Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Ne postoji lošinjsko-creska populacija dupina

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Otočni list, siječanj 2007. 

Proglašenje Rezervata za dupine u Lošinjskom kanalu i dijelu Kvarnerića nije baš od svih s oduše­vljenjem dočekano. Lijepo je da čovjek brine za dupi­ne, da ih štiti i nastoji im omogućiti sigurniji život u našem moru. Međutim, treba brinuti i za čovjeka s otoka, onoga koji živi uz more i od mora. Otoci su nam ionako previše raselje­ni tako da je nedopustivo dopustiti nastavak njihove agonije što je trajala kroz veći dio proteklog stoljeća.


U toj priči o sudbini otoč­nog čovjeka rezervat za du­pine djeluje nekako ro­mantično i bezazleno. Ali, upozoravaju ljudi koji žive od mora, rezervat bi ubrzo mogao prerasti u park pri­rode, što bi se negativno odrazilo na gospodarske aktivnosti na moru, a time i na život na otocima. Zbog toga su na odluku o pro­glašenju rezervata prosvje­dom reagirali ribari s otoka Paga koji su poslom usmje­reni na akvatorij Kvarneri­ća.

Zabrinuti za budućnost ži­vljenja i poslovanja u even­tualnom parku prirode rea­girali su i iz nerezinske tvr­tke Marina Artac. Želeći graditi marinu u Nerezinama, oni su zatražili stručno mišljenje o proglašenju zaštitnog rezervata za dupine. Zatražili su ga na mjerodav­noj adresi, u Zavodu za ana­tomiju, histologiju i embrio­logiju Veterinarskog fakulte­ta Sveučilišta u Zagrebu. Taj je fakultet jedina znanstveno - nastavna institucija u Hr­vatskoj koja u svom nastav­nom programu ima veći broj predmeta o morskim sisavci­ma, odnosno dupinima, a njihov je voditelj prof. dr. Hrvoje Gomerčić, naš vodeći znanstvenik za dupine, viso­ko cijenjen u međunarodnim znanstvenim krugovima.

Prema njegovim riječi­ma, ni na kakvom javnom stručnom skupu u Hrvat­skoj dosad nije bilo govora o osnivanju rezervata za dupine, niti je objavljen ije­dan stručni članak koji bi obrazložio potrebu njegova osnivanja. Također, navodi se u stručnom mišljenju što ga u ime znanstvene grupe potpisuje prof. dr. Hrvoje Gomerčić, praksa je u svi­jetu da se kod zaštite poje­dine životinjske vrste ili područja provede    javna rasprava u prisutnosti svih interesnih skupina ljudi. Bez takve rasprave pokušaj zaštite često izaziva supro­tan negativni efekt te pojedine skupine ljudi još negativnije gledaju na takvu zaštitu. Dovoljno   bi   bilo priupitati  ljude s  Lošinja što misle o dupinima i "Plavom svijetu" koji brine za njihovu zaštitu, pa da se dobije puna potvrda ove teze.

Dupini nisu stalni stanovnici

O samom rezervatu Hrvoje Gomerčić piše: Naša do­sadašnja istraživanja nedvoj­beno pokazuju da u predloženom području nije ništa veća gustoća dupina nego u ostalim dijelovima Jadrana, da nema nikakvih naznaka da je to neko kritično po­dručje za preživljavanje du­pina u Jadranu te da bi baš to područje trebalo zaštititi kao rezervat za dupine. Kao primjer navodimo naša avionska istraživanja po­dručja koje se predlaže za rezervat. Navedena istraži­vanja obavljena su pet puta. Prilikom istraživanja samo je jednom - 13. prosinca 1998. - viđen jedan odrasli dupin na samoj sjevernoj granici predloženog područ­ja, a 27. prosinca 1998. neš­to istočnije od predviđenog rezervata viđena su dva jata od 9 i 4 dupina, što prema korištenoj metodi treba po­većati za 46 posto, tako da možemo zaključiti da su tog dana vrlo blizu, ali nešto is­točnije od predviđenog re­zervata, bila dva jata od 13 i 5,85 dupina. Dana 25. svib­nja 2000. letjeli smo čak 1,5 sati iznad čitavog Kvarneri-ća, pa i područja predlože­nog rezervata, i nismo našli niti jednog dupina. Dana 11. lipnja 2000. kada smo po­novno pretraživali isto po­dručje, niti jedan dupin nije boravio u području predloženog rezervata, ali se ma­nje jato dobrih dupina nala­zilo uz otok Rab. Dana 27. ožujka 2003. u području predloženog rezervata tako­đer nije boravio niti jedan dupin, ali su u njegovoj bli­zini uočena dva jata dupina. Jedno od 9 dupina nalazilo se sjeveroistočno od predlo­ženog rezervata, a drugo od 8 dupina zapadno od južne granice, uz zapadnu obalu otoka Ilovika. Istraživanjima iz brodice u dva navrata - je­dnom tijekom jednog dana i drugi put tijekom pet dana, od 23. do 28. lipnja 2003., u predloženom području nije boravio niti jedan dupin. Međutim, istih dana proma­trana su manja jata dupina koja su boravila između oto­ka Oliba i Vira, te uz otok Unije. Iz toga proizlazi da ne postoje dupini koji se trajno zadržavaju u područ­ju predloženog rezervata.

Jedna jadranska populacija

Iznošenje podataka da u navedenom području živi 100, odnosno prije nekoliko godina 140 dupina, nema ni­kakve osnove, ah se može pretpostaviti da su oni u tom području stvarno identificira­li taj broj dupina koji su se tu pojavili tijekom njihova istra­živanja od 1995. godine. To ni slučajno ne znači da te ži­votinje trajno, pa ni pretež­no, žive u navedenom po­dručju. Jedino područje u či­tavom hrvatskom dijelu Ja­drana za koje znamo da pos­ljednjih godina, od 2002., trajno naseljava 12 - 18 dupi­na, obično podijeljenih u dva jata i gdje se redovito legu mlade životinje, područje je Srednjeg kanala između Du­gog otoka, te Ugljana i Paš­mana. Tamo smo dupine pra­tili zrakoplovom, a znatno češće iz istraživačke brodice. Iako smo tu skupinu redovito pratili i nije bilo dana da bis­mo to područje posjetili a da ih nismo vidjeli, ipak se, za sada, ne usudimo tvrditi da oni baš samo ovdje borave, premda ni jednog od tih du­pina nismo nikada vidjeli iz­van tog područja.

Na osnovi naših dosadaš­njih istraživanja, praćenjem živih životinja te nalazom i analizom nađenih uginulih dupina, možemo sa sigurnoš­ću tvrditi da u predloženom području rezervata nema niš­ta više dupina. Naprotiv, ima ih čak i manje nego u ostalim područjima te za sada s veli­kom vjerojatnošću možemo tvrditi da dupini u svim dije­lovima hrvatskog Jadrana pripadaju istoj populaciji, te da ne postoji neka lošinjsko - creska populacija dupina. Rezultati naših genetičkih analiza na uzorcima dobrih dupina iz svih dijelova hrvat­skog Jadrana ne ukazuju da postoji više od jedne popula­cije dobrih dupina.

Zaštita čitavog Jadrana

Granice predloženog re­zervata potpuno su proizvolj­no i neprirodno određene, posebno istočna, i ne pred­stavljaju nikakvu prirodnu granicu za kretanje dupina, pa ni ostalih životinja. Prema svemu poznatom, navedeno područje nije posebno važno za preživljavanje dupina i morskih kornjača i ni po če­mu se ne razlikuje od ostalog dijela Jadranskog mora. Bilo bi daleko bolje da se razmiš­lja o nekoj vrsti zaštite čita­vog Jadrana jer je samo tako moguće spriječiti devastaciju njegove biocenoze. Samo usuglašena privredna aktiv­nost i mjere zaštite prirode u čitavom Jadranu mogu rezul­tirati sprečavanjem sma­njenja biološke raznolikosti, te omogućiti prihvatljiv raz­voj.

U zaključku opsežne ela­boracije o dupinima i njiho­voj zaštiti, Hrvoje Gomerčić ističe: Kod svakog nastojanja oko bilo kojeg oblika zaštite prirode, pa tako i zaštite po­pulacije dupina, treba uzeti u obzir i život ljudi na navede­nom području te treba naći dobar balans između zaštite prirode i zaštite domicilnog stanovništva, odnosno treba dobro proučiti mogućnosti održivog razvoja određenog područja. S tim u vezi ned­vojbeno smo uvjereni da os­nivanje tako malog rezervata za dupine u predloženom po­dručju sigurno predstavlja ograničenje za gospodarski razvoj i uopće život domicil­nog stanovništva, a ne prido­nosi gotovo nimalo poboljša­nju uvjeta života dobrih dupi­na i pružanja mogućnosti da ova populacija divljih životinja preživi te živi u zajedniš­tvu s domicilnim stanovniš­tvom hrvatskog Jadrana.

 

   Marina neće ugroziti dupine

Koliko izgradnja ma­rine u Nerezinama mo­že smetati i ometati ži­vot dupina u moru, jed­no je od pitanja što ih je Krešo Lekić, direktor Marine Artac, uputio Hrvoju Gomerčiću. U odgovoru stoji: Svaka marina, pa i svako plo­vilo i svaki utjecaj čov­jeka donekle ometa dupine u njihovu živo­tu, te bi za njih bilo najbolje da ljudi uopće ne postoje. Međutim, treba svakako nastojati da ljudi žive u suglasju s prirodom, što znači da lokalno stanovniš­tvo i turisti što manje dolaze u koliziju s du­pinima te da žive jedni uz druge. Mišljenja smo da izgradnja mari­ne neće uopće ugroziti život dupina u Jadra­nu, tim više što je predviđeno da će ta iz­gradnja povećati broj brodica u Lošinjskom kanalu za svega 5 pos­to. Vjerojatno će do­vesti do toga da se neposredno uz marinu i Nerezine dupini neće trajno zadržavati. Me­đutim, tako je i sada kad marina ne postoji. Najbolji je primjer Sre­dnjeg kanala, gdje du­pini trajno žive, a u ne­posrednoj blizini se nalazi velika marina na otoku Žutu gdje je veli­ki promet jahti, turistič­kih i ribarskih brodova koji tuda prolaze zbog blizine Kornata.

  Tvrdnje bez znanstvene osnove

Zar nije čudno i neuobičajeno da prije­dlog za osnivanje ne­kog zaštićenog po­dručja u Jadranu tako agresivno putem javnih medija dolazi od jedne udruge građana, a predlagači su dvije osobe iz inozemstva i jedan diplomirani biolog iz Hrvatske. Usput budi rečeno, jedini predla­gač iz Hrvatske još nije stekao formalne kvalifi­kacije znanstvenog ra­dnika, a prema našem mišljenju dosad je poz­nat po potpuno proiz­voljnim tvrdnjama bez ikakve znanstvene os­nove, te po neobjektiv­nom i lažnom prikazi­vanju podataka iz lite­rature, skrivajući od javnosti veći dio znanstvenih rezultata koji njemu ne odgovaraju te se pretvara kao da oni ne postoje ili da on barem za njih ne zna, a koji se često u svojim javnim istupima služi znanstvenim neistina­ma. Na osnovi toga moglo bi se zaključiti da u Hrvatskoj ne pos­toje kvalificirani znan­stvenici koji se bave biologijom i istraživa­njem Jadrana i njegove biocenoze, iako je či­njenica da imamo mnogo znanstvenika u brojnim hrvatskim znanstvenim instituci­jama koji se bave ovom problematikom, objašnjava Hrvoje Go­merčić.

 

Komentari: 

0 0 # Xman 2007-01-16 18:24
Kakav stručnjak, takav i novinar. Obojica su napravili posao po narudžbi investitora. "Stručnjak za dupine" dokazuje da dupina oko Lošinja nema metodom zbog koje bi morao rušiti svoje vlastite studente, a novinar kao da još nije izašao iz faze pisanja za školske zidne novine.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Hakuna matata 2007-01-17 10:32
U članku piše: "Takoðer, navodi se u stručnom mišljenju što ga u ime znanstvene grupe potpisuje prof. dr. Hrvoje Gomerčić ...".

Ali ne piše tko čini tu znanstvenu grupu. Postoji li ta znanstvena grupa ili je grupa sam prof Gomerčić koji stalno rabi zamjenicu MI, pa MI, i opet MI?

Tko čini taj skup? Ili to Gomerčić samoga sebe, poput nekog kralja, oslovljava sa Mi. Ono, "Mi kralj ..." :D
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2007-01-17 11:48
Novinar, mislim da je to Branko Šuljić, piše "Dovoljno bi bilo priupitati ljude s Lošinja što misle o dupinima i "Plavom svijetu" koji brine za njihovu zaštitu, pa da se dobije puna potvrda ove teze.".

Posvaðan sa zdravim razumom ili podmazan honorarom u novcu ili iću i piću novinar "zna" koja teza je ispravna i siguran je da bi je ljudi potvrdili. Od novinara se očekuje objektivna informacija, a ne subjektivno, vjerojatno naručeno, proricanje o tome što bi bilo kad bi bilo. Šuljić je osramotio profesiju.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # novinar 2007-01-17 15:13
Jasno je da je to naručen tekst i da si to novinar, što ne znači da je dotični Šuljić, nebi trebao dozvoliti. Ovaj tekst je uvredljiv, glup i vrlo iritantan. Zanima me kako Šuljić zna što misle graðani? Ako netko ima vremena neka piše tekst za Novi list u kojem bi prokazao namjeru Šuljića, a o Gomerčiću da i ne govorim te o ekipi iz Nerezina koja je udržila snage oko marine, graðevinskih zemljišta i dr.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # EP 2007-01-17 16:06
Pitaš kako Šuljić zna što misle graðani. Zna jer mu je to rekao naručitelj članka :D

Prema pravilima novinarske struke Šuljićev članak je trebao biti objavljen kao EP poruka meðu oglasima i reklamama za kozmetiku, a ne kao STRUČNO MIŠLJENJE.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Dogodilo se na današnji dan

    udes 27.09.2021 21:33
    zrakoplovni
    Izvadak o udesu drugi dan poslije, gdje sam tada kao pitomac TVA KoV u Zagrebu isao sa 4 ...
     
  • Dogodilo se na današnji dan

    udes 27.09.2021 21:16
    zrakoplovni
    Povuci ravnu crtu od Mostara prema Puli. Da je bio visi za 30 metara ne bi dodirnuo krosnje ...
     
  • Grad za nju

    vVv 27.09.2021 13:28
    Kriminal pod zaštitom
    Najnoviji primjer kako HDZ štiti svoje lokalne šerife: Plenković i Vlada prešućuju kako su ...
     
  • Grad za nju

    Gost 27.09.2021 12:07
    Čemu služi ovaj komentar?
    A šta ti konjino misliš da mi ne znamo gdje živimo? Mi dobro znamo da ona u miru radi što već ...
     
  • Grad za nju

    Gost 27.09.2021 10:35
    Politički iskorak
    Može joj biti. Uvijek se među izabranim vjećnicima nađu prodane duše. A ka smo kod iskoraka ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 27.09.2021 10:14
    Neka si joj rekao, maco...
    Ima vas točno tamo gdje vas želi. Idete se igrati u "pješčenjak" i dok se vi tu dolazite ...
     
  • Grad za nju

    Gulanfer 27.09.2021 09:43
    Pazi 'vamo!
    Pogledajte ovaj kratki isječak iz promidžbenog spota gdje to kaže i obećava da će u sljedećem ...
     
  • Grad za nju

    12 godina faxa 27.09.2021 08:45
    100 dana
    A što je 100 dana u usporedbi sa 12 godina faxa? 100 dana se računa kod promjene vlasti ...
     
  • Grad za nju

    gost 27.09.2021 08:38
    Degeneracija HDZ-a
    Nije si uspjela podčiniti lošinjski ogranak HDZ-a jer je sposobna nego zato što je članstvo ...
     
  • Grad za nju

    Muflon 26.09.2021 11:39
    Privatizacija HDZ-a
    Istina je da je Kučićka lokalni HDZ totalno podčinila sebi i svojim potrebama, ali nije ...
     
  • Grad za nju

    Pamti pa vrati 26.09.2021 09:03
    Otok njenih djedova
    Ako pažljivije sagledaš stvari, ona uopće nije HDZov kadar, ona je lokalni HDZ totalno ...
     
  • Grad za nju

    gost 25.09.2021 14:01
    Demografsko proseravanje
    Blebnuo si glupost. Ovo što sam napisao nije širenje mržnje. Nisam izrazio osjećaj da narodu ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 25.09.2021 12:14
    Tava loncu
    Ovo što ste napisali predstavlja širenje mržnje na nacionalnoj osnovi. A vezano uz ...
     
  • Grad za nju

    gost 25.09.2021 11:28
    "uništena zemlja zbog glupih ljudi"
    Moram se složiti s tobom. Hrvatska je još prije dvije godina osvojila titulu najgluplje ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 25.09.2021 08:11
    Jadna zgrada
    Naricati zbog hrpe cigli dok vlastiti narod i kultura izumire (svaki dan treba sve više ...
     
  • Grad za nju

    Tariguz 24.09.2021 14:09
    Spisak ješki za birače zvan program
    Još prije izbora sam komentirao da njezin program uopće nije program jer nigdje ne navodi rokove ...
     
  • Grad za nju

    Gost 24.09.2021 13:53
    ####
    Ne budi naivan. Za takav odgovor morala bi nekoga ili nešto okriviti, a sebe, svoju kamarilu ...
     
  • Grad za nju

    Grunf 24.09.2021 12:33
    > Kučićka zna!
    Neko je na fejsu objavio staru fotku škole i potaknuo komentiranje: > Da to nekad Osnovna škola ...
     
  • Grad za nju

    ma kuš na me 24.09.2021 12:30
    ladim jaja
    Kao što je gradonačelnica na zadnjoj sjednici rekla, obećanja će se ispuniti kada se za to ...
     
  • Grad za nju

    Domestos 24.09.2021 10:48
    USKOK ili eLošinj ?
    A na zadnjim izborima nam je nježno tepala da je Lošinj samo naš dom poseban među tisuću ...
     
  • Grad za nju

    gost 24.09.2021 09:54
    Transparentan proračun
    A što kažete na ovo? Nemojte tražiti na fejsu gradonačelnik.h r jer ovo je fake-news.
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    Jelena 24.09.2021 07:57
    ???
    Pogotovo izvan sezone? A zašto ne u sezoni? Možeš li to malo elaborirati?
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    gost 23.09.2021 19:04
    Dugoročno nećemo dočekati
    Biti će to plus kakav će biti i luka Mrtvaška. Promašena investicija. A dugoročno ćemo svi ...
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    Damir SK 23.09.2021 18:54
    Mislim da svi zajedno pretjerujete
    Zračna luka na Malom Lošinju apsolutno treba proširiti. Dugoročno to će se itekako pokazati ...
     
  • Grad za nju

    Domestos 23.09.2021 17:50
    Aninih 100 dana
    Za razliku od nje gradonačelnik Grada Pule je prvih 100 dana dobro iskoristio. Uvedena ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 17:33
    Bahati savjet anonimnog trola
    A tvoj odgovor nema veze s logikom. Jer kad bi (tvojim riječima rečeno) trebalo "pustiti ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 12:43
    Obrazujte se
    Vidim da ne razumijete pojam slobode od prisile. Nije ni čudo, jer pojam ljudskih prava je ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 12:23
    Pustimo ih da si uštrcavaju
    Pustimo onda na miru i one koji žele birati hoće li im biti uštrcan u tijelo heroin ili ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 10:59
    Sluškinjina priča
    Malo vam je kriva usporedba....ov o nije radi pa ćeš dobiti plaću. Ovo je stavi nikab da i ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 10:49
    Pozicioniranje
    Ja mislim da antivakseri i antimaskeri rade isto što i političari da se kako se ono kaže ...