Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Međunarodna godina dupina

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Dobri dupin Populacija dupina, zapravo cijela skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, u drastičnom je padu u cijelom svijetu.

Uznemirivanje, buka, onečišćenje mora, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe te slučajni i izravni ulov najveće su prijetnje opstanku dupina, javlja u povodu obilježavanja Međunarodne godine dupina današnji Vjesnik u opširnom prilogu pod naslovom Dobri dupini najbolji su svjedoci čistoće Jadrana.

Populacija dupina, zapravo cijela skupina kitova kojoj pripadaju i dupini, u drastičnom je padu u cijelom svijetu. Uznemirivanje, buka, onečišćenje mora, nedostatak hrane zbog prekomjernog izlova ribe te slučajni i izravni ulov najveće su prijetnje opstanku dupina.

Stoga su Ujedinjeni narodi, u okviru Konvencije o migratornim vrstama i pripadajućim sporazumima ACCOBAMS, o zaštiti dupina, i ASCOBANS, te u suradnji s nevladinom udrugom Whale and Dolphin Conservation Society (WDCS) proglasili 2007 - godinom dupina. Godina dupina dio je i UN-ove kampanje »Desetljeće edukacije i održivog razvoja«, jer joj je cilj senzibilizirati svjetsku javnost o potrebi zaštite dupina, odnosno mora. Pokrovitelj Godine dupina je Princ Albert II od Monaka, s obzirom da Monako tradicionalno pruža potporu istraživanjima mora, posebno Mediterana.

Što se tiče dupina u Jadranu, i općenito morskih sisavaca, situacija je loša. Naime, od tri vrste morskih sisavaca, sredozemne medvjedice, običnog i dobrog dupina, u Jadranu živi još jedino dobri dupin (Tursiops truncatus). Obični se smatra regionalno izumrlim, to jest smatra se da više ne živi, niti se razmnožava, u našem dijelu Jadrana. Ista je situacija i s medvjedicom.
»Jedina nama poznata rezidentna, stalna, populacija dobrih dupina u Jadranu obitava u akvatoriju otoka Lošinja.
To ne znači da rezidentnih skupina nema u drugim dijelovima Jadrana, no zasad ne znamo za njih. No, ove ćemo godine početi s istraživanjem dupina u viškom arhipelagu koja će olakšati novi istraživački brod i dva vozila koje je »Plavom svijetu« donirala tvrtka PZ auto«, kaže biolog Draško Holcer iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.

U suradnji sa Sveučilištem St. Andrews u Škotskoj, vodećoj svjetskoj instituciji koja se bavi biologijom kitova, »Plavi svijet« je radio i populacijska istraživanja koja su pokazala da se u proteklih 15 godina u području lošinjskog arhipelaga, to jest Kvarnerića, konstantno smanjuje broj dupina, od inicijalne procijene brojnosti od 140 do 150 životinja pa do 100-tinjak, koliko se procjenjuje da ih ima danas.
Utvrđivanjem ključnih područja za razmnožavanje, odgoj mladunaca, prehranu i odmor znanstvenici su utvrdili da uznemirivanje i buka najviše utječu na život dupina.

Naime, uznemirivanje i buka su glavni razlozi zbog kojih dupini napuštaju neko područje, pa je i to jedan od mogućih razloga pada njihove brojnosti od gotovo 40 posto. »Dupini, posebno tijekom turističke sezone, izbjegavaju područja u kojima je izražena ljudska djelatnost, a to su luke, marine, benzinske stanice, morske rute između Raba i Lošinja«, kaže Holcer, dodajući da su utvrdili i da kod dupina postoji neka vrsta kolektivnog pamćenja.
Dupini, naime, pamte ako su tijekom nekog perioda bili konstantno uznemirivani na nekom području, pa iduće godine na tom području uopće neće boraviti. »Veliki broj brodova na moru za dupine je veliki problem. Nalijetanje brodova, namjerno ili nenamjerno, doživljavaju kao napad predatora, pa pokušavaju izbjeći susret«, priča Holcer.

Istraživanje načina prehrane ukazuje na trend promjene u prehrani. »Početkom istraživanja prije 15-ak godina, kada smo radili analizu sastava njihova plijena, glavni plijen bila im je riba, odnosno oslić i trlja. Danas se hrane uglavnom plavom ribom. Očito je došlo do prelova, pa koriste plijen koji im je raspoloživ, šarune i srdele. To upućuje na značajne promjene u okolišu i na činjenicu da dupinima nije baš najbolje«, upozorava Holcer. Rezultati istraživanja pridonijeli su da je lani u kolovozu Vlada proglasila program »Preventivne zaštite lošinjskog arhipelaga«, u kategoriji posebnog rezervata u moru. Međutim, još uvije nitko nije preuzeo upravljanje tim područjem, što inače rade županijske javne ustanove za zaštitu okoliša.

»Predložili smo i Gradu Malom Lošinju da osnuje javnu ustanovu koja bi preuzela brigu o rezervatu koji se prostire na velikoj površini od 540 četvornih kilometara, uz istočne obale otoka Lošinja i dijela Cresa. Poglavarstvo grada Lošinja reklo je da će planirati osnivanje takve ustanove«, kaže Holcer, naglašavajući da bi to bio veliki resurs Lošinja, jer bi dupini postali njegov zaštitni znak koji bi privlačio turiste i izvan sezone.

»Plavom svijetu je cilj zaštita prirode, ali ona može biti učinkovita samo u dogovoru i suradnji sa svim zainteresiranim stranama. Zbog toga pozivamo na zajednički dogovor i kompromis ribare, stanovnike, turističke djelatnike, prevoznike i druge korisnike mora da se odrede mjere zaštite i način ponašanja u zaštićenom području«, napominje Holcer.

Marina u Nerezinama bez lokacijske dozvole
Krajem siječnja Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva odbilo je zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za gradnju marine u Nerezinama. Naime, investitor tvrtka Marina Artac d.o.o., čiji je direktor Duško Lekić, želi graditi marinu sa 400 vezova. Lokacijska dozvola je odbijena jer zahtjev nije bio u skladu s dokumentima prostornog uređenja, posebno obzirom na planirani broj od 400 vezova, zatim jer Grad Mali Lošinj nije još donio obavezni prostorni plan grada, i jer za izdavanje dozvole nije pribavljeno pozitivno mišljenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture. »Ako se napravi marina s 400 vezova usred zaštićenog područja, koja ima za cilj privlačenja sve većeg broja brodova, onda zaštićeno područje postaje besmisleno. No, da je napravljena odgovarajuća Studija utjecaja marine na okoliš možda bi se našao neki kompromis. Studija je prihvaćena, iako ni jednom rečenicom nije uzela u obzir da tu žive dupini ili neke druge životinje«, ističe Holcer. 

 

Komentari: 

0 0 # super stranicaDaria 2007-10-07 22:09
dobra vam je stranica...sve 5!
pusaa
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # dupininiki 2007-11-07 16:27
jako mo se sviða vaša stranica super je :-) :D
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Satirički prilozi

    Gogo 19.05.2019 20:19
    mali od kužine
    I fali Goci.
     
  • Satirički prilozi

    Tin 19.05.2019 19:14
    Rin Tin
    i.imgur.com/OapCSY9.jpg (http://i.imgur.com/OapCSY9.jpg)
     
  • Satirički prilozi

    gost 19.05.2019 17:53
    Brat bratu drži štangu
    Besplatna reklama za bratov biznis. Tipično za hadezejski nepotizam.
     
  • Satirički prilozi

    Bepo 19.05.2019 17:18
    pamti pa vrati
    A di su lošinjski HDZ-ovci koji su stvorili Garija ?
     
  • Satirički prilozi

    Provizija 19.05.2019 16:37
    Nije mukte
    Sav jad i bijeda. Vidi se ko je kome kooperant ko je direktor i tko uzima proviziju. Ovi ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    S 19.05.2019 16:25
    Ko prvi, njegova titula
    Prvi su po tome što su se prvi dosjetili da se proglase prvim od 1000 :lol:
     
  • Satirički prilozi

    D.o.o. 19.05.2019 15:29
    Džebić
    Đurđa je upravo izašla Džebiću pomoći iskrcati pijaču donaciju dobavljača Jadranka trgovine ...
     
  • Satirički prilozi

    IQM 19.05.2019 15:26
    A gdje je Đurđa
    Svi su na broju, jedino fali Đurđa
     
  • Satirički prilozi

    Sz 19.05.2019 14:31
    To je od ludih gljiva
    Ja bihprije rekao da se tamo jelo lude gljive. Tko bi pri čistoj svijesti napisao, a tko ...
     
  • Satirički prilozi

    gost 19.05.2019 14:22
    remek djelo ulizivačkog novinarstva
    Bila je to nenadmašiva kič predstava, ali zahvaljujući samo dirljivom poetskom izviješću. Vidi ...
     
  • Satirički prilozi

    osteria 19.05.2019 11:29
    veranda
    Kako god Gari je ovom proslavom rođendana nadmašio Kolindinu proslavu u Svetom Jakovu.
     
  • Satirički prilozi

    AA support 19.05.2019 10:35  
  • Satirički prilozi

    Vadim 19.05.2019 09:53
    48+
    Kad su meni zadnji put novinari upali na proslavu rođendana, rekao sam im nikad više.
     
  • Satirički prilozi

    RDx 19.05.2019 09:41
    %%%
    nisam upoznat, što je to zadnje "rasturio"?
     
  • Satirički prilozi

    CC 19.05.2019 09:32
    Sretni i Gari i Cappelli
    Ali s ovom reklamom su zaista Sretni i Gari i Cappelli, kako naslov reklame kaže :lol: Sreću ...
     
  • Satirički prilozi

    Goblin 19.05.2019 08:09
    Rasturačko novinarstvo
    A ne može ni postati ministar bez dosadnih novinara. Sudeći po "rukopisu" ovo piskaralo što ...
     
  • Satirički prilozi

    Chef 19.05.2019 07:33
    ###
    Baš su dosadni ti novinari, čovjek više ni vlastiti neokugli rođendan ne može proslaviti ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    zbunjeni građanin 18.05.2019 22:15
    ??
    A po čemu su onda prvi od 1000?
     
  • Satirički prilozi

    može se 18.05.2019 20:33
    mukte je mukte
    ovogodišnjeg otvaranja terase Ostarije Veranda. No dobro, nije mu bilo baš tako naporno ...
     
  • Međunarodni dan muzeja u Lošinjskom muzeju

    Snartansob@ 18.05.2019 20:12
    Međunarodni dan muzeja
    Trebao je biti ,međunarodni dan muzeja uvijek je besplatan!
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Karcinom 18.05.2019 17:36
    Dabome da ćemo vas suditi po vašim djelima.
    Živković se zaklinjao da u nikakvim izopačenim djelima neće sudjelovati, niti biti dio ...
     
  • Satirički prilozi

    Kum 18.05.2019 17:19
    Fotograf ih nije volio
    i.imgur.com/ysuLzR4.jpg (http://i.imgur.com/ysuLzR4.jpg)
     
  • Satirički prilozi

    tuđim po koprive 18.05.2019 16:44
    oteto prokleto
    novilist.hr/.../...
     
  • Satirički prilozi

    ZM 18.05.2019 15:50
    ...
    novilist.hr/.../FO1705TI60.jpg ...
     
  • Satirički prilozi

    ZM 18.05.2019 15:40
    insane
    novilist.hr/.../FO1705TI60.jpg ...
     
  • Satirički prilozi

    Čuvar plaže u zimskom periodu 18.05.2019 15:30
    ...
    žutilo
     
  • Satirički prilozi

    De Bill 18.05.2019 15:02
    Rođendan biku rođenom 16. svibnja
    Edi Prodan, znakovitog prezimena (engl. Sold, njem. Verkauft) pisac prigodnih hvalospjeva za ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 18.05.2019 14:26
    Prepisivači
    Možda je dobro što koriste internet umjesto vlastitog mozga, jer na internetu se ipak nađe ...
     
  • Međunarodni dan muzeja u Lošinjskom muzeju

    Recepcioner 18.05.2019 13:58
    !!!
    Ulaz u Muzej Apoksiomena neće biti besplatan.
     
  • Predsjednica na službenom putu

    24sata 18.05.2019 12:53
    Obećavaju nam put na Mjesec, pa onda zakapaju u Crnu rupu
    Kolindina izjava kako "svi trebamo stremiti Mjesecu, pa i ako promašimo sletjet ćemo ...