Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Ne postoji lošinjsko-creska populacija dupina

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Otočni list, siječanj 2007. 

Proglašenje Rezervata za dupine u Lošinjskom kanalu i dijelu Kvarnerića nije baš od svih s oduše­vljenjem dočekano. Lijepo je da čovjek brine za dupi­ne, da ih štiti i nastoji im omogućiti sigurniji život u našem moru. Međutim, treba brinuti i za čovjeka s otoka, onoga koji živi uz more i od mora. Otoci su nam ionako previše raselje­ni tako da je nedopustivo dopustiti nastavak njihove agonije što je trajala kroz veći dio proteklog stoljeća.


U toj priči o sudbini otoč­nog čovjeka rezervat za du­pine djeluje nekako ro­mantično i bezazleno. Ali, upozoravaju ljudi koji žive od mora, rezervat bi ubrzo mogao prerasti u park pri­rode, što bi se negativno odrazilo na gospodarske aktivnosti na moru, a time i na život na otocima. Zbog toga su na odluku o pro­glašenju rezervata prosvje­dom reagirali ribari s otoka Paga koji su poslom usmje­reni na akvatorij Kvarneri­ća.

Zabrinuti za budućnost ži­vljenja i poslovanja u even­tualnom parku prirode rea­girali su i iz nerezinske tvr­tke Marina Artac. Želeći graditi marinu u Nerezinama, oni su zatražili stručno mišljenje o proglašenju zaštitnog rezervata za dupine. Zatražili su ga na mjerodav­noj adresi, u Zavodu za ana­tomiju, histologiju i embrio­logiju Veterinarskog fakulte­ta Sveučilišta u Zagrebu. Taj je fakultet jedina znanstveno - nastavna institucija u Hr­vatskoj koja u svom nastav­nom programu ima veći broj predmeta o morskim sisavci­ma, odnosno dupinima, a njihov je voditelj prof. dr. Hrvoje Gomerčić, naš vodeći znanstvenik za dupine, viso­ko cijenjen u međunarodnim znanstvenim krugovima.

Prema njegovim riječi­ma, ni na kakvom javnom stručnom skupu u Hrvat­skoj dosad nije bilo govora o osnivanju rezervata za dupine, niti je objavljen ije­dan stručni članak koji bi obrazložio potrebu njegova osnivanja. Također, navodi se u stručnom mišljenju što ga u ime znanstvene grupe potpisuje prof. dr. Hrvoje Gomerčić, praksa je u svi­jetu da se kod zaštite poje­dine životinjske vrste ili područja provede    javna rasprava u prisutnosti svih interesnih skupina ljudi. Bez takve rasprave pokušaj zaštite često izaziva supro­tan negativni efekt te pojedine skupine ljudi još negativnije gledaju na takvu zaštitu. Dovoljno   bi   bilo priupitati  ljude s  Lošinja što misle o dupinima i "Plavom svijetu" koji brine za njihovu zaštitu, pa da se dobije puna potvrda ove teze.

Dupini nisu stalni stanovnici

O samom rezervatu Hrvoje Gomerčić piše: Naša do­sadašnja istraživanja nedvoj­beno pokazuju da u predloženom području nije ništa veća gustoća dupina nego u ostalim dijelovima Jadrana, da nema nikakvih naznaka da je to neko kritično po­dručje za preživljavanje du­pina u Jadranu te da bi baš to područje trebalo zaštititi kao rezervat za dupine. Kao primjer navodimo naša avionska istraživanja po­dručja koje se predlaže za rezervat. Navedena istraži­vanja obavljena su pet puta. Prilikom istraživanja samo je jednom - 13. prosinca 1998. - viđen jedan odrasli dupin na samoj sjevernoj granici predloženog područ­ja, a 27. prosinca 1998. neš­to istočnije od predviđenog rezervata viđena su dva jata od 9 i 4 dupina, što prema korištenoj metodi treba po­većati za 46 posto, tako da možemo zaključiti da su tog dana vrlo blizu, ali nešto is­točnije od predviđenog re­zervata, bila dva jata od 13 i 5,85 dupina. Dana 25. svib­nja 2000. letjeli smo čak 1,5 sati iznad čitavog Kvarneri-ća, pa i područja predlože­nog rezervata, i nismo našli niti jednog dupina. Dana 11. lipnja 2000. kada smo po­novno pretraživali isto po­dručje, niti jedan dupin nije boravio u području predloženog rezervata, ali se ma­nje jato dobrih dupina nala­zilo uz otok Rab. Dana 27. ožujka 2003. u području predloženog rezervata tako­đer nije boravio niti jedan dupin, ali su u njegovoj bli­zini uočena dva jata dupina. Jedno od 9 dupina nalazilo se sjeveroistočno od predlo­ženog rezervata, a drugo od 8 dupina zapadno od južne granice, uz zapadnu obalu otoka Ilovika. Istraživanjima iz brodice u dva navrata - je­dnom tijekom jednog dana i drugi put tijekom pet dana, od 23. do 28. lipnja 2003., u predloženom području nije boravio niti jedan dupin. Međutim, istih dana proma­trana su manja jata dupina koja su boravila između oto­ka Oliba i Vira, te uz otok Unije. Iz toga proizlazi da ne postoje dupini koji se trajno zadržavaju u područ­ju predloženog rezervata.

Jedna jadranska populacija

Iznošenje podataka da u navedenom području živi 100, odnosno prije nekoliko godina 140 dupina, nema ni­kakve osnove, ah se može pretpostaviti da su oni u tom području stvarno identificira­li taj broj dupina koji su se tu pojavili tijekom njihova istra­živanja od 1995. godine. To ni slučajno ne znači da te ži­votinje trajno, pa ni pretež­no, žive u navedenom po­dručju. Jedino područje u či­tavom hrvatskom dijelu Ja­drana za koje znamo da pos­ljednjih godina, od 2002., trajno naseljava 12 - 18 dupi­na, obično podijeljenih u dva jata i gdje se redovito legu mlade životinje, područje je Srednjeg kanala između Du­gog otoka, te Ugljana i Paš­mana. Tamo smo dupine pra­tili zrakoplovom, a znatno češće iz istraživačke brodice. Iako smo tu skupinu redovito pratili i nije bilo dana da bis­mo to područje posjetili a da ih nismo vidjeli, ipak se, za sada, ne usudimo tvrditi da oni baš samo ovdje borave, premda ni jednog od tih du­pina nismo nikada vidjeli iz­van tog područja.

Na osnovi naših dosadaš­njih istraživanja, praćenjem živih životinja te nalazom i analizom nađenih uginulih dupina, možemo sa sigurnoš­ću tvrditi da u predloženom području rezervata nema niš­ta više dupina. Naprotiv, ima ih čak i manje nego u ostalim područjima te za sada s veli­kom vjerojatnošću možemo tvrditi da dupini u svim dije­lovima hrvatskog Jadrana pripadaju istoj populaciji, te da ne postoji neka lošinjsko - creska populacija dupina. Rezultati naših genetičkih analiza na uzorcima dobrih dupina iz svih dijelova hrvat­skog Jadrana ne ukazuju da postoji više od jedne popula­cije dobrih dupina.

Zaštita čitavog Jadrana

Granice predloženog re­zervata potpuno su proizvolj­no i neprirodno određene, posebno istočna, i ne pred­stavljaju nikakvu prirodnu granicu za kretanje dupina, pa ni ostalih životinja. Prema svemu poznatom, navedeno područje nije posebno važno za preživljavanje dupina i morskih kornjača i ni po če­mu se ne razlikuje od ostalog dijela Jadranskog mora. Bilo bi daleko bolje da se razmiš­lja o nekoj vrsti zaštite čita­vog Jadrana jer je samo tako moguće spriječiti devastaciju njegove biocenoze. Samo usuglašena privredna aktiv­nost i mjere zaštite prirode u čitavom Jadranu mogu rezul­tirati sprečavanjem sma­njenja biološke raznolikosti, te omogućiti prihvatljiv raz­voj.

U zaključku opsežne ela­boracije o dupinima i njiho­voj zaštiti, Hrvoje Gomerčić ističe: Kod svakog nastojanja oko bilo kojeg oblika zaštite prirode, pa tako i zaštite po­pulacije dupina, treba uzeti u obzir i život ljudi na navede­nom području te treba naći dobar balans između zaštite prirode i zaštite domicilnog stanovništva, odnosno treba dobro proučiti mogućnosti održivog razvoja određenog područja. S tim u vezi ned­vojbeno smo uvjereni da os­nivanje tako malog rezervata za dupine u predloženom po­dručju sigurno predstavlja ograničenje za gospodarski razvoj i uopće život domicil­nog stanovništva, a ne prido­nosi gotovo nimalo poboljša­nju uvjeta života dobrih dupi­na i pružanja mogućnosti da ova populacija divljih životinja preživi te živi u zajedniš­tvu s domicilnim stanovniš­tvom hrvatskog Jadrana.

 

   Marina neće ugroziti dupine

Koliko izgradnja ma­rine u Nerezinama mo­že smetati i ometati ži­vot dupina u moru, jed­no je od pitanja što ih je Krešo Lekić, direktor Marine Artac, uputio Hrvoju Gomerčiću. U odgovoru stoji: Svaka marina, pa i svako plo­vilo i svaki utjecaj čov­jeka donekle ometa dupine u njihovu živo­tu, te bi za njih bilo najbolje da ljudi uopće ne postoje. Međutim, treba svakako nastojati da ljudi žive u suglasju s prirodom, što znači da lokalno stanovniš­tvo i turisti što manje dolaze u koliziju s du­pinima te da žive jedni uz druge. Mišljenja smo da izgradnja mari­ne neće uopće ugroziti život dupina u Jadra­nu, tim više što je predviđeno da će ta iz­gradnja povećati broj brodica u Lošinjskom kanalu za svega 5 pos­to. Vjerojatno će do­vesti do toga da se neposredno uz marinu i Nerezine dupini neće trajno zadržavati. Me­đutim, tako je i sada kad marina ne postoji. Najbolji je primjer Sre­dnjeg kanala, gdje du­pini trajno žive, a u ne­posrednoj blizini se nalazi velika marina na otoku Žutu gdje je veli­ki promet jahti, turistič­kih i ribarskih brodova koji tuda prolaze zbog blizine Kornata.

  Tvrdnje bez znanstvene osnove

Zar nije čudno i neuobičajeno da prije­dlog za osnivanje ne­kog zaštićenog po­dručja u Jadranu tako agresivno putem javnih medija dolazi od jedne udruge građana, a predlagači su dvije osobe iz inozemstva i jedan diplomirani biolog iz Hrvatske. Usput budi rečeno, jedini predla­gač iz Hrvatske još nije stekao formalne kvalifi­kacije znanstvenog ra­dnika, a prema našem mišljenju dosad je poz­nat po potpuno proiz­voljnim tvrdnjama bez ikakve znanstvene os­nove, te po neobjektiv­nom i lažnom prikazi­vanju podataka iz lite­rature, skrivajući od javnosti veći dio znanstvenih rezultata koji njemu ne odgovaraju te se pretvara kao da oni ne postoje ili da on barem za njih ne zna, a koji se često u svojim javnim istupima služi znanstvenim neistina­ma. Na osnovi toga moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj ne pos­toje kvalificirani znan­stvenici koji se bave biologijom i istraživa­njem Jadrana i njegove biocenoze, iako je či­njenica da imamo mnogo znanstvenika u brojnim hrvatskim znanstvenim instituci­jama koji se bave ovom problematikom, objašnjava Hrvoje Go­merčić.

 

Komentari: 

0 0 # Xman 2007-01-16 18:24
Kakav stručnjak, takav i novinar. Obojica su napravili posao po narudžbi investitora. "Stručnjak za dupine" dokazuje da dupina oko Lošinja nema metodom zbog koje bi morao rušiti svoje vlastite studente, a novinar kao da još nije izašao iz faze pisanja za školske zidne novine.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Hakuna matata 2007-01-17 10:32
U članku piše: "Takoðer, navodi se u stručnom mišljenju što ga u ime znanstvene grupe potpisuje prof. dr. Hrvoje Gomerčić ...".

Ali ne piše tko čini tu znanstvenu grupu. Postoji li ta znanstvena grupa ili je grupa sam prof Gomerčić koji stalno rabi zamjenicu MI, pa MI, i opet MI?

Tko čini taj skup? Ili to Gomerčić samoga sebe, poput nekog kralja, oslovljava sa Mi. Ono, "Mi kralj ..." :D
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2007-01-17 11:48
Novinar, mislim da je to Branko Šuljić, piše "Dovoljno bi bilo priupitati ljude s Lošinja što misle o dupinima i "Plavom svijetu" koji brine za njihovu zaštitu, pa da se dobije puna potvrda ove teze.".

Posvaðan sa zdravim razumom ili podmazan honorarom u novcu ili iću i piću novinar "zna" koja teza je ispravna i siguran je da bi je ljudi potvrdili. Od novinara se očekuje objektivna informacija, a ne subjektivno, vjerojatno naručeno, proricanje o tome što bi bilo kad bi bilo. Šuljić je osramotio profesiju.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # novinar 2007-01-17 15:13
Jasno je da je to naručen tekst i da si to novinar, što ne znači da je dotični Šuljić, nebi trebao dozvoliti. Ovaj tekst je uvredljiv, glup i vrlo iritantan. Zanima me kako Šuljić zna što misle graðani? Ako netko ima vremena neka piše tekst za Novi list u kojem bi prokazao namjeru Šuljića, a o Gomerčiću da i ne govorim te o ekipi iz Nerezina koja je udržila snage oko marine, graðevinskih zemljišta i dr.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # EP 2007-01-17 16:06
Pitaš kako Šuljić zna što misle graðani. Zna jer mu je to rekao naručitelj članka :D

Prema pravilima novinarske struke Šuljićev članak je trebao biti objavljen kao EP poruka meðu oglasima i reklamama za kozmetiku, a ne kao STRUČNO MIŠLJENJE.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 3

    patak 16.07.2019 07:32
    urbanizam
    Sama izmjena prostornog plana nije kazneno djelo ako se nije pogodovalo određeom investitoru.
     
  • Programski sporazum u Malom Lošinju: HDZ i partneri pridobili IDS i HNS

    Tosha 16.07.2019 05:03
    Programski sporazum u Malom Lošinju: HDZ i partneri pridobili IDS i HNS
    I really love your blog.. Pleasant colors & theme. Did you make this site yourself? Please ...
     
  • Svaštara br. 2

    Jarić S. 15.07.2019 23:18
    Fantom iz sjene
    Zašto je UV Odgojnog doma tako važno da se o njemu toliko i tako žučljivo piše? Nema važnije ...
     
  • Svaštara br. 3

    PLANOVI 15.07.2019 22:57
    ljubavnice
    Pa ne napuštaju ministarske fotelje ljubavnici razvedenih već korumpirani i ljudi koji ...
     
  • Svaštara br. 2

    Tulio ll 15.07.2019 21:36
    Bevanda a ne žuč
    E moj Tulio baš si politički glupson kao i ministar koji likuje da je naprasno smijenio ...
     
  • Predsjednica na službenom putu

    Crna Guja 15.07.2019 21:19
    Rajska djeva kraljica Hrvata
    Siguran sam da će te razgaliti snimak ovog intervjua s predsjednicom ...
     
  • Predsjednica na službenom putu

    Tri Mora 15.07.2019 19:34
    Doktorat
    Budući da predsjednica stalno ponavlja staru NATO frazu iz doba Hladnog rata o "Tri mora" ...
     
  • Svaštara br. 3

    Vukajlija 15.07.2019 19:22
    U se, na se i poda se
    Uvijek se u svojim postupcima držao hedonističkog načela "u se, na se i poda se", ili kako ...
     
  • Svaštara br. 2

    Kuriozo 15.07.2019 18:43
    Ministrovi kriteriji
    Zna li netko na kojim poslovima u ministarstvu turizma su uhljebljeni Alen Bičević, sin ...
     
  • Svaštara br. 3

    Tonči 15.07.2019 18:29
    haiku s elementima repa
    Svaki tjedan, ministar jedan (thanks to Barbara) ip.index.hr/.../...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.07.2019 16:32
    Glavna zvjezda
    Sa ovakvim vimenima Garijeva savjetnica bi mogla biti glavna zvjezda u šou Ljubav je na ...
     
  • Svaštara br. 3

    D.S. 15.07.2019 13:23
    Ministrova zadaća
    Prošle godine je o kampanji protiv privatnog smještaja bio članak na VL s jednim komentarom ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.07.2019 12:57
    Za rad spremne
    Zapošljavao ih je i po tome što hoće raditi ako su imale što za pokazati :P
     
  • Svaštara br. 3

    Tin 15.07.2019 12:05  
  • Svaštara br. 3

    Čuvar plaže u zimskom periodu 15.07.2019 11:53
    ništa čudno
    i ja to više volim raditi sa ženskim osobama :lol:
     
  • Svaštara br. 3

    vito 15.07.2019 11:40
    gušti su gušti
    Gari je pravi šmeker, a to je više puta izjavio da više voli raditi sa ženskim osobama.
     
  • Svaštara br. 3

    CNB 15.07.2019 09:58
    a ženska samo sunča leđa
    Kad se samo sjetim da je bivša premijerka radi seksizma zabranila HTZ spot radi najljepše hrvatske ...
     
  • Svaštara br. 3

    Fukara 15.07.2019 09:14
    Ministarstvo erotskog poziranja
    Ali ti nisi Gari Capelli. Jer on ju je i zaposlio zbog ovoga što pokazuje, a ne zbog nečega ...
     
  • Svaštara br. 3

    DJ Tramp 15.07.2019 08:57
    ups
    Na prvi pogled mi se učinilo da je ovo reklama za neki ekskluzivni kabare, a onda vidim ...
     
  • Svaštara br. 3

    Noćni Portir 15.07.2019 08:25
    what the f*ck is that?
    ja bih joj radi ovakve fotografije na službenom događaju dao momentalni otkaz
     
  • Svaštara br. 3

    SN 15.07.2019 07:57
    HRVATSKI FERRAGOSTO U DUGIM KAPUTIMA
    BARBARA MESIĆ PREDLAŽE HRVATSKI FERRAGOSTO U DUGIM KAPUTIMA i.imgur.com/E7Mokom.jpg ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 14.07.2019 21:37
    Glavinjanje nadesno
    A raspuštenice i razvedeni vole njega. Da ga ne vole (i da mu ne duguju) ne bi ga podržavali ...
     
  • Svaštara br. 3

    adio pameti 14.07.2019 21:25
    moramo graditi koliko god stane
    Hoćemo li bar sada, kad je panika, shvatiti glavni problem našeg turizma? Nema dovoljno ...
     
  • Svaštara br. 3

    ništa neočekivano 14.07.2019 18:47
    krah hrvatske ekonomije
    Da pojasnim kakve negativne efekte izaziva monokultura i čime se to ministar turizma ponosi...
     
  • Svaštara br. 3

    iluzionist 14.07.2019 17:24
    teorija praznih skupova po ministru turizma
    Nisi u pravu. Turizam je za neke stvarno postao pravi rocket science usporediv sa astrofizikom ...
     
  • Svaštara br. 3

    Zumbul 14.07.2019 17:12
    Samo kaži Modrić
    Turizam će spasiti Barbara kad nije upalilo s Modrićem, kako je prije godinu dana zamislio ...
     
  • Svaštara br. 3

    Zvizdan 14.07.2019 16:07
    ......
    Totalna egzotika. Haiku s elementima repa.
     
  • Svaštara br. 3

    dd 14.07.2019 15:40
    Noge do poda
    Barbara s nogama do poda će rješiti problem. Kao glavna savjetnica ministra turizma Barbara ...
     
  • Svaštara br. 3

    Obračunko 14.07.2019 15:21
    Bez računa se ne računa
    Kapeli je to znao pa se vrlo pametno nije miješao u turizam dok raste sam od sebe da nešto ...
     
  • Svaštara br. 3

    Vanzemaljac 14.07.2019 13:50
    deja vu
    Ministar se ponaša kao da je turizam nekakav rocket science, a u stvari dobre rezultate ...