Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Međunarodna godina dupina

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Dobri dupin Populacija dupina, zapravo cijela skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, u drastičnom je padu u cijelom svijetu.

Uznemirivanje, buka, onečišćenje mora, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe te slučajni i izravni ulov najveće su prijetnje opstanku dupina, javlja u povodu obilježavanja Međunarodne godine dupina današnji Vjesnik u opširnom prilogu pod naslovom Dobri dupini najbolji su svjedoci čistoće Jadrana.

Populacija dupina, zapravo cijela skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, u drastičnom je padu u cijelom svijetu. Uznemirivanje, buka, onečišćenje mora, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe te slučajni i izravni ulov najveće su prijetnje opstanku dupina.

Stoga su Ujedinjeni narodi, u okviru Konvencije o migratornim vrstama i pripadajućim sporazumima ACCOBAMS, o zaštiti dupina, i ASCOBANS, te u suradnji s nevladinom udrugom Whale and Dolphin Conservation Society (WDCS) proglasili 2007 - godinom dupina. Godina dupina dio je i UN-ove kampanje »Desetljeće edukacije i održivog razvoja«, jer joj je cilj senzibilizirati svjetsku javnost o potrebi zaštite dupina, odnosno mora. Pokrovitelj Godine dupina je Princ Albert II od Monaka, s obzirom da Monako tradicionalno pruža potporu istraživanjima mora, posebno Mediterana.

Što se tiče dupina u Jadranu, i općenito morskih sisavaca, situacija je loša. Naime, od tri vrste morskih sisavaca, sredozemne medvjedice, običnog i dobrog dupina, u Jadranu živi još jedino dobri dupin (Tursiops truncatus). Obični se smatra regionalno izumrlim, to jest smatra se da više ne živi, niti se razmnožava, u našem dijelu Jadrana. Ista je situacija i s medvjedicom.
»Jedina nama poznata rezidentna, stalna, populacija dobrih dupina u Jadranu obitava u akvatoriju otoka Lošinja.
To ne znači da rezidentnih skupina nema u drugim dijelovima Jadrana, no zasad ne znamo za njih. No, ove ćemo godine početi s istraživanjem dupina u viškom arhipelagu koja će olakšati novi istraživački brod i dva vozila koje je »Plavom svijetu« donirala tvrtka PZ auto«, kaže biolog Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.

U suradnji sa Sveučilištem St. Andrews u Škotskoj, vodećoj svjetskoj instituciji koja se bavi biologijom kitova, »Plavi svijet« je radio i populacijska istraživanja koja su pokazala da se u proteklih 15 godina u području lošinjskog arhipelaga, to jest Kvarnerića, konstantno smanjuje broj dupina, od inicijalne procijene brojnosti od 140 do 150 životinja pa do 100-tinjak, koliko se procjenjuje da ih ima danas.
Utvrđivanjem ključnih područja za razmnožavanje, odgoj mladunaca, prehranu i odmor znanstvenici su utvrdili da uznemirivanje i buka najviše utječu na život dupina.

Naime, uznemirivanje i buka su glavni razlozi zbog kojih dupini napuštaju neko područje, pa je i to jedan od mogućih razloga pada njihove brojnosti od gotovo 40 posto. »Dupini, posebno tijekom turističke sezone, izbjegavaju područja u kojima je izražena ljudska djelatnost, a to su luke, marine, benzinske stanice, morske rute između Raba i Lošinja«, kaže Holcer, dodajući da su utvrdili i da kod dupina postoji neka vrsta kolektivnog pamćenja.
Dupini, naime, pamte ako su tijekom nekog perioda bili konstantno uznemirivani na nekom području, pa iduće godine na tom području uopće neće boraviti. »Veliki broj brodova na moru za dupine je veliki problem. Nalijetanje brodova, namjerno ili nenamjerno, doživljavaju kao napad predatora, pa pokušavaju izbjeći susret«, priča Holcer.

Istraživanje načina prehrane ukazuje na trend promjene u prehrani. »Početkom istraživanja prije 15-ak godina, kada smo radili analizu sastava njihova plijena, glavni plijen bila im je riba, odnosno oslić i trlja. Danas se hrane uglavnom plavom ribom. Očito je došlo do prelova, pa koriste plijen koji im je raspoloživ, šarune i srdele. To upućuje na značajne promjene u okolišu i na činjenicu da dupinima nije baš najbolje«, upozorava Holcer. Rezultati istraživanja pridonijeli su da je lani u kolovozu Vlada proglasila program »Preventivne zaštite lošinjskog arhipelaga«, u kategoriji posebnog rezervata u moru. Međutim, još uvije nitko nije preuzeo upravljanje tim područjem, što inače rade županijske javne ustanove za zaštitu okoliša.

»Predložili smo i Gradu Malom Lošinju da osnuje javnu ustanovu koja bi preuzela brigu o rezervatu koji se prostire na velikoj površini od 540 četvornih kilometara, uz istočne obale otoka Lošinja i dijela Cresa. Poglavarstvo grada Lošinja reklo je da će planirati osnivanje takve ustanove«, kaže Holcer, naglašavajući da bi to bio veliki resurs Lošinja, jer bi dupini postali njegov zaštitni znak koji bi privlačio turiste i izvan sezone.

»Plavom svijetu je cilj zaštita prirode, ali ona može biti učinkovita samo u dogovoru i suradnji sa svim zainteresiranim stranama. Zbog toga pozivamo na zajednički dogovor i kompromis ribare, stanovnike, turističke djelatnike, prevoznike i druge korisnike mora da se odrede mjere zaštite i način ponašanja u zaštićenom području«, napominje Holcer.

Marina u Nerezinama bez lokacijske dozvole
Krajem siječnja Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva odbilo je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju marine u Nerezinama. Naime, investitor tvrtka Marina Artac d.o.o., čiji je direktor Duško Lekić, želi graditi marinu sa 400 vezova. Lokacijska dozvola je odbijena jer zahtjev nije bio u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebno obzirom na planirani broj od 400 vezova, zatim jer Grad Mali Lošinj nije još donio obavezni prostorni plan grada, i jer za izdavanje dozvole nije pribavljeno pozitivno mišljenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. »Ako se napravi marina s 400 vezova usred zaštićenog područja, koja ima za cilj privlačenja sve većeg broja brodova, onda zaštićeno područje postaje besmisleno. No, da je napravljena odgovarajuća Studija utjecaja marine na okoliš možda bi se našao neki kompromis. Studija je prihvaćena, iako ni jednom rečenicom nije uzela u obzir da tu žive dupini ili neke druge životinje«, ističe Holcer. 

 

Komentari: 

0 0 # super stranicaDaria 2007-10-07 22:09
dobra vam je stranica...sve 5!
pusaa
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # dupininiki 2007-11-07 16:27
jako mo se sviða vaša stranica super je :-) :D
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Vrijedilo je ...

    Grunf 24.01.2022 10:24
    Vulgarni šminkeraj
    Dupelizac je na svom fejsu objavio i ovu fotku na kojoj "jake snage cresko-lošinjsk og ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hahar 24.01.2022 08:05
    Dubinska zgađenost
    Neprestane afere, krupni politički promašaji, bahato poistovjećivanj e države sa strankom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 24.01.2022 07:32
    Frka u HDZ-u
    Bahatost i bezobrazluk bez granica. [youtube]vZ-ko1 oS-Zc[/youtube]
     
  • Vrijedilo je ...

    Zemo 23.01.2022 20:45
    Priko i Adamićeva
    Deva dobro zboriš!!!! U tijeku su pripreme. Koliko čujem Ilovčani već pripremaju neke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 19:23
    Ništa?
    Ništa, što bi bilo? To su njihova djeca, RODITELJI imaju razumljivo i prirodno pravo boriti ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 23.01.2022 15:07
    Prijetvorna briga za djecu
    A što je s porukama kojih se djeca ne bi nikad sjetila, a roditelji ih stavljaju u dječje ruke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 23.01.2022 12:09
    ..
    ne zna ona ni gdje se nalaze ključevi grada, da li na Beleju ili na Mrtvaški, a inače na ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 11:31
    Ča mogu maškare
    Drago Pilsel izjavio je jednom: "Karneval je za teške budale". Ali i prilika za prijetvorne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krnjo 23.01.2022 09:54
    Ključevi Grada
    Jučer objavila Lošinjski karneval preuzeo je ključeve Grada! Kako joj je krenulo bolje da ih ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 22.01.2022 19:50
    Sam pao, sam se ubio
    Nema tu nikakve zanimljivosti i nije se nitko ulovio Volarića. Jednostavno Volarić je javnom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hulk 22.01.2022 14:49
    Skretanje s teme
    Ne znam da li je bilo povećanja broja dupina zbog izostanka zaštite, ali znam da se nije ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 22.01.2022 13:34
    I hvala mu na tome
    Dupinima bez "zaštite" kao što vidimo nije se dogodilo ništa, čak im se povećao broj.
     
  • Vrijedilo je ...

    Deva 22.01.2022 13:15
    ....
    A di su novinari?Šta smo u demokraciji ili u komunizmu?Ili je ko da više!Di je Medarića?Šta ...
     
  • Vrijedilo je ...

    s.d. 22.01.2022 13:12
    Treba imat želudac
    A tko ne bi zavidio liku koji dokazano ima želudac da se uvuče u guzicu svim režimima.
     
  • Vrijedilo je ...

    Deva 22.01.2022 13:01
    Nema prodaje
    Jesu li sve prodali ili ima još toga za prodati?? ------------------------- A šta je s ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 22.01.2022 11:33
    Podjele nisu nestale
    Njezin posilni je još gori. Na njegovom fejsu je još uvijek objava Ane Kučić od 30.svibnja ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Perokojitestero 22.01.2022 10:56
    Sukob interesa
    Zanimljivo je kako ste se uhvatili Volarica jer vas očito zulja pa mu sada razvlačite i ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hulk 22.01.2022 09:57
    Mandati rasprodaje
    Anu Kučić je u politiku uveo Kapeli kad ju je skupa s Petro Mašće i Ivanom Fabijanićem ...
     
  • Vrijedilo je ...

    . 22.01.2022 07:41
    .
    Vuk dlaku mijenja ćud nikad.
     
  • Vrijedilo je ...

    . 22.01.2022 06:38
    .
    Onaj kojega Volarić kritizira sigurno se nalazi na pravome putu.
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 21.01.2022 21:35
    Naslov komentara
    Dakle, prema Vašim riečima, Ilovčani za vrijeme tzv. Jugoslavije življahu u "kamenom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    . 21.01.2022 21:04
    .
    Ima li cjepivo protiv ovo dvoje?
     
  • Vrijedilo je ...

    ...... 21.01.2022 15:30
    ......
    Ilovčani neka krenu sa kopanje tunela to im neće nitko zabraniti
     
  • Vrijedilo je ...

    Vandali 21.01.2022 15:14
    Tako kaže Ana
    A Ilovčani uplovili u novo kameno doba 2022.
     
  • Vrijedilo je ...

    A 21.01.2022 14:53
    Ranković
    Mi ćemo dobiti prvi podvodni tunel u Osorskom kanalu
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 21.01.2022 14:42
    ....
    Dnevno hr. Hrvatska će dobiti prvi podvodni tunel Šolta-Brač.50mi ljona eura. A mi rampu ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ... 21.01.2022 13:18
    ...
    možda i ona radi od kuće? :lol:
     
  • Vrijedilo je ...

    Domestos 21.01.2022 10:47
    Estradni nastup i gluma
    Poziranje je njen pravi poziv i njena kvalifikacija. Šta misliš koliko treba vježbati za ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 21.01.2022 10:24
    Lošinj usluge i protuusluge doo
    Kad shvatiš kako je Volarićeva kćerka ubačena u gradsko vijeće shvatićeš i kako je njezin muž ...
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 21.01.2022 09:04
    Nema vzije
    Umjesto da slijede primjer Ilovika da daju Susku i Unijama po jedan brzi brodić.Koj bi ...