Lošiji dani za dupine?

Nalazite se ovdje: Naslovnica //

Zaštita mora //

Prijava

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Lošiji dani za dupine?

Korisnička ocjena:

/ 0

Detalji: Kategorija: Zaštita mora; Objavljeno Srijeda, 09. 05. 2007.; Administrator

Vijest o raspravi županijskog poglavarstva o proglašenju lošinjsko rezervata za dupine, na ovom sajtu objavljena pod naslovom Bolji dani za dupine izvedenim iz izvješća Novog lista, mogla bi se, sudeći prema napisu na naslovnici današnjeg poslovnog priloga istoga lista, pokazati pretjeranom i preuranjenom.

Pod naslovom Ribari neće ni R od rezervata za dupine objavljen je prilog Branka Šuljića o stavovima predstavnika ribara ...

Kao i u raspravama na ovome sajtu dijapazon stavova prikazanih u napisu Novog lista ide od jednog do drugog ekstrema, pa dok se s jedne strani tvrdi "Nitko od nas nije protiv dupina. Mi želimo štititi prirodu i znamo kako to raditi jer najbolje poznajemo more. Imamo znanja i iskustva da možemo predlagati učinkovitu zaštitu", s druge se strane naglašava želja za suradnjom sa znanstvenim institucijama, ali ne i s udrugama građana. Očito zaboravljajući da i njihova organizacija ima isti status, predstavnici ribara tvrde da je "šuplja ta njihova teorija o dupinima" te da su "za razliku od takvih" oni dobronamjerni.

Ostavljajući po strani pitanje tko je tu dobronamjeran, a tko nije i što to sadrži pojam "dobronamjeran", donosimo nekoliko naglasaka:

Želimo štititi naše more, ali je zaštita u vidu rezervata nespojiva s najnaseljenijim otokom na Jadranu, jednim od najbogatijih ribolovnih područja i najvažnijim plovnim putem još iz doba antike. Predstavnici malološinjskih ribara ovim su riječima počeli razgovor o problemu rezervata za koji ih, po njihovim riječima, egzistencijalno ugrožava. Ribarima su se priključili turistički djelatnici s otoka Lošinja budući da rezervat i njih dovodi u istu poziciju, navodi Novi list.

"Sve se radi na uštrb nas koji ovdje živimo i poslujemo. Ugrožen je interes ribara, brodara, turizma, izravno je ugroženo 10 naselja s više od 11.000 stanovnika. Nije to problem samo Lošinja, u istoj su poziciji Rab i Pag, na određeni način to je problem čitavog sjevernog Jadrana. Svi održavamo brodove u ne rezinskom brodogradilištu, kao i naši kolege iz Dalmacije. Proglašenjem rezervata prekršen je Zakon o otocima po kojemu su prijevoz putnika morem, ribarstvo i brodogradnja djelatnosti od posebne državne skrbi, objašnjava Ivica Krstaš iz Malog Lošinja, tajnik Udruge malih brodara sjevernog Jadrana."

"U Malom Lošinju djeluje deset malih koćara dužine 8 do 12 metara koji 95 posto ulova ostvaruju na području rezervata. Oni su premali da bi radili s druge strane otoka. Također, tu se lovi 100 posto škampa, a škamp i oslić čine 90 posto njihovih ulova. Na zapadnoj strani otoka ulovi su slabije kvalitete, dominiraju trlja, muzgavac, arbuni, roba koja se manje traži i ima manju cijenu. S mrežama, vršama i ostalim malim alatima radi 40 brodica dužine do 10 metara, a oni u rezervatu ostvaruju 80 posto ulova. Tu borave najkvalitetnije vrste riba i ostalih morskih organizama, vrše za škampe tope se isključivo u tom području, tu radi i pet brodova sa svjetlom. Sve su to mali brodovi, male snage motora i ograničenih plovidbenih sposobnosti, svi su vezani uz područje rezervata. Uz njih, ribu tu lovi vise od 2.000 sportskih, rekreacijskih i malih ribara, tome području gravitiraju ribari s Raba i Paga."

"Kad bi se sve to prebacilo na drugu stranu otoka, došlo bi do prelova i devastiranja tog područja, ističe Ivan Fabijanić. Ribarstvo je samo jedna karika u lancu, na moru ima mnogo gospodarskih djelatnosti. Ne tražimo ništa nego da nam dopuste raditi! Žalosno je da našu sudbinu kroje razne udruge građana koje se uz to financiraju iz raznih izvora, a ribari i ostali koji rade na moru pune proračun."

"Povijest se ponavlja, drugi nam nameću zaključke i rješenja, a nas nitko ništa ne pita. To je naš životni interes, a mi zadnji saznamo što se radi. Nedopustivo je da iza takvih odluka stoje obične udruge građana i stranci. Zašto se uporno izbjegava sve mjerodavne znanstvenike koji se bave morem? Studiju o posljedicama proglašenja rezervata nitko nije napravio. Ako on ostane, Lošinj će postupno izgubiti karakteristike otoka i poprimati značajke kontinentalnog područja. Žao nam je što gradska vlast ne želi službeno stati na našu stranu, ne znamo tko im vezuje ruke."

"Prema riječima sugovornika, dupini su samo isprika, ne radi se o njihovoj zaštiti. Taj dio Kvarnerića za njih nije ništa važnije područje nego neka druga u Jadranu. Oni ne bježe od prometa i gospodarskih djelatnosti, nego idu za hranom. Drugdje ih nisu brojili pa ispada da nisu stalno nastanjeni."

"Ne želimo bježati s otoka kao naši djedovi i pradjedovi. Zato treba konačno prekinuti praksu nametanja rješenja sa strane. Ako netko nešto zna o moru i otoku, to smo mi! Na ovaj način namjerno se rade podjele medu nama otočanima. More nam je zajedničko, a ne naše lošinjsko, ili rapsko, paško... Za zaštitu predlažemo desetak mikrolokacija površine 20-30 hektara. Njima bi se obuhvatile sve dubine i vrste dna i tu se ne bi ribarilo. To bi bilo učinkovito i svrsishodno, donijelo bi višestruku korist. Umjesto toga u dijelu Kvarnerića imamo rezervat površine skoro 540 četvornih kilometara. Jasno je da su protiv njega ljudi koji žive od mora i na moru. Posljedice će se tek vidjeti!"

Naslov napisa odredila je izjava Ferdinanda Zorovića iz Nerezina: "Nećemo ni R od rezervata! Napiši slobodno da sam ja to rekao, Ferdinand Zorović iz Nerezina. Dupini su zaštićeni, a nas nitko ne štiti! To je opstrukcija, u pitanju su osobni interesi, a ne interes naroda".

Vjerojatno stjecajem okolnosti, dan prije je Večernji list donio vijest pod naslovom "Istarski ribari očajni zbog šteta od algi, meduza i delfina" , u kojem se pored ostalog navodi da ribarima osim algi probleme stvaraju i dupini, te da ih je sve više, "kažu, na tisuće".

Navode se riječi ribara Željka Majdenića: "Goste se na našim mrežama, pasu po koćama i uništavaju alate. Jedna mreža stoji 150 kuna, a ne znam koliko sam ih promijenio. Tražili smo svojedobno da nam se štete zbog dupina nadoknade jer su i oni kao vukovi zaštićena vrsta, no država nas je odbila. Ovce su im bitnije od ribe, alata i naše djece koju ne možemo hraniti. Županija proračunom nije predvidjela novac za odštete ribarima".

Komentari:

0 0 # mare 2007-05-10 14:35

Možda ste se bili ipak malo zaletili s onim prošlim naslovom odnosno i autor teksta iz N. Lista. Iz očitovanja Poglavarstva nije bilo za zaključiti sve ono što je dotični autor naknadno zaključio... No, nema veze, opet je sve došlo na svoje...

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Lošiji dani za dupine?

Komentari:

Dodaj komentar

Povezani članci

ZADNJI KOMENTARI

Kad pravna država utihne dogode se Ustrine

Kad pravna država utihne dogode se Ustrine

Raznorazno

Kad pravna država utihne dogode se Ustrine

Kad pravna država utihne dogode se Ustrine

Kad pravna država utihne dogode se Ustrine

Kad pravna država utihne dogode se Ustrine

Kad pravna država utihne dogode se Ustrine

Tko su odgovorni?

Njoj je žao ...

Njoj je žao ...

Njoj je žao ...

Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor

Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor

Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor

Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor

Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor

Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor

Pravo na jasan, precizan i kratak odgovor

»Televizija Mali Lošinj«

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

»Televizija Mali Lošinj«

»Televizija Mali Lošinj«

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

Raznorazno

»Znamo mi otkud vjetar puše!«

Nagradom po glavi

Slikovnica-MEME

Komentiranje članaka