Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Marina Nerezine

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

upitnik1Interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme: 

Nerezine: Prihvaćena studija o gradnji marine iako je u postupku proglašenje zaštite tog područja.

Hoće li marina protjerati jadranske dobre dupine?
Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu, morske cvjetnice i druge životinjske i biljne vrste.

Gordana PETROVČIĆ

Vjesnik 13. svibnja 2006.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u tijeku je postupak izdavanja lokacijske dozvole za gradnju marine sa 350 do 400 vezova u Nerezinama na otoku Lošinju. Kako saznajemo od glasnogovornice Kate Gojević, u tom postupku Ministarstvo će tražiti suglasnost svih nadležnih tijela, među kojima Ministarstvo kulture igra važnu ulogu.

Pomoćnik ministra kulture iz Uprave za zaštitu prirode Zoran Šikić rekao nam je da »Ministarstvo kulture neće dati suglasnost za izdavanje lokacijske dozvole radi gradnju marine«.

»Trenutno traje postupak kojim će se proglasiti privremena zaštita lošinjsko-creskog arhipelaga na površini od 52.000 hektara mora pa se Uprava protivi svim zahvatima koji mogu znatno ugroziti to područje«, kaže Šikić.

Sporno je u cijelom slučaju što je Komisija Ministarstva zaštite okoliša ocijenila prihvatljivom za okoliš »Studiju utjecaja na okoliš marine i komunalnih vezova u uvali Biskupiji u Nerezinama na otoku Lošinju«, a Ministarstvo je potkraj listopada 2005. donijelo rješenje kojim to potvrđuje, uz primjenu određenih mjera zaštite okoliša.

Naime, Državni zavod za zaštitu prirode je prije usvajanja Studije uložio žalbu jer Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu koja u posljednjih godinu dana tamo živi, morske cvjetnice Posidonia oceanica i drugih životinjskih i biljnih vrsta.

»Zbog iznimnog značaja tog područja u kojem obitava stalna rezidentna populacija dobrog dupina u Jadranu, koji je ugrožena i zaštićena vrsta u Hrvatskoj, Zavod je početkom listopada 2005. Ministarstvu kulture dostavio i stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu lošinjsko-creskog akvatorija u kategoriji posebnog rezervata u moru«, naglašava Ana Štrbenac, načelnica Odjela za inventarizaciju i praćenje stanja prirode u Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Hrvatska je potpisnica i međunarodnog Sporazuma o zaštiti dupina (ACCOBAMS) u kojem je lošinjsko-creski akvatorij evidentiran kao ključno područje za očuvanje dupina u Jadranskom moru i istaknut kao prioritetno područje za zaštitu. Taj je akvatorij dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa i ugroženih vrsta životinja i biljaka na međunarodnoj razini.

Kad nacionalna ekološka mreža bude gotova, a bit će uskoro, jer Europska unija na njenoj izradi jako inzistira kao dijelu europske ekološke mreže »Nature 2000«, svaki projekt, plan ili zahvat na području uključenom u nacionalnu mrežu morat će na ocjenjivanje je li prihvatljiv u odnosu na prirodu. Unatoč svemu tome, Eugen Draganović iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, kao zamjenik predsjednika i član Komisije Ministarstva zaštite okoliša, Studiju je ocijenio pozitivnom. Draganović nam nije htio komentirati slučaj te nas uputio na ministarstva zaštite okoliša i kulture.

»U Komisiji sam zastupao stajalište zaštite prirode«, kratko je rekao dodajuai da zaštita dupina i gradnja velike marine nisu u kontradikciji.

Istodobno se Zoran Šikić ograđuje od Draganovićeva stava obrazlažući da »ljudi u komisijama za ocjenu studija utjecaja na okoliš ne zastupaju institucije iz kojih dolaze, no to bi se novim pravilnikom koji se izrađuje, trebalo promijeniti«.


Buka tjera dupine

»Nerezine su u središtu akvatorija ključnog za opstanak dupina u Jadranu i predloženog za zaštitu kao morski rezervat. Ako se tamo napravi marina, dupini ae to podrueje napustiti. Ako se dopus­ti gradnja marine, proglašavati to podrueje zaštiaćnim - nema smisla«, kaže dr. Draško Holcer, predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.

Institut je proveo projekt identifikacije kritienih staništa uz prijedlog mogućih metoda upravljanja budućim zaštićenim područjem oko Lošinja, što je financirala Kneževina Monako putem međunarodne suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša. U sklopu tog dvogodišnjeg istraživanja utvrđeno je da je akvatorij otoka Lošinja ključno stanište za opstanak dupina u Jadranu. Prije dvije godine Institut je pokrenuo i projekt o utjecaju buke na populaciju dupina u lošinjsko-creskom akvatoriju.

»Istraživanja pokazuju da je buka, uz prelov ribe, ključni faktor koji uzrokuje odlazak dupina s nekog područja. U područja gdje je promet brodovima velik, dupini uopće ne dolaze«, ističe Holcer. Odgovor na primjedbe upuaćne tijekom javnog uvida u Studiju utjecaja marine u Nerezinama na okoliš, »Plavi svijet« nije dobio iako Zakon to nalaže. U Ministarstvu zaštite okoliša sada provjeravaju taj slučaj.


Dobri dupini
Iz Jadranskog mora već je zbog prelova ribe i masovne kampanje istrebljenja dupina poduzete pedesetih godina prošlog stoljeća, izumrla jedna vrsta dupina - obični dupin. Zahvaljujući životu u manjim skupinama i svojoj prilagodljivosti opstao je dobri dupin. No do kada?

Mještani protiv marine
Većina mještana Nerezina protivi se gradnji marine. Peticiju je potpisalo 200 od ukupno 300 stanovnika, a anketa provedena među 1100 dugogodišnjih turista pokazala je da će njih 1098 promijeniti mjesto odmora sagradi li se marina. Mještani su i prosvjedovali protiv marine, saznajemo od Manuele Filipas iz ogranka udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama, koja ističe da su »interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme«.
»Većina kućanstava bavi se iznajmljivanjem soba turistima, a nestankom prirodnih plaža i šetnica, domaći kapaciteti postali bi neatraktivni«, upozorava Filipas, dodajući da bi marina zauzela više od 60 posto obalnog pojasa Nerezina i izbrisala identitet tog malog priobalnog mjesta. Obala bi bila uništena jer bi se samo za gradnju dvaju lukobrana u more nasipalo 600.000 tona materijala.
»Naš akvatorij trebao bi biti proglašen morskim rezervatom, što podržavamo jer je u skladu s održivim razvojem otoka. A gradnja marine u kanalu širine jedne nautičke milje prouzročila bi ekološku katastrofu jer sa sobom nosi otpadne vode i opasni otpad«, kaže Filipas. Napominje da uz Duška Lekića postoji i inozemni investitor o kojem se ne zna ništa.
»Projekt marine uključuje i trajektno pristanište što bi investitoru omogućilo da država u njegovo ime provede izvlaštenje privatnih zemljišta pod isprikom da je to u interesu od županijske važnosti. Nerezine su pak u mnogim peljarima navedene kao nepovoljna lučica zbog bure i juga«, dodaje Filipas. Projekt predviđa i gradnju pristupne ceste koja bi prolazila preko privatnih parcela.
Mali Lošinj za dupine
Za izradu Studije utjecaja marine na okoliš trebalo je pričekati donošenje novog Prostornog plana grada Malog Lošinja, naglašavaju u organku udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama. Naime, idejno rješenje za marinu preuzeto je iz zastarjelog plana pa nije u skladu s Vladinom uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora iz rujna 2004.
Uredbom je propisano da svaki prostorni plan u postupku izrade, donošenja i provedbe mora, među ostalim, očuvati prirodne plaže i šume, kao i prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra.
Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappeli podupire proglašenje morskog rezervata za dupine, a ne predloženu marinu. »Marina može imati najviše 220 vezova, a sad ih je već u nerezinskoj lučici više od 100.
Sve iznad te brojke Grad ne prihvaća«, kaže Cappelli. Međutim, predstavnik Grada Malog Lošinja bio je u Komisiji za ocjenu Studije utjecaja na okoliš marine koja predviđa 350 do 400 vezova, i suglasio se s njom. Cappelli to obrazlaže riječima: »Pa svi su članovi Komisije bili za Studiju, što bi onda značilo da je jedan protiv«.

Projekt marine
Prema Studiji utjecaja na okoliš, marina u Nerezinama imala bi luku za nautički turizam sa 200 vezova, zatim luku za privez plovila stanovnika, turista i onih u tranzitu sa 100 vezova, sportsku luku sa 50 vezova, trajektno pristanište i luku postojećeg remontnog brodogradilišta. Sastavni dio marine bila bi dva lukobrana. Postupak procjene utjecaja marine na okoliš proveden je na zahtjev investitora, tvrtke »Marina Artac« d.o.o. iz Nerezina. Njezin je direktor Duško Lekić, većinski vlasnik remontnog brodogradilišta u Nerezinama. Studiju utjecaja na okoliš izradila je zagrebačka tvrtka »Urbing«.

 

Komentari: 

0 0 # Gost 2007-01-18 15:21
Malo me u tekstu zbunilo tko je direkttor, ali u sudskom registru piše:
Kresencio Lekić, funkcija prokurist, Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno

Duško Lekić, Funkcija direktor
Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # MarinaNautičar 2008-08-02 15:39
Ma to je lokalni šerif koj je vedrio i oblačio za vrijeme Komunizma i u poduzeću Lošinjksa Plovidaba.No meðutim činjenica je da ga lokalno stanovništvo ne voli jer je još uvijek bahat sa svojim stavovima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Patronat 23.05.2019 19:57
    Uzaludna očekivanja
    A previše očekuješ od Ane, hebi ga, kumstvo je kumstvo...
     
  • GRAĐANSKI DEBAKL: Hrvati nisu spremni preuzeti odgovornost za ono što se događa u ovoj zemlji

    gost 23.05.2019 18:57
    Pabirci o mirovinskoj katastrofi
    Jasno je zašto nije bilo šatora povodom vladine odluke da svi ostali moramo raditi do ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Pesticid 23.05.2019 18:40
    Tjeranje gamadi iz Lošinja
    Bilo bi lijepo da gradonačelnica zaluta na ovaj portal i vidi ovaj izričaj. Jer, kako je ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Dendi 23.05.2019 18:27
    Kad trolovi utihnu ...
    Naravno, trol je ušutio.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Gost 23.05.2019 17:35
    Nepismenost
    Pored ostalog i tragično su nepismeni. "Održan je Gradski odbor" je čista besmislica. Gradski ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Insekticid 23.05.2019 16:56
    Ima neka tajna veza
    Znaš ti jako dobro koga i od kuda bi potjerao...ali nećeš reći? Zašto se onda uopće javljaš ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Newcomer 23.05.2019 16:41
    netko joj podmeće
    Očito su se unutarstranački obračuni u vladajućoj stranci proširili i na ovaj portal.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Lošinjan vero 23.05.2019 16:39
    Kakva ženstvenost
    Žene su dokazano izdržljivije i jače ka spol,,,i znam ja jako dobro koga i do kuda bi ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Insekticid 23.05.2019 16:26
    Trebljenjem do ženstvenosti
    Ne razumiješ što je specifikacija? Ajmo probati drukčije. Tko su "gamad govnare i smeča" ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Lošinjan vero 23.05.2019 16:11
    Tijeraj gamad
    Tako je tjeraj gamad govnare i smeča pokaži da si žena ,,,
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Granulom 23.05.2019 15:20
    članak pogodio u sridu
    A zbog manjka argumenata i posljedično viška histeričnog bijesa jednog komentatora je više ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    SN 23.05.2019 14:59
    naravno da je izgubio živce kad ima kratak fitilj
    Nije bas tako anoniman kao sto misli. Kad zbrojis jedan i jedan uvijek dobiješ dva.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Insekticid 23.05.2019 14:33
    ...
    Bilo bi super kad bi specificirao zahtjev gradonačelnici.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Bon Ton 23.05.2019 14:15
    Ima li u HDZ-u tko pristojniji?
    Vidljiva je sve veća nervoza i očito smanjeni prag tolerancije u lokalnoj vlasti. Komentator ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Dendi 23.05.2019 14:09
    Dokaži ili ušuti!
    Odgovore zahtjevam od tebe, a ne od njega. Ti tvrdiš - ti dokaži. Sve drugo bit će kukavičko ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 23.05.2019 14:03
    Molba adminu
    Molim admina da ne ukloni ovaj zahtjev gradonačelnici Grada Malog Lošinja (HDZ).
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 23.05.2019 13:59
    Ti tvrdiš - ti dokaži
    Dendi vire ti noge iz arsenove guzice. Pusti guzonju neka piše.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 23.05.2019 13:56
    coitus
    tvoj sigurno jesam, pitaj staru.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Dendi 23.05.2019 13:52
    Ti tvrdiš - ti dokaži.
    Dokaži da je to suradnja, a ne samo slični i podudarni interesi.Zašto bi se on trebao ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Interruptus 23.05.2019 13:19
    Coitus
    Koliko je pametan, dokazat će i da je samom sebi otac.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    RDx 23.05.2019 13:10
    logika ti je jača strana
    ako ovako nastaviš niz, izvest ćeš dokaz da svi surađuju sa svima :lol:
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    EM 23.05.2019 13:09
    Dokaži svoje pretpostavke
    pročitaj tko su autori 80% tekstova volim-lošinj, kaj to nije suradnja? A pametni Arsen nek ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 23.05.2019 13:03
    Dokaz da si trol
    Nisi dokazao da bilo što navedeno u članku B. G. nije istina. Dokazao si mi da si trol.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    Dendi 23.05.2019 12:53
    Dokaži svoje pretpostavke
    Morao bi prvo dokazati da Bojana Genov surađuje s Arsenom Mujagićem i objasniti kako surađuje ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    BB 23.05.2019 12:51
    što je Bruno Bušić rekao prije 50 godina
    "Nema ni jedne države da je nastala bez krvavih gaća. Vjerojatno ćemo se i mi morati pobiti ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    losinjan 23.05.2019 12:49
    losinj
    Ana teraj tu gamad iz Losinja. 8) :-)
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 23.05.2019 12:42
    nova taktika
    Ako Bojana Genov surađuje sa Arsenom Mujagićem, a Arsen Mujagić surađuje sa Garijem, da li ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    W 23.05.2019 12:22
    Naš ministar
    Nakon tih statusa tek 17. ožujka je vijest: · Danas je održan Gradski odbor u proširenom ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 23.05.2019 12:03
    Zajedničari
    Nije baš sasvim isto. Hadezenjare su opljačkale sve što su sagradile komunjare, ali istina ...
     
  • Satirički prilozi

    škarpoč 23.05.2019 11:41
    piši mi brate
    Ima jedan ministar koji je bogatiji od njega, ali je dovoljno mudar da svu imovinu upisuje ...