Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Marina Nerezine

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

upitnik1Interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme: 

Nerezine: Prihvaćena studija o gradnji marine iako je u postupku proglašenje zaštite tog područja.

Hoće li marina protjerati jadranske dobre dupine?
Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu, morske cvjetnice i druge životinjske i biljne vrste.

Gordana PETROVČIĆ

Vjesnik 13. svibnja 2006.

U Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u tijeku je postupak izdavanja lokacijske dozvole za gradnju marine sa 350 do 400 vezova u Nerezinama na otoku Lošinju. Kako saznajemo od glasnogovornice Kate Gojević, u tom postupku Ministarstvo će tražiti suglasnost svih nadležnih tijela, među kojima Ministarstvo kulture igra važnu ulogu.

Pomoćnik ministra kulture iz Uprave za zaštitu prirode Zoran Šikić rekao nam je da »Ministarstvo kulture neće dati suglasnost za izdavanje lokacijske dozvole radi gradnju marine«.

»Trenutno traje postupak kojim će se proglasiti privremena zaštita lošinjsko-creskog arhipelaga na površini od 52.000 hektara mora pa se Uprava protivi svim zahvatima koji mogu znatno ugroziti to područje«, kaže Šikić.

Sporno je u cijelom slučaju što je Komisija Ministarstva zaštite okoliša ocijenila prihvatljivom za okoliš »Studiju utjecaja na okoliš marine i komunalnih vezova u uvali Biskupiji u Nerezinama na otoku Lošinju«, a Ministarstvo je potkraj listopada 2005. donijelo rješenje kojim to potvrđuje, uz primjenu određenih mjera zaštite okoliša.

Naime, Državni zavod za zaštitu prirode je prije usvajanja Studije uložio žalbu jer Studija nije obradila utjecaj gradnje i korištenja marine na dupine, kornjače, sredozemnu medvjedicu koja u posljednjih godinu dana tamo živi, morske cvjetnice Posidonia oceanica i drugih životinjskih i biljnih vrsta.

»Zbog iznimnog značaja tog područja u kojem obitava stalna rezidentna populacija dobrog dupina u Jadranu, koji je ugrožena i zaštićena vrsta u Hrvatskoj, Zavod je početkom listopada 2005. Ministarstvu kulture dostavio i stručno obrazloženje za preventivnu zaštitu lošinjsko-creskog akvatorija u kategoriji posebnog rezervata u moru«, naglašava Ana Štrbenac, načelnica Odjela za inventarizaciju i praćenje stanja prirode u Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Hrvatska je potpisnica i međunarodnog Sporazuma o zaštiti dupina (ACCOBAMS) u kojem je lošinjsko-creski akvatorij evidentiran kao ključno područje za očuvanje dupina u Jadranskom moru i istaknut kao prioritetno područje za zaštitu. Taj je akvatorij dio preliminarne nacionalne ekološke mreže koja uključuje područja važna za očuvanje ugroženih tipova staništa i ugroženih vrsta životinja i biljaka na međunarodnoj razini.

Kad nacionalna ekološka mreža bude gotova, a bit će uskoro, jer Europska unija na njenoj izradi jako inzistira kao dijelu europske ekološke mreže »Nature 2000«, svaki projekt, plan ili zahvat na području uključenom u nacionalnu mrežu morat će na ocjenjivanje je li prihvatljiv u odnosu na prirodu. Unatoč svemu tome, Eugen Draganović iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture, kao zamjenik predsjednika i član Komisije Ministarstva zaštite okoliša, Studiju je ocijenio pozitivnom. Draganović nam nije htio komentirati slučaj te nas uputio na ministarstva zaštite okoliša i kulture.

»U Komisiji sam zastupao stajalište zaštite prirode«, kratko je rekao dodajuai da zaštita dupina i gradnja velike marine nisu u kontradikciji.

Istodobno se Zoran Šikić ograđuje od Draganovićeva stava obrazlažući da »ljudi u komisijama za ocjenu studija utjecaja na okoliš ne zastupaju institucije iz kojih dolaze, no to bi se novim pravilnikom koji se izrađuje, trebalo promijeniti«.


Buka tjera dupine

»Nerezine su u središtu akvatorija ključnog za opstanak dupina u Jadranu i predloženog za zaštitu kao morski rezervat. Ako se tamo napravi marina, dupini ae to podrueje napustiti. Ako se dopus­ti gradnja marine, proglašavati to podrueje zaštiaćnim - nema smisla«, kaže dr. Draško Holcer, predsjednik Instituta za istraživanje i zaštitu mora »Plavi svijet«.

Institut je proveo projekt identifikacije kritienih staništa uz prijedlog mogućih metoda upravljanja budućim zaštićenim područjem oko Lošinja, što je financirala Kneževina Monako putem međunarodne suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša. U sklopu tog dvogodišnjeg istraživanja utvrđeno je da je akvatorij otoka Lošinja ključno stanište za opstanak dupina u Jadranu. Prije dvije godine Institut je pokrenuo i projekt o utjecaju buke na populaciju dupina u lošinjsko-creskom akvatoriju.

»Istraživanja pokazuju da je buka, uz prelov ribe, ključni faktor koji uzrokuje odlazak dupina s nekog područja. U područja gdje je promet brodovima velik, dupini uopće ne dolaze«, ističe Holcer. Odgovor na primjedbe upuaćne tijekom javnog uvida u Studiju utjecaja marine u Nerezinama na okoliš, »Plavi svijet« nije dobio iako Zakon to nalaže. U Ministarstvu zaštite okoliša sada provjeravaju taj slučaj.


Dobri dupini
Iz Jadranskog mora već je zbog prelova ribe i masovne kampanje istrebljenja dupina poduzete pedesetih godina prošlog stoljeća, izumrla jedna vrsta dupina - obični dupin. Zahvaljujući životu u manjim skupinama i svojoj prilagodljivosti opstao je dobri dupin. No do kada?

Mještani protiv marine
Većina mještana Nerezina protivi se gradnji marine. Peticiju je potpisalo 200 od ukupno 300 stanovnika, a anketa provedena među 1100 dugogodišnjih turista pokazala je da će njih 1098 promijeniti mjesto odmora sagradi li se marina. Mještani su i prosvjedovali protiv marine, saznajemo od Manuele Filipas iz ogranka udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama, koja ističe da su »interesi lokalne zajednice podređeni interesu privatne firme«.
»Većina kućanstava bavi se iznajmljivanjem soba turistima, a nestankom prirodnih plaža i šetnica, domaći kapaciteti postali bi neatraktivni«, upozorava Filipas, dodajući da bi marina zauzela više od 60 posto obalnog pojasa Nerezina i izbrisala identitet tog malog priobalnog mjesta. Obala bi bila uništena jer bi se samo za gradnju dvaju lukobrana u more nasipalo 600.000 tona materijala.
»Naš akvatorij trebao bi biti proglašen morskim rezervatom, što podržavamo jer je u skladu s održivim razvojem otoka. A gradnja marine u kanalu širine jedne nautičke milje prouzročila bi ekološku katastrofu jer sa sobom nosi otpadne vode i opasni otpad«, kaže Filipas. Napominje da uz Duška Lekića postoji i inozemni investitor o kojem se ne zna ništa.
»Projekt marine uključuje i trajektno pristanište što bi investitoru omogućilo da država u njegovo ime provede izvlaštenje privatnih zemljišta pod isprikom da je to u interesu od županijske važnosti. Nerezine su pak u mnogim peljarima navedene kao nepovoljna lučica zbog bure i juga«, dodaje Filipas. Projekt predviđa i gradnju pristupne ceste koja bi prolazila preko privatnih parcela.
Mali Lošinj za dupine
Za izradu Studije utjecaja marine na okoliš trebalo je pričekati donošenje novog Prostornog plana grada Malog Lošinja, naglašavaju u organku udruge »Eko Kvarner« u Nerezinama. Naime, idejno rješenje za marinu preuzeto je iz zastarjelog plana pa nije u skladu s Vladinom uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora iz rujna 2004.
Uredbom je propisano da svaki prostorni plan u postupku izrade, donošenja i provedbe mora, među ostalim, očuvati prirodne plaže i šume, kao i prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu i javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra.
Gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappeli podupire proglašenje morskog rezervata za dupine, a ne predloženu marinu. »Marina može imati najviše 220 vezova, a sad ih je već u nerezinskoj lučici više od 100.
Sve iznad te brojke Grad ne prihvaća«, kaže Cappelli. Međutim, predstavnik Grada Malog Lošinja bio je u Komisiji za ocjenu Studije utjecaja na okoliš marine koja predviđa 350 do 400 vezova, i suglasio se s njom. Cappelli to obrazlaže riječima: »Pa svi su članovi Komisije bili za Studiju, što bi onda značilo da je jedan protiv«.

Projekt marine
Prema Studiji utjecaja na okoliš, marina u Nerezinama imala bi luku za nautički turizam sa 200 vezova, zatim luku za privez plovila stanovnika, turista i onih u tranzitu sa 100 vezova, sportsku luku sa 50 vezova, trajektno pristanište i luku postojećeg remontnog brodogradilišta. Sastavni dio marine bila bi dva lukobrana. Postupak procjene utjecaja marine na okoliš proveden je na zahtjev investitora, tvrtke »Marina Artac« d.o.o. iz Nerezina. Njezin je direktor Duško Lekić, većinski vlasnik remontnog brodogradilišta u Nerezinama. Studiju utjecaja na okoliš izradila je zagrebačka tvrtka »Urbing«.

 

Komentari: 

0 0 # Gost 2007-01-18 15:21
Malo me u tekstu zbunilo tko je direkttor, ali u sudskom registru piše:
Kresencio Lekić, funkcija prokurist, Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno

Duško Lekić, Funkcija direktor
Ovlaštenje: zastupa samostalno i pojedinačno
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # MarinaNautičar 2008-08-02 15:39
Ma to je lokalni šerif koj je vedrio i oblačio za vrijeme Komunizma i u poduzeću Lošinjksa Plovidaba.No meðutim činjenica je da ga lokalno stanovništvo ne voli jer je još uvijek bahat sa svojim stavovima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Osvrt na dvanaest godina postojanja

    gost 17.08.2018 15:33
    Ruski agenti u Jadranki dd?
    Potaknuo si zanimljivu temu ruskog interesa za otkup bivših vojnih baza na Lošinju. O tome ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Lošinjko 17.08.2018 15:29
    Legenda kaže...
    Pa kako i nece zvati Arsena, kad su on i Ruza specjalisti za pomorske skole.... legenda ...
     
  • Osvrt na dvanaest godina postojanja

    EMPR 17.08.2018 15:02
    interesting reading
    Vladimir Putin’s mafia summary empr.media/.../...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Tin Tin 17.08.2018 14:55
    Sačuvajmo tradicijsku divlju gradnju
    Nema šanse. Kamalin šank na gradskom zemljištu je pod posebnom zaštitom, većom nego što su ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Štefica 17.08.2018 14:05
    loš, lošiji, prvi od 1000 (LOŠinj)
    A baš šteta, zanimljiv je ovaj cirkus u našem Gradu! I što slijedi nakon fajrunta? O tome čini ...
     
  • Osvrt na dvanaest godina postojanja

    Figa 17.08.2018 13:22
    # RUSSIAN CRIMINAL
    O nacionalizaciji ruske banke vlasnice Beta ulaganja koja je paravan za vlasništvo nad ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    štef 17.08.2018 13:20
    vunbacitelj
    Ne bu to dugo trajalo, fajront je sve bliže. ;-)
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Rz Brzotrz 17.08.2018 13:11
    Pas čuvar
    Opet te pere projekcija... ti si se sam samodopadno ponudio gradonačelnici da joj budeš pas ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    gost 17.08.2018 13:03
    Tendenciozno o tendama
    Tendenciozna slikovnica o tendama na Priku i.imgur.com/2iq0FWb.jpg (http://i.imgur.com/2iq0FWb.jpg) ...
     
  • Osvrt na dvanaest godina postojanja

    1 i 1 su 2 17.08.2018 12:59
    dvije muhe jednim udarcem
    Ako je ovo istina, a navodno je ruska banka koja je vlasnik Jadranke, nacionalizirana ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Zumba 17.08.2018 12:31
    Upravno teturanje
    Nebitno je tko se kome obratio ili ponudio za pomoć, bitno je da se još jednom pokazala ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    gost 17.08.2018 12:14
    Građanska dužnost
    Biti kontra samovolje koja ukazuje na nesposobnost, korumpiranost ili na kumovsko / stranačko ...
     
  • Osvrt na dvanaest godina postojanja

    Groot! 17.08.2018 11:59
    I am
    U zadnjoj iteraciji kao krajnji vlasnici se pojavljuju Putin i njegova svita.
     
  • Osvrt na dvanaest godina postojanja

    morž 17.08.2018 11:41
    američka pita
    Možda će cijelu firmu prodati amerima ili izraelcima.
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Hrt 17.08.2018 11:25
    Lošinj
    Možda se nije vlasnik objekta obratio Mujagiću za pomoć nego se ovaj potonji, vrhunski ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Slobodni radikal 17.08.2018 10:33
    Outsourcing gradske uprave
    A Jedinstveni odjel uprave ne zna izdati pravilno rješenje, pa mu treba pomoć izvana. Na ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Nora fora 17.08.2018 10:18
    Sukob interesa
    Udruženje obrtnika se u to ne bi miješalo zbog sukoba interesa predsjednika Udruženja ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    livio 17.08.2018 09:57
    pogubljena u veličini
    Tako to biva, kada malu od kužine stavite zagradonačelnic u. Nit je sposobna, nit pametna.
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    škamp 16.08.2018 22:10
    kamal
    Sutra se skidaju stolovi koji smetaju na prolazu kod Prika, a bogami treba se skinuti i ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Bukal 16.08.2018 21:32
    Nezainteresirani moćnik
    Sav taj cirkus mu se odigravao pred nosom pa nije prstom mrdnuo. A sjetimo se da je prije par ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Gost 16.08.2018 21:20
    Kolegijalnost i solidarnost
    U čemu je problem? Predsjednik Udruženja je član vladajuće većine u Vijeću pa bi iz solidarnost ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Trubadur 16.08.2018 21:12
    Prava adresa
    To da se za pomoć trebao obratiti Kamaliću ti je odlična fora.
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    gost 16.08.2018 21:04
    Kriteriji
    Prvo se skida ona koja ne smeta prometu i ljudima. Valjda idu po abecedi, Augusta,...do ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    Lijepo 16.08.2018 21:00
    Baš
    Znači sutra možemo očekivati skidanje one druge nepropisno postavljene tende koja ometa ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000"

    Dino 16.08.2018 19:48
    Obiteljski čovijek
    Pa valjda sa svojom. Šta bi ljudi rekli da je došao sa tuđom. To ne bi bilo kršćanski.
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000" epizoda 2.

    gost 16.08.2018 19:42
    Početak strogoće
    Tenda skinuta uz prisustvo policije, javlja portal otoci.net. Samo ne shvaćam zašto se ...
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000"

    žena 16.08.2018 19:32
    supruga
    SA KOJOM SUPRUGOM ?
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000"

    Saborka 16.08.2018 19:08
    ...
    Misliš na Čakavski sabor?
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000"

    Bubimir 16.08.2018 16:47
    Ministrant u Vladi
    Je li na misi bio sa suprugom?
     
  • Tiranija na "Prvom od 1000"

    tihomir 16.08.2018 16:05
    povratak otpisanih
    Gari se želi vratiti na staro radno mjesto a Ana bi trebala kao zastupnica u Sabor.