnom životu svatko tko ...