Županijsko je poglavarstvo nezadovoljno pokretanjem preventivne zaštite cresko - lošinjskog akvatorija bez uključivanja lokalne zajednice, javlja današnji Novi list.
Preventivna je zaštita novina u sustavu zaštite prirode u Hrvatskoj, a cresko - lošinjski arhipelag prvo područje gdje se takav postupak provodi, pa stoga ima nejasnoća oko praktične provedbe . . .
Razlog tome je što se postupak proglašenja »posebnog rezervata« inicira i provodi na državnoj razini, a upravljanje nakon proglašenja na županijskoj, odnosno lokalnoj razin, ističe list te napominje da se sredstva za upravljanje takvim zaštićenim područjem osiguravaju na državnoj razini.
Da je Ministarstvo kulture prije izdavanja rješenja o preventivnoj zaštiti dijela mora uz istočne obale otoka Cresa i Lošinja u proces proglašenja uključilo, ili o pokretanju procesa informiralo, Primorsko-goransku županiju, Grad Mali Lošinj i lokalno stanovništvo možda su se mogle izbjeći neugodnosti i otpori koje se sada javljaju u pojedinim skupinama poput creskih i lošinjskih ribara koji strahuju što će biti kada se završi proces trajnog proglašenja zaštite i to područje bude zaštićeno kao posebni rezervat u moru, stav je Poglavarstva Primorsko - goranske županije koje je zbog takvog načina pokretanja preventivne zaštite, bez uključivanja lokalne zajednice, izrazilo nezadovoljstvo. List navodi da su te okolnosti stavile u nezahvalnu situaciju i Javnu ustanovu »Priroda« koja upravlja zaštićenim područjima u Primorsko - goranskoj županiji. Kako je s radom započela tek prije osam mjeseci, odnosno nakon što je rješenje već bilo donijeto, »Priroda« nije mogla utjecati na preventivnu zaštitu područja kojim bi, nakon dovršetka postupka proglašenja, bila obavezna upravljati.
Županijska i lokalna vlastte stanovništvo nikada nisu dovodili u pitanje postojanje izuzetnih prirodnih vrijednosti na području cresko - Iošinjskog arhipelaga, kaže Sonja Šišić ravnateljica županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode »Priroda« ističući da je dio, za sada privremeno zaštićenog arhipelaga, i u prostorno - planskoj dokumentaciji predviđen za zaštitu. No, prema njenim riječima, temeljno načelo zaštite prirode i upravljanja zaštićenim područjima je uključivanje je lokalnog stanovništva. Ukoliko ono ne živi u suglasju s prirodom, zaštita nikada neće bit efikasna, objašnjava Sonja Šišić.
Sklad i suživot prirode i ljudi koji žive u zaštićenim područjima ogleda se u razumijevanju potreba lokalnog stanovništva koje bi u konačnici, bez obzira na status zaštite, ipak moralo osjetiti određene komparativne prednosti od života u neposrednoj blizini. Upravo zbog toga aktivnosti u procesu proglašenja trajne zaštite i upravljanja zaštićenim područjem moraju se provoditi na način koji uvažava daljnji razvoj najznačajnijih i tradicionalnih gospodarskih aktivnosti žitelja koje se odvijaju na području koje gravitira cresko-lošinjskom arhipelagu. Uostalom, priroda tog područja i ostala je sačuvana ponajviše zahvaljujući svijesti Cresana i Lošinjana i njihova tradicionalnog načina života gdje se oduvijek znalo koliko se čega može uzeti iz prirode, a što mu vratiti, rekla je za Novi list Sonja Sišić.
Prema pisanju Novog lista, prve radionice o zaštiti u cresko - lošinjskom arhipelagu u koje će biti uključeni žitelji krenut će najvjerojatnije na jesen. a uz podršku lokalne i županijske razine organizirat će ih Državni zavod za zaštitu prirode. S obzirom na to da najvažniji dijelovi postupka proglašenja rezervata, uključivši i javnu raspravu tek predstoje, pokušat će se nadoknaditi ono što je do sada propušteno u vezi s informiranjem i uključivanjem domaćih ljudi u aktivnosti oko rezervata te stručnom i tehničkom pomoći državnim tijelima doprinijeti kvaliteti buduće zaštite, kaže Šonja Šišić.
List zaključuje da su sudeći po ovim najavama, za dupine na pomolu neka bolja vremena, barem što se tiče suradnje državnih, županijskih i lokalnih tijela i uključivanja žitelja dijela otoka Cresa i Lošinja u provedbu zaštite ovog prostora čija je prirodna vrijednost iznimna i u europskim razmjerima.
Komentari:
Pa kako sad - Xman i ekipa vele da ovdje sve funkcionira po sistemu "daj mi danas, a za sutra mi se j...", svi sve kidaju, čupaju, gaze, nitko na ništa ne pazi...
Predlagatelji projekta tvrde da je područje ugroženo, a sad vam frendica koja je vrlo bliska kolovoðama, veli ovakve stvari... Zbunila me vaša strategija, zaista...
Onda, jel' ugroženo ili sačuvano?
Dajte se dogovorite pa nam javite...
A i ovo objašnjenje ti je jako, moram priznati - do 90-ih je bilo očuvano, a sada je zbog demokracije ugroženo... No dobro...
A da si zaista pročitala što sam napisao, ne bi bubnula da sam rekao kako je priroda ugrožena zbog same demokracije. No ne tvrdim da se služiš trikovima, možda naprosto nisi razumjela vezu izmeðu demokracije i tržišne privrede, pa ne možeš razumjeti ni devijacije koje iz toga proizlaze.
A dok nije bilo demokracije, nije bilo niti ostaloga, proizlazi iz tvojeg posta. Prema tome, a imajući u vidu i vremensku odrednicu koju si naveo, ipak je sve izašlo iz demokracije (kapitalizam, tržišna utakmica, tržišne promjene, pretjerani konzumizam i šta ja znam šta, to svi znamo...)
Pa opet ispada da je poslije 90-te bilo ugroženo zbog demokracije odnosno, njezinih posljedica...
I tako se fino fokusiraš na mene kako sam nepismena i odvraćaš pažnju od teme. No, i to je taktika, svatko kako najbolje zna.
Bitno da su dupini ugroženi od '90-te. Drago mi je da sada već imamo i nekakvu vremensku odrednicu, to je bitan parametar, zar ne? Svaki dan čovjek nešto nauči. Nego, reci mi, jel' i to piše u projektu ili je to tvoja proizvoljna konstatacija? Ili ako piše možda negdje u literaturi, pa da mi kažeš gdje, ako ti nije teško...
A glede devedesetih godina, izgleda da ti je promaklo kako je tih godina započela divlja privatizacija, eksplozija bespravne gradnje i devastacije prirode, totalna erozija morala i rasprodaja prirodnih resursa. No mozda te nisu obavijestili
dosta mi je svega. moram se odseliti s ovog ludog otoka... srećom nastava na fakultetu traje duže nego svi praznici zajedno...
Ljudi su uvjek voljeli dupine i nikad ih nisu ubijali prema tomu svi znamo da se tui radi o profitu onih koji ne zele raditi nego zele zivjeti na grbaci drugih.