Ne postoji lošinjsko-creska populacija dupina

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Otočni list, siječanj 2007. 

Proglašenje Rezervata za dupine u Lošinjskom kanalu i dijelu Kvarnerića nije baš od svih s oduše­vljenjem dočekano. Lijepo je da čovjek brine za dupi­ne, da ih štiti i nastoji im omogućiti sigurniji život u našem moru. Međutim, treba brinuti i za čovjeka s otoka, onoga koji živi uz more i od mora. Otoci su nam ionako previše raselje­ni tako da je nedopustivo dopustiti nastavak njihove agonije što je trajala kroz veći dio proteklog stoljeća.


U toj priči o sudbini otoč­nog čovjeka rezervat za du­pine djeluje nekako ro­mantično i bezazleno. Ali, upozoravaju ljudi koji žive od mora, rezervat bi ubrzo mogao prerasti u park pri­rode, što bi se negativno odrazilo na gospodarske aktivnosti na moru, a time i na život na otocima. Zbog toga su na odluku o pro­glašenju rezervata prosvje­dom reagirali ribari s otoka Paga koji su poslom usmje­reni na akvatorij Kvarneri­ća.

Zabrinuti za budućnost ži­vljenja i poslovanja u even­tualnom parku prirode rea­girali su i iz nerezinske tvr­tke Marina Artac. Želeći graditi marinu u Nerezinama, oni su zatražili stručno mišljenje o proglašenju zaštitnog rezervata za dupine. Zatražili su ga na mjerodav­noj adresi, u Zavodu za ana­tomiju, histologiju i embrio­logiju Veterinarskog fakulte­ta Sveučilišta u Zagrebu. Taj je fakultet jedina znanstveno - nastavna institucija u Hr­vatskoj koja u svom nastav­nom programu ima veći broj predmeta o morskim sisavci­ma, odnosno dupinima, a njihov je voditelj prof. dr. Hrvoje Gomerčić, naš vodeći znanstvenik za dupine, viso­ko cijenjen u međunarodnim znanstvenim krugovima.

Prema njegovim riječi­ma, ni na kakvom javnom stručnom skupu u Hrvat­skoj dosad nije bilo govora o osnivanju rezervata za dupine, niti je objavljen ije­dan stručni članak koji bi obrazložio potrebu njegova osnivanja. Također, navodi se u stručnom mišljenju što ga u ime znanstvene grupe potpisuje prof. dr. Hrvoje Gomerčić, praksa je u svi­jetu da se kod zaštite poje­dine životinjske vrste ili područja provede    javna rasprava u prisutnosti svih interesnih skupina ljudi. Bez takve rasprave pokušaj zaštite često izaziva supro­tan negativni efekt te pojedine skupine ljudi još negativnije gledaju na takvu zaštitu. Dovoljno   bi   bilo priupitati  ljude s  Lošinja što misle o dupinima i "Plavom svijetu" koji brine za njihovu zaštitu, pa da se dobije puna potvrda ove teze.

Dupini nisu stalni stanovnici

O samom rezervatu Hrvoje Gomerčić piše: Naša do­sadašnja istraživanja nedvoj­beno pokazuju da u predloženom području nije ništa veća gustoća dupina nego u ostalim dijelovima Jadrana, da nema nikakvih naznaka da je to neko kritično po­dručje za preživljavanje du­pina u Jadranu te da bi baš to područje trebalo zaštititi kao rezervat za dupine. Kao primjer navodimo naša avionska istraživanja po­dručja koje se predlaže za rezervat. Navedena istraži­vanja obavljena su pet puta. Prilikom istraživanja samo je jednom - 13. prosinca 1998. - viđen jedan odrasli dupin na samoj sjevernoj granici predloženog područ­ja, a 27. prosinca 1998. neš­to istočnije od predviđenog rezervata viđena su dva jata od 9 i 4 dupina, što prema korištenoj metodi treba po­većati za 46 posto, tako da možemo zaključiti da su tog dana vrlo blizu, ali nešto is­točnije od predviđenog re­zervata, bila dva jata od 13 i 5,85 dupina. Dana 25. svib­nja 2000. letjeli smo čak 1,5 sati iznad čitavog Kvarneri-ća, pa i područja predlože­nog rezervata, i nismo našli niti jednog dupina. Dana 11. lipnja 2000. kada smo po­novno pretraživali isto po­dručje, niti jedan dupin nije boravio u području predloženog rezervata, ali se ma­nje jato dobrih dupina nala­zilo uz otok Rab. Dana 27. ožujka 2003. u području predloženog rezervata tako­đer nije boravio niti jedan dupin, ali su u njegovoj bli­zini uočena dva jata dupina. Jedno od 9 dupina nalazilo se sjeveroistočno od predlo­ženog rezervata, a drugo od 8 dupina zapadno od južne granice, uz zapadnu obalu otoka Ilovika. Istraživanjima iz brodice u dva navrata - je­dnom tijekom jednog dana i drugi put tijekom pet dana, od 23. do 28. lipnja 2003., u predloženom području nije boravio niti jedan dupin. Međutim, istih dana proma­trana su manja jata dupina koja su boravila između oto­ka Oliba i Vira, te uz otok Unije. Iz toga proizlazi da ne postoje dupini koji se trajno zadržavaju u područ­ju predloženog rezervata.

Jedna jadranska populacija

Iznošenje podataka da u navedenom području živi 100, odnosno prije nekoliko godina 140 dupina, nema ni­kakve osnove, ah se može pretpostaviti da su oni u tom području stvarno identificira­li taj broj dupina koji su se tu pojavili tijekom njihova istra­živanja od 1995. godine. To ni slučajno ne znači da te ži­votinje trajno, pa ni pretež­no, žive u navedenom po­dručju. Jedino područje u či­tavom hrvatskom dijelu Ja­drana za koje znamo da pos­ljednjih godina, od 2002., trajno naseljava 12 - 18 dupi­na, obično podijeljenih u dva jata i gdje se redovito legu mlade životinje, područje je Srednjeg kanala između Du­gog otoka, te Ugljana i Paš­mana. Tamo smo dupine pra­tili zrakoplovom, a znatno češće iz istraživačke brodice. Iako smo tu skupinu redovito pratili i nije bilo dana da bis­mo to područje posjetili a da ih nismo vidjeli, ipak se, za sada, ne usudimo tvrditi da oni baš samo ovdje borave, premda ni jednog od tih du­pina nismo nikada vidjeli iz­van tog područja.

Na osnovi naših dosadaš­njih istraživanja, praćenjem živih životinja te nalazom i analizom nađenih uginulih dupina, možemo sa sigurnoš­ću tvrditi da u predloženom području rezervata nema niš­ta više dupina. Naprotiv, ima ih čak i manje nego u ostalim područjima te za sada s veli­kom vjerojatnošću možemo tvrditi da dupini u svim dije­lovima hrvatskog Jadrana pripadaju istoj populaciji, te da ne postoji neka lošinjsko - creska populacija dupina. Rezultati naših genetičkih analiza na uzorcima dobrih dupina iz svih dijelova hrvat­skog Jadrana ne ukazuju da postoji više od jedne popula­cije dobrih dupina.

Zaštita čitavog Jadrana

Granice predloženog re­zervata potpuno su proizvolj­no i neprirodno određene, posebno istočna, i ne pred­stavljaju nikakvu prirodnu granicu za kretanje dupina, pa ni ostalih životinja. Prema svemu poznatom, navedeno područje nije posebno važno za preživljavanje dupina i morskih kornjača i ni po če­mu se ne razlikuje od ostalog dijela Jadranskog mora. Bilo bi daleko bolje da se razmiš­lja o nekoj vrsti zaštite čita­vog Jadrana jer je samo tako moguće spriječiti devastaciju njegove biocenoze. Samo usuglašena privredna aktiv­nost i mjere zaštite prirode u čitavom Jadranu mogu rezul­tirati sprečavanjem sma­njenja biološke raznolikosti, te omogućiti prihvatljiv raz­voj.

U zaključku opsežne ela­boracije o dupinima i njiho­voj zaštiti, Hrvoje Gomerčić ističe: Kod svakog nastojanja oko bilo kojeg oblika zaštite prirode, pa tako i zaštite po­pulacije dupina, treba uzeti u obzir i život ljudi na navede­nom području te treba naći dobar balans između zaštite prirode i zaštite domicilnog stanovništva, odnosno treba dobro proučiti mogućnosti održivog razvoja određenog područja. S tim u vezi ned­vojbeno smo uvjereni da os­nivanje tako malog rezervata za dupine u predloženom po­dručju sigurno predstavlja ograničenje za gospodarski razvoj i uopće život domicil­nog stanovništva, a ne prido­nosi gotovo nimalo poboljša­nju uvjeta života dobrih dupi­na i pružanja mogućnosti da ova populacija divljih životinja preživi te živi u zajedniš­tvu s domicilnim stanovniš­tvom hrvatskog Jadrana.

 

   Marina neće ugroziti dupine

Koliko izgradnja ma­rine u Nerezinama mo­že smetati i ometati ži­vot dupina u moru, jed­no je od pitanja što ih je Krešo Lekić, direktor Marine Artac, uputio Hrvoju Gomerčiću. U odgovoru stoji: Svaka marina, pa i svako plo­vilo i svaki utjecaj čov­jeka donekle ometa dupine u njihovu živo­tu, te bi za njih bilo najbolje da ljudi uopće ne postoje. Međutim, treba svakako nastojati da ljudi žive u suglasju s prirodom, što znači da lokalno stanovniš­tvo i turisti što manje dolaze u koliziju s du­pinima te da žive jedni uz druge. Mišljenja smo da izgradnja mari­ne neće uopće ugroziti život dupina u Jadra­nu, tim više što je predviđeno da će ta iz­gradnja povećati broj brodica u Lošinjskom kanalu za svega 5 pos­to. Vjerojatno će do­vesti do toga da se neposredno uz marinu i Nerezine dupini neće trajno zadržavati. Me­đutim, tako je i sada kad marina ne postoji. Najbolji je primjer Sre­dnjeg kanala, gdje du­pini trajno žive, a u ne­posrednoj blizini se nalazi velika marina na otoku Žutu gdje je veli­ki promet jahti, turistič­kih i ribarskih brodova koji tuda prolaze zbog blizine Kornata.

  Tvrdnje bez znanstvene osnove

Zar nije čudno i neuobičajeno da prije­dlog za osnivanje ne­kog zaštićenog po­dručja u Jadranu tako agresivno putem javnih medija dolazi od jedne udruge građana, a predlagači su dvije osobe iz inozemstva i jedan diplomirani biolog iz Hrvatske. Usput budi rečeno, jedini predla­gač iz Hrvatske još nije stekao formalne kvalifi­kacije znanstvenog ra­dnika, a prema našem mišljenju dosad je poz­nat po potpuno proiz­voljnim tvrdnjama bez ikakve znanstvene os­nove, te po neobjektiv­nom i lažnom prikazi­vanju podataka iz lite­rature, skrivajući od javnosti veći dio znanstvenih rezultata koji njemu ne odgovaraju te se pretvara kao da oni ne postoje ili da on barem za njih ne zna, a koji se često u svojim javnim istupima služi znanstvenim neistina­ma. Na osnovi toga moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj ne pos­toje kvalificirani znan­stvenici koji se bave biologijom i istraživa­njem Jadrana i njegove biocenoze, iako je či­njenica da imamo mnogo znanstvenika u brojnim hrvatskim znanstvenim instituci­jama koji se bave ovom problematikom, objašnjava Hrvoje Go­merčić.

 

Komentari: 

0 0 # Xman 2007-01-16 18:24
Kakav stručnjak, takav i novinar. Obojica su napravili posao po narudžbi investitora. "Stručnjak za dupine" dokazuje da dupina oko Lošinja nema metodom zbog koje bi morao rušiti svoje vlastite studente, a novinar kao da još nije izašao iz faze pisanja za školske zidne novine.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Hakuna matata 2007-01-17 10:32
U članku piše: "Takoðer, navodi se u stručnom mišljenju što ga u ime znanstvene grupe potpisuje prof. dr. Hrvoje Gomerčić ...".

Ali ne piše tko čini tu znanstvenu grupu. Postoji li ta znanstvena grupa ili je grupa sam prof Gomerčić koji stalno rabi zamjenicu MI, pa MI, i opet MI?

Tko čini taj skup? Ili to Gomerčić samoga sebe, poput nekog kralja, oslovljava sa Mi. Ono, "Mi kralj ..." :D
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2007-01-17 11:48
Novinar, mislim da je to Branko Šuljić, piše "Dovoljno bi bilo priupitati ljude s Lošinja što misle o dupinima i "Plavom svijetu" koji brine za njihovu zaštitu, pa da se dobije puna potvrda ove teze.".

Posvaðan sa zdravim razumom ili podmazan honorarom u novcu ili iću i piću novinar "zna" koja teza je ispravna i siguran je da bi je ljudi potvrdili. Od novinara se očekuje objektivna informacija, a ne subjektivno, vjerojatno naručeno, proricanje o tome što bi bilo kad bi bilo. Šuljić je osramotio profesiju.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # novinar 2007-01-17 15:13
Jasno je da je to naručen tekst i da si to novinar, što ne znači da je dotični Šuljić, nebi trebao dozvoliti. Ovaj tekst je uvredljiv, glup i vrlo iritantan. Zanima me kako Šuljić zna što misle graðani? Ako netko ima vremena neka piše tekst za Novi list u kojem bi prokazao namjeru Šuljića, a o Gomerčiću da i ne govorim te o ekipi iz Nerezina koja je udržila snage oko marine, graðevinskih zemljišta i dr.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # EP 2007-01-17 16:06
Pitaš kako Šuljić zna što misle graðani. Zna jer mu je to rekao naručitelj članka :D

Prema pravilima novinarske struke Šuljićev članak je trebao biti objavljen kao EP poruka meðu oglasima i reklamama za kozmetiku, a ne kao STRUČNO MIŠLJENJE.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Vrijeđanje inteligencije slušatelja

    hranitelj tuljana 23.04.2018 06:33
    ne troliši
    Jeftin pokušaj trolanja skretanjem s teme... moj upis govorio je o uvođenju pojma "rod" ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    gost 22.04.2018 21:27
    uzbuđeni masturbatori
    Da ako masturbiranje računaš kao karanje onda jest...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    ms 22.04.2018 21:26
    Jačanje desnice
    To što on radi nije karanje nego masturbiranje.
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    Bravo 22.04.2018 21:14
    Za tuljana
    Sam protiv svih na ovo portalu, ali ih karaš, što jest, jest.
     
  • Vrijeđanje inteligencije slušatelja

    gost 22.04.2018 21:12
    Koza nostra
    Sa liberal.hr spao si na hkv.hr :lol: Evo šta govore tvoji pa uživaj ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    Yoda 22.04.2018 20:30
    prpa od pitanja
    Nisu odgovarali ni na kritike izrečene na tribinama čovjek po mjeri otoka a bili su nazočni.
     
  • Parapsihologija kao politika

    gost 22.04.2018 20:12
    Budala se dočepala interneta
    Što reći nego da si budala ... Zar se sva Garijeva politika svodila na Mujagićeve ili Mihine ...
     
  • Vrijeđanje inteligencije slušatelja

    hranitelj tuljana 22.04.2018 20:07
    Ako laže koza, ne laže rod...
    "Dakle, Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske želi znati kojeg je roda ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    Zujo 22.04.2018 19:53
    Novine za slaboumne
    Zanimljivo da o radikalnoj reformi gradske uprave ukidanjem sva tri odjela i sječom pročelnica ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    Max Bunker 22.04.2018 19:47
    Ovo je samo san
    „Obećali smo mnogo, a izvršili još više"; "Prvi od 1000" iako je samo 60-tak naseljenih ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    mrki medvjed 22.04.2018 19:45
    malo je pisaca...
    Lijepo bi bilo da ima malo više Mujagića, odnosno onih koji kritički (ne kritizerski) ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    Gost 22.04.2018 19:27
    Eh kad bi bilo više pameti...
    Fascinanatna je lakoća kojom anonimni komentator s visine uspijeva tako lagano ocjeniti ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    morska bolest 22.04.2018 18:53
    eh kad bi...
    Eh kad bi Mujagić bio građevinac kao što je pisac, detaljan i temeljit. To u građevini ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    Pitur 22.04.2018 18:29
    Simptom bolesti
    Žuto-zelena boja simbolizira bolest, kukavičluk, nesklad, ljubomoru, zavist, lijenost i ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    gost 22.04.2018 18:02
    dugine boje
    Mislim da ti pričaš priče besmislene. Grad nije "mujagiću" dao projkte jer grad nema svoje ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    Žuto zeleni 22.04.2018 17:40
    Pričaš priče
    Pričaš priče stari, bez grada mujagić građevinar na postoji. Postoji mujagić pisac, novinar ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    gost 22.04.2018 16:35
    Tuljana ignorirati!
    Ne obazirite se na tuljana. On se javlja samo radi ometanja rasprave i kompleksaškog ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    Snob 22.04.2018 16:21
    „Obećali smo mnogo, a izvršili još više"
    Ako misliš na onu knjižicu što ju je Nedić-Jugend na glavnom trgu nudio prolaznicima kao ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    Jan Hus 22.04.2018 14:58
    Zatočeni um
    Koliko shvaćam ovu budalu od tuljana, dokazano sposobna Ana ima pravo skiiedeće četri godine ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    gost 22.04.2018 14:41
    Opus bleji
    Pametnjakoviću ti si se naučio klanjati autoritetima, ovo i ono zemaljskim. Demokratski ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    hranitelj tuljana 22.04.2018 14:28
    ...
    Super članak. Kada bi barem postojao neki proces savjetovanja s građanina... Recimo kao ...
     
  • Kad ne znaš što bi, traži koncesiju

    Tedi 22.04.2018 14:20
    Lošinj postaje primarno destinacija
    Hranitelja tuljana činjenica nikad nisu i nikad neće omesti u njegovim egzibicijama.
     
  • Kad ne znaš što bi, traži koncesiju

    Pikamer 22.04.2018 13:47
    To je to ....
    To objašnjava kako je na temelju koncesije za korištenje Čikata Jadranka dobila građevinsku ...
     
  • Bijeg iz demokracije u totemizam

    morin 22.04.2018 13:27
    U službi građana, ha,ha,ha.....
    Želimo biti... Učinkovita i transparentna uprava koja pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih ...
     
  • Kad ne znaš što bi, traži koncesiju

    Bijeli 22.04.2018 09:38
    Svjetle boje4szua
    Nije to problem Minstarstva graditeljstva vec nesposobnosti Jadranke Hofman i sada vec bivše ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    Neofen 22.04.2018 07:21
    Projekti
    Koliko mi je poznato mujagić nije dobivao projekte od Grada. Za dobiti gradske projekte ...
     
  • Kad ne znaš što bi, traži koncesiju

    Žuto zeleni 21.04.2018 22:06
    Dozvola
    Problem davanja koncesije samome sebi leži jedino u činjenici da svako ministarstvo, uprava ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    Žuti 21.04.2018 21:57
    Nastavak Garijeve politike
    Nije nastavak Garijeve politike. Kada mujagić dobije novi projekt od grada onda ćeš bit ...
     
  • Parapsihologija kao politika

    maloselac 21.04.2018 11:40
    kriv sam časni sude
    Da li je i Milutin pokušao obuzdati napadača?
     
  • Kad ne znaš što bi, traži koncesiju

    LUSSIGNANO 20.04.2018 23:27
    .....
    kada bi gradonačelnica i podnjela ostavku, pa se ponovno kandidirala, narod bi glasao upravo ...