Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Kako pronaći ravnotežu?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

skupDok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.

»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.

Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.

Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.

I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.

Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.

Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.

Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.

– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.

– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.

Ekolozi i ribari

Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.

Podrška Arnolda Schwarzeneggera

Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.

Ira Cupać Marković

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2009-10-19 14:43
Utješno je vidjeti da postoje dobri primjeri suradnje i stvaranja kompromisa različitih grupacija. Takvo što morat će se dogoditi i kod nas, jer svima postaje jasno da se ne smijemo ponašati kao da je sa morem i životom u njemu sve u redu. Naročito sada kada su pregovori sa EU ponovo krenuli, jasno je da je jedini način da se zaštiti interes lokalnih ribara upravo uspostava rezervata. U slučaju da se to ne dogodi, na ovom će području moći ribariti baš svi, Talijani, Slovenci pa i Norvežani kada bi im se to ushtjelo i isplatilo :zzz . Uspostavom zaštite na ovom području ribolov bi bio dopušten lokalnom stanovnštvu, što bi ih stavilo u privilegiran položaj prema ostalima, koji nerijetko imaju bolje brodove i opremu. Da ne spominjem riblji fond, koji je bitno smanjen i koji bi se zoniranjem na području obnovio. Od te bi priče imali koristi itekako ljudi ovoga kraja, a ne samo dupini.
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2009-10-19 14:45
Plavi svijet pokazuje svojim pristupom da je ozbiljan, sve čestitke na organiziranju skupa! Šteta je što nitko iz lokalne vlasti nije prisustvovao besplatnoj edukaciji na kojoj su mogli puno toga naučiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # štićenik 2009-10-19 14:47
Pitanje: Jesu li na taj skup u belevue bili pozvani naši ribari, brodari, brodograditelji , turistički djelatnici i ostali predstavnici interesnih skupina ili je sve to kao i obično bilo samo filozofiranje stranaca koji žele nametati svoja pravila?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Decibel 2009-10-19 20:39
U članku koji komentirate piše da su sudionici skupa bili znanstvenici i menadžeri, dakle ljudi koji imaju temelja i isklustva pričati o toj temi. Uz dužno poštovanje naših ribara, brodara, brodograditelja , turističkih djelatnika i predstavnika interesnih skupina, znatna je razlika izmeðu zastupanja interesa i zastupanja znanstvenih činjenica. Kako znanost i politika uvažavaju interese i ugraðuju ih u konkretna rješenja, o tome je u članku vrlo ilustrativno opisan slučaj zaštite australskih koraljnih grebena. Meni se čini da se ovaj skup nije bavio lošinjskim područjem predloženom za zaštitu, nego da su jednostavo izmjenjivana iskustva onih područja koja su zaštitu provela. Upravo zato trebala je biti prisutna politika, da dobije uvid u modele i procedure, ali ne i svatko tko se boji rezervata ili ga priželjkuje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 3

    Didi 15.10.2019 09:37
    Liberalna teorija urote
    Istina stvarno boli. Samo pitanje je što je istina. skeptic.com/.../...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 15.10.2019 06:59
    Istina boli
    Zanimljiv članak koji govori o prikrivenim motivima "borbe za okoliš": www.liberal.hr/.../ ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Promatrač 14.10.2019 18:32
    Izlet
    Cijeli izlet se događao pod budnim okom najvećeg mozga na Lošinju DARIA HORVATA.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Gonzo 14.10.2019 15:39
    Bandiera bianca e bandiera verde
    Ana se sada može dičiti Zelenom zastavom da ne zaostane za bivšim šefom Kapelijem koji si je ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    zločko 14.10.2019 15:15
    .....
    znači, neka institucije i dalje rade svoj posao?
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    živko 14.10.2019 14:52
    povuci ga a malo i potegni
    Na koji dignitet koje institucije misliš ? Pa Lošinj je već dugo izvan kontrole svih ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Purgativ 14.10.2019 14:42
    Tajna brilijantne probave
    Uopće ne moraš piti Donat Mg, dovoljno je samo povremeno zalutati na taj profil.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vazelinko 14.10.2019 14:32
    umjetnost ušupčivanja
    Ima Čazo konkurenciju u umjetnosti ušupčivanja. Vidi ovo: Nemam čast i zadovoljstvo da ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    dr House 14.10.2019 13:50
    psihodelično
    svrš, svrš, svrš...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 14.10.2019 12:06
    Depopulacija Grada Malog Lošinja
    A tobožnji Prvi od tisuću nazaduje. O tome je bilo pitanje i komentar prije deset dana.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    SN 14.10.2019 11:00
    .....
    U skladu sa uobičajenom praksom, ako se sa neta prenese neka vijest, onda se na kraju objave ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 14.10.2019 09:19
    Požderi se Ana ... Krk je bolji!
    Krk je u tri kategorije bio u grupaciji najboljih malih gradova u Hrvatskoj 2018. i ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Bumbar 14.10.2019 08:34
    Krčki trijumf, jad Malog Lošinja
    A onda se Aninom piscu FB objava iz sjene u pokušaju smanjenja štete od lošeg ishoda ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vox Populi 13.10.2019 14:36
    notorno
    Iz ovoga bi uskoro mogla nastati afera veća od one bivšeg ministra na Braču. Hoće li ...
     
  • Deus ex machina

    Zanzibar 13.10.2019 14:16
    Miljenik ćaće Sanadera
    "A kuda bi je protjerali druže Kapeli u koju zemlju ako dotična ima dokumente Hrvatske.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 13.10.2019 10:42
    Dan za pamćenje
    zakonipropisi.com/.../...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Promatrač 13.10.2019 08:15
    Izlet
    Pitajte gospodu ELVISA ŽIVKOVIŽA, ANTU NEDIĆA, BORISA BADURINU I ANTONIA MALJEVCA što rade ...
     
  • Deus ex machina

    gost 12.10.2019 16:44
    Najbolji mi je ovaj
    Cuj, talijan bi protjerivao Hrvate iz Hrvatske..
     
  • Deus ex machina

    Impetus 12.10.2019 16:38
    Vjetar s Kaptola u leđa Cappelliju
    "Ministar turizma Gari Capelli i ministar branitelja Tomo Medved sastančili su s osebujnom ...
     
  • Deus ex machina

    NN 12.10.2019 12:33
    ljudima je dosta
    ima zanimljivih komentara na Teleskopu :D
     
  • Deus ex machina

    mini star 12.10.2019 12:16
    vrati se sine
    Ne samo fotelju nego puno toga mu čuva.
     
  • Deus ex machina

    Wiking 12.10.2019 11:44
    ###
    Ako je ovo točno, onda mi se čini da i ona njemu cijelo vrijeme samo čuva fotelju.
     
  • Deus ex machina

    MGM 12.10.2019 10:24
    Lassie Come Home
    Ovako će to biti... Ministar će do novih lokalnih izbora parazitirani na 6 + 6 i za to ...
     
  • Deus ex machina

    F1 12.10.2019 09:34
    minus i minus daje plus
    Pa morao je vjerovati ministru, bivšem branitelju. :lol:
     
  • Deus ex machina

    Istjerivač nepodobnih 12.10.2019 09:33
    I Kapeli bi istjerivao iz Hrvatske
    U strahu za položaj zaigrao je kolo s ekstremnom desnicom. Skandalozna izjava ministra ...
     
  • Deus ex machina

    Papan 12.10.2019 09:16
    Licemjerje
    Bit će zabavno promatrati kako blefer potkopava blefericu, a za za javnost licemjerno upućuju ...
     
  • Deus ex machina

    Crni labud 12.10.2019 08:40
    ......
    Ni švicarci se ne ponašaju ovako bahato.
     
  • Deus ex machina

    Tin 12.10.2019 08:07
    Mala bara puno krokodila
    Eto, i on je konačno skužio njegovo blefiranje. Uskoro bi mogli imati gradonačelnicu i ...
     
  • Deus ex machina

    švicarac 12.10.2019 07:48
    ne možete vi toliko zaraditi koliko mi možemo potrošiti
    nije ni čudo da nema novaca ni za šta drugo, kad se sva ova bulumenta svaki dan samo seljaka ...
     
  • Deus ex machina

    gost 11.10.2019 19:29
    GARI U NEMILOSTI PLENKOVIĆA
    Prema informacijama iz HDZ-a i među turstičkim djelatnicima, posebno iz Istre, ministar ...