Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Dupini u mreži lokalnih interesa

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Pod naslovom "Dupini u mreži lokalnih interesa" Jutarnji list 10. prosinca donosi opširan napis o dvojbama u vezi s namjeravanom gradnjom marine u Nerezinama.

"SKANDAL NA LOŠINJU: Sukob zbog gradnje marine u Nerezinama pretvorio se u rat oko zaštite dobrih dupina na području Lošinja."

Jutarnji list donosi i mišljenje prof. dr. Hrvoja Gomerčića s Veterinarskog fakulteta s tvrdnjom da  nema znanstvene osnove za rezervat kod Lošinja.

Podsjećamo na članak Ima li dupina oko Lošinja na ovom sajtu u vezi s mišljenjem Hrvoja Gomerčića
Novi list u prilogu Otočni novi list donosi napis o razgovoru s predsjednikom udruge "Plavi svijet" mr. sc. Draškom Holcerom o prvom rezervatu za dupine na mediteranu pod naslovom "Lošinjski dupini žive pod stresom".

Dupini u mreži lokalnih interesa

Jutarnji list 9. prosinca 2006.

Sukob zbog gradnje marine u Nerezinama pretvorio se u rat oko zaštite dobrih dupina na području Lošinju

 Kada želite automobilom stići u Mali Lošinj, morate proći kroz Nerezine, malo mjesto s oko 350 stanovnika, četiri kilometra udaljeno od pokretnog mosta u Osoru, koji spaja otoke Cres i Lošinj. Ako pak brodicom ili jahtom želite najkraćim putem stići iz Istre do otoka Paga i Raba, morate proći kroz Osorski kanal pokraj Nerezina, dvije milje jugoistočno od Osora.

Osorski je kanal frekventan pomorski put za brojne brodice i jahte koje ljeti krstare između sjevernog i srednjeg Jadrana. No, na cijelom tom putu nema sigurnog skloništa od bure i juga. Najbliže su marine na Cresu, Malom Lošinju, Krku, Pagu i Rabu. Stoga je još 1987. godine u Nerezinama prostornim planom predviđena marina sa 400 vezova, a to je potvrđeno i planom iz 1992. godine.

Nerezine su godinama ostale idilično mjestašce, sa sve starijim mještanima, turistima u turističkim naseljima i privatnim apartmanima, u vikendicama i kampovima. I s brodogradilištem, jednim od rijetkih na Jadranu koje njeguje obnovu drvenih brodova i brodica.

Nerezine samo ljeti žive punim životom. Skupina tamošnjih poduzetnika odlučila je to promijeniti. Sagrađena je crpka za gorivo, i za automobile i za brodove, obnovljen je hotel Televrin koji radi i zimi, sagrađen je novi suvremeni hotel Manora s bazenom i prvim liftom u Nerezinama, izrastao je novi robni centar Sokolić... Budući da se na Jadranu nakon rata ponovo razbuktao nautički turizam, skupina poduzetnika vidjela je šansu i u gradnji marine koja je ionako već u prostornom planu. Osnovana je tvrtka Marina Artac, napravljen je projekt: 280 vezova, trajektno pristanište, veza s Rabom, moderno brodogradilište i servis za jahte. Tada su se uzbunili duhovi.

Na čelo pobune protiv marine postavio se cresko-lošinjski ogranak udruge Eko-Kvarner i od tada šef brodogradilišta i tvrtke Marine Artac d.o.o. Krešo Lekić vodi gotovo svakodnevnu bitku da projekt marine zaživi.

- Nije mi jasno kako u ovom mjestu ne shvaćaju da je to put razvoja. Djeca nam odlaze, i moj je sin, diplomirani inženjer brodogradnje, upravo odlučio otići u francuski registar brodova koji mu je ponudio posao u Kini. U prvi razred područne osnovne škole Nerezine koja obuhvaća sedam naselja upisano je samo troje djece. Cilj nam je zadržati mlade, oživjeti mjesto zimi, oplemeniti razvoj nautičkim turizmom. Prolazimo mukotrpan put skupljanja suglasnosti i papira, a najveći otpor pružaju oni kojima bi to najviše značilo - naši mještani. Sada su potegnuli i argument da ćemo s marinom izazvati ekološku katastrofu i uništiti dupine - kaže Lekić.

Za gradnju marine pronašli su i investitora. Dio bi novca došao iz Austrije, a banke su pokazale zanimanje za kreditiranje. U tijeku je ishođenje lokacijske dozvole, a rat se rasplamsao. Naime, prije tjedan dana zaključena je rasprava o novom prostornom planu, a udruga Eko-Kvarner podnijela je nadležnima u gradu poveću dokumentaciju protiv gradnje marine. Početkom godine organizirali su među mještanima i vikendašima, stranim i domaćim gostima i žiteljima Nerezina koji su odselili potpisivanje peticije protiv gradnje marine. Peticiju je potpisalo oko 500 Hrvata i oko 1100 stranaca.

Nadir Mavrović, predsjednik Udruge Eko-Kvarner, ogranka Cres - Lošinj, njegova udruga i očigledno većina mještana i vikendaša, izmanipuliranih ili ne, smatraju da je to neprimjereno mjesto za marinu.

Bura je toliko jaka da je to nemoguće mjesto za marinu, barem ne u tim razmjerima. Nitko od toga neće imati koristi - kaže Mavrović. Dodaje da će mještani ostati i bez plaža.

- Plaže predviđene projektom su umjetne, betonske. More je duboko sedam metara, što znači da će se nasuti pijeskom koji će more i odnositi pa će se svake godine morati nanositi nove količine pijeska. Osim toga, nužna je ograda oko marine, rampa i sve ostalo. Cijelo će mjesto biti odsječeno od mora. Također, šezdeset posto investicije je u nasipu, 330.000 kubičnih metara materijala treba navesti u more, a trajektno pristanište samo je izgovor. Osim toga, takva će marina nužno biti gubitaš, kao što su i druge - kaže Mavrović.

Dodaje da to nije sukob s tvrtkom, nego s koncepcijom razvoja te navodi daljnje argumente protiv gradnje marine.

- Nije napravljena ozbiljna sociološka studija o tome što se dobiva, a što gubi. Ne stoji ni argument o radnim mjestima. Marina zapošljava malen broj ljudi, i to uglavnom nekvalificiranu radnu snagu. Primjerice, marina Cres sa 450 vezova u moru i 120 na suhom ljeti zapošljava 30, a zimi 15 ljudi sa samo nekoliko radnih mjesta koja zahtijevaju visoke kvalifikacije i škole - kaže Mavrović.

No, “zeleni” nisu ostali samo na primjedbama. Imaju i prijedloge.

 - Moramo se razvijati i nautički i turistički, ali ne na taj način. Umjesto klasične marine sa 280 vezova, predlažemo da luku Nerezine i uvalu Biskupija gdje je brodogradilište pretvorimo u marinu sa stotinjak tranzitnih vezova i stotinjak vezova za brodice domaćih ljudi. Ostaju nam naše prirodne plaže. Mi smo za moderne tranzitne vezove, a za one koji ovdje žele držati brodove treba urediti suhu marinu u zaleđu mjesta uz obilaznicu čija se gradnja planira uskoro. Zalažemo se i za moderno brodogradilište, koje će graditi male brodice, održavati moderne jahte i brodice, a ne samo drvene kao sada. Jer škver se ne može širiti, može se samo modernizirati. Isto tako smo za Nautički centar s pokretnim servisima. Neka brodovi budu na vezu ili na sidru, gdje su i sada, a centar za servis neka brine o popravcima, hitnim intervencijama, dostavi hrane, vode, goriva, odvozu smeća i sličnom - izlaže Mavrović prijedloge što ih je cresko-lošinjski ogranak Eko-Kvarnera dostavio nadležnim gradskim tijelima, koja bi trebala napraviti konačan prijedlog plana i uputiti ga Gradskom vijeću Maloga Lošinja na usvajanje.

No, rat oko marine u Nerezinama rasplamsao je jedan drugi sukob kojem je prije tri dana bila posvećena vrlo burna sjednica Gradskog vijeća Malog Lošinja. Riječ je o prijedlogu udruge Plavi svijet na čiji je poticaj Ministarstvo kulture nedavno donijelo rješenje da se istočna obala otoka Lošinja i jugoistočni dio Cresa sve do Trstenika proglase rezervatom prirode s osnovnim razlogom zaštite dupina.

Predloženo je to još prije četiri godine, ali čini se, nikoga nije uzbuđivalo dok nije došlo do otočke bitke oko marine. U tvrtki koja želi graditi marinu kažu da nisu ni znali za to i zamjeraju Općini što nije reagirala na taj prijedlog. Zato su zatražili stručno mišljenje.

U sjedištu Lošinjskog edukacijskog centra o moru, kako glasi puni naziv udruge Plavi svijet, smještenog na rivi u Velom Lošinju, zatekli smo dvoje od ukupno petero zaposlenih: Jelenu Jovanović i Petera Mackelwortha. Jelena Jovanović je diplomirala biologiju i kemiju te u Plavom svijetu brine o programu edukacije, a Peter Mackelworth je Englez, doktorirao je biologiju mora u Londonu, a u Plavom svijetu je “conservation director”, što smo uspjeli prevesti kao voditelj zaštite, direktor zaštite. Nakon konzultacija, radno mjesto gospodina Mackelwortha nazvali smo - direktor programa zaštite okoliša, a u skladu s tim, radno mjesto profesorice Jovanović - direktor edukacije. Predstavili su djelatnost Plavog svijeta. Istraživačku bazu za dupine na Lošinju pokrenuo je pod nazivom Tetis 1987. talijanski biolog Giovanni Beanzi, koji se 1999. povukao. Ovdašnji suradnici nisu željeli da projekt propadne pa su osnovali udrugu građana pod nazivom Plavi svijet, koji će brinuti o zaštiti takozvanih dobrih dupina. No, ne bave se samo dupinima, nego su u svoju aktivnost uključili i ostale stanovnike mora, i ptice i kornjače, i arheološka nalazišta. Razvili su i predavanja za djecu i odrasle, šetnje obalom i izlete brodom. No, najviše su se ipak bavili dupinima pa je dobri dupin u posljednjih sedam godina postao lošinjski turistički i marketinški brand. Promatranjem i snimanjem na području Lošinja napravili su katalog od 160 jedinki koje razlikuju po ožiljcima na leđnoj peraji.

U međuvremenu su zaključili da je broj dupina u posljednjih deset godina smanjen na oko 100, a razlozi su, kako stoji u jednom od prospekata udruge, “uznemiravanje plovilima tijekom ljetne sezone, komercijalni ribolov te zagađenje koje dolazi s kopna, uključujući i bacanje smeća u more”. Zato su predložili osnivanje prvog rezervata za dupine u Sredozemlju. Također su izdali upute u kojima, među ostalim, stoji da treba osigurati da u krugu od 100 metara od dupina bude samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara najviše tri. Granice rezervata postavili su najprije prema granicama u okviru kojih su pratili kretanje dupina, a poslije su ih proširili do administrativnih granica grada Mali Lošinj, zbog lakšeg upravljanja budućim rezervatom. Na ocjene da se u prijedlogu za osnivanje rezervata ne barata znanstvenim podacima kažu da se time neizravno dovodi u pitanje kompetentnost “svih upravnih tijela RH te međunarodnih institucija i organizacija koje su procijenile i prihvatile rezultate znanstvenog rada Plavog svijeta te su sudjelovale u izradi dokumenata potrebnih za osnivanje navedenog rezervata”.

Ne ulaze u dokazivanje stručnosti i profesionalnosti svojeg rada, a svoju kompetentnost potkrjepljuju potvrdama: upisnikom u znanstvene udruge Ministarstva znanosti i tehnologije iz 2003. gdje stoji da je Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora, dozvolom Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode za provođenje istraživanja i praćenja dupina i kitova na području RH za 2005. i 2006. godinu, dopisom o uspostavi institucionalnog partnerstva sa sporazumom o zaštiti kitova i dupina u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području ACCOBAMS u provođenju aktivnosti istraživanja, zaštite i edukacije o skupini kitova (cetacea) u Mediteranu...

Uglavnom, što se rezervata tiče, slijedi trogodišnje razdoblje priprema, a konačnu odluku o osnivanju donosi Vlada. Sudbina marine bit će poznata nakon usvajanja novog prostornog plana. Na oba se fronta rat nastavlja.

 


 

Prof. dr. Hrvoje Gomerčić, Veterinarski fakultet: Nema znanstvene osnove za rezervat kod Lošinja

 

U sukob oko marine odjednom su, ni krivi ni dužni, uletjeli dupini. Tvrtka koja želi graditi marinu obratila se struci, odnosno Zavodu za anatomiju, histologiju i embriologiju Veterinarskog fakulteta, koji se znanstveno-nastavno bavi i istraživanjem dupina u Jadranu.

Evo što kaže prof. dr. Hrvoje Gomerčić, redovni profesor Veterinarskog fakulteta i član znanstvenih udruženja koji se dugo bavi tom problematikom:

 - Znanstvenim istraživanjem morskih sisavaca u Jadranu sustavno se bavimo od 1980. godine. O tome je napisan i obranjen veći dio diplomskih radova, i na Veterinarkom fakultetu i na PMF-u, a dvoje mojih asistenata je doktoriralo istražujući dupine u Jadranu. Još smo 1980. pokrenuli akciju za zaštitu ugroženih vrsta, među kojima su i dupini i sredozemna medvjedica. Na temelju istraživanja napravili smo studiju o stanju dupina s prijedlozima njihove zaštite, što je bila osnova da se 1995. donese novi Zakon o zaštiti prirode, kojim su u hrvatskom dijelu Jadrana zaštićene sve vrste dupine.

Profesor Gomerčić kaže da sva istraživanja pokazuju kako dupine treba jednako zaštititi na cijelom Jadranu, a da pretvaranje nekog uskog područja u “poseban zoološki rezervat za dupine” nema znanstvenu osnovu.

- Posebno se to odnosi na Kvarnerić, gdje je, prema našim istraživanjima, zastupljenost dupina mnogo manja nego u nekim drugim dijelovima Jadrana. Naime, tijekom pet avionskih istraživanja 1998. godine samo je jednom, 13. prosinca, viđen jedan odrastao dupin na sjevernoj granici predloženog područja, a 27. prosinca, malo istočnije od predviđenog rezervata, viđena su dva jata od 9 i 4 dupina, što prema znanstvenoj metodi treba povećati za 46 posto.

U sat i pol leta 25. svibnja 2000. godine na tom području također nije viđen ni jedan dupin, a ni u ponovnom pretraživanju istog područja 11. lipnja. Jedino je manje jato dobrih dupina zamijećeno uz otok Rab.

Isto tako, za zračnog promatranja 27. ožujka. 2003. na području predloženog rezervata nije bilo ni jednog dupina, ali je zato jato od 9 dupina zamijećeno sjeveroistočno od predloženog rezervata i drugo od 8 dupina uz zapadnu obalu otoka Ilovika.

Petodnevnim pretraživanjem istraživačkom brodicom od 23. do 28. lipnja 2003. na predloženom području rezervata nije zapažen ni jedan dupin. No, uočena su manja jata dupina između otoka Oliba i Vira, i uz otok Unije. Profesor Gomerčić smatra da brojke Plavog svijeta od 160, 140, odnosno 100 dupina koji tu žive, nemaju nikakve osnove. Oni su možda identificirani na tom području u promatranjima od 1993., ali to ne znači da oni ondje žive trajno, pa ni pretežno.

 

Komentari: 

0 0 # PlaviCvijet 2006-12-10 10:46
Samo istina nas može spasiti. Do god istina ne izaðe na vidjelo bit će onih koji će misliti da je ekipa u Općini europska, fina, kulturna i obrazovana. a činjenice govore same za sebe. Čitajte ljudi.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Jao namaHakuna matata 2006-12-10 14:13
Histolog i embriolog s Veterine Gomerčić je našao lukav način pranja izgradnje marine u Nerezinama i zaradio je honorar za svoj u stručnost. Za Jutarnji kaže da dupine treba zaštititi na cijelom Jadranu, a ako se to ne može ne treba ih štititi samo oko Lošinja.

Mislim da tom logikom ne treba nahraniti gladno dijete iz susjedstva jer ne možeš nahraniti svu gladnu djecu svijeta. Jao nama s takvim stručnjacima...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # magistar 2006-12-10 19:12
za gospodina Gomerčića,molim Vas da mu se prenese, kolika je cijena honorara u (kunama ili eurima), ako ja narucim studiju da je izgradnja marine u Nerezinama stetna po dupine.Podrazum jeva se da placam vecu cijenu nego sto je svojom "strucnom" tezom odbranio izgradnju marine.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Blue 2006-12-13 12:35
Ma ovo je upravo nevjerojatno ljudi!
Pa sa svakog prozora moru okrenutog na Zagazinama vide se dupini. Tko se je ikad okupao u moru pored uvale Liski vidio ih je izbliza!
Gomerčić nije vidio dupine kad je triput letio avionom!
Pa to i kaže Plavi svijet, da buka uznemirava dupine. Zar je taj stručnjak mislio da će se dupini praćakati i iskakati baš ispod njegovog aviona?
Pa zašto onda reklamnu kampanju naše turističke ponude baziramo na priči da dupina ima? Table s dupinima dolje!
Trebaju uslijediti slogani koji prate Gomerčićeve znanstvene rezultate!
Oko Lošinja nema dupina - more je vaše! Glisirajte, riješite se plastične ambalaže s broda, bučite! Ono što smeta dupinima, domoroci pak vole!
Zaboga ljudi, kome je u interesu ova blamaža!!!?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2006-12-14 16:43
Za dobar honorar ne bi ni ja vidio nijednog dupina pa makar mi prevrne barku ;-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Marija 2006-12-15 23:48
Zaista nerezinski tajkunčić stalno ponavlja da ima malo djece u Nerezinama. Znači ako doðe do gradnje njegove marine porasti će natalitet u mjestu? Neznam da li pri pameti ili vjeruje da je on naš Mesija i dobrotvor.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2006-12-16 10:41
Nerezinski tajkunčić prodaje muda pod bubrege: da natalitet nema veze s izgradnjom marine pokazuje primjer grada Cresa gdje natalitet pada sve vrijeme otkako je tamo sagraðena marina. Mislim da bi samo idiot tvrdio da broj novoroðene djece u Cresu pada zbog marine, ali jednako je idiotski tvrditi suprotno - da bi marina u Nerezinama povecala natalitet.

Nerezinski tajkun se drži one: profit posvećuje sva sredstva, pa i bezobrazno laganje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Prostituiranje znanostianonim 2006-12-18 09:19
Metoda prof. Gomerčića primjer je znanstveničkog kurveraja. O tome on svjedoči vlastitim riječima kad kaže: "U sat i pol leta 25. svibnja 2000. godine na tom području takoðer nije viðen ni jedan dupin, a ni u ponovnom pretraživanju istog područja 11. lipnja. Jedino je manje jato dobrih dupina zamijećeno uz otok Rab.

Isto tako, za zračnog promatranja 27. ožujka. 2003. na području predloženog rezervata nije bilo ni jednog dupina, ali je zato jato od 9 dupina zamijećeno sjeveroistočno od predloženog rezervata i drugo od 8 dupina uz zapadnu obalu otoka Ilovika.

Petodnevnim pretraživanjem istraživačkom brodicom od 23. do 28. lipnja 2003. na predloženom području rezervata nije zapažen ni jedan dupin. No, uočena su manja jata dupina izmeðu otoka Oliba i Vira, i uz otok Unije. Profesor Gomerčić smatra da brojke Plavog svijeta od 160, 140, odnosno 100 dupina koji tu žive, nemaju nikakve osnove. Oni su možda identificirani na tom području u promatranjima od 1993., ali to ne znači da oni ondje žive trajno, pa ni pretežno."

Sat i pol leta kako bi se dupine preplasilo i rastjeralo, te pet dana plovidbe brodicom njemu je dovoljno za dalekosežne zaključke koji odgovaraju investitorima. Gomerčiću bi bilo bolje da se drži histologije i embriologije nego da se petlja u stvari za koje je nestručan. Ako mu je stalo do ugleda više nego do honorara ...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # dupiniivanka mikulić 2007-01-08 12:20
voljela bi kad bi dupini bili sigurni u jadranskom moru.hvala :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    gost 02.04.2020 22:42
    Trumpizam
    Isti pogled na epidemiju imaju Trump, Bolsonaro i ta ekipa
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    Licemjer 02.04.2020 21:46
    Glas s Kunsila
    Hajde da je nešto suvislo apisao, ali nije. Čitav članak je jedna lamentacija bez nekog ...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    kmet 02.04.2020 19:42
    Mržnja...
    Evo jedan od onih koji napisano ne cijene po onome što piše nego tko je napisao...
     
  • »Borba protiv koronavirusa je opasnija od same bolesti«

    gost 02.04.2020 18:46
    Glas Koncila
    Samo vi citirajte tog crkvenjaka
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 02.04.2020 17:51
    Šta se čeka?
    Gradonačelnica je najavila za ovaj tjedan sjednicu GV...nešto je zapelo? Nema tko pripremiti ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 02.04.2020 16:15
    Samoreklama
    "naš otočni nezavisni novinar (dočekan jako grubo od svih kojima odgovara trenutni status quo" ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Lokal idiot 02.04.2020 14:25
    Pitanje za zaštitnicu otoka
    U mjerama za ublažavanje posljedica pandemije, koje je gradonačelnica slavodobitno najavila ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Infektolog 02.04.2020 12:00
    Širenje i inkubacija virusa diktature
    Da ponovimo gradivo o lošinjskom doprinosu širenju virusa diktature: "Možda nije postupila ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    BB 02.04.2020 10:50
    Iznad zakona
    Jedno društvance je prošlog mjeseca s aerodroma Ćunski letilo u Italiju a kad su se vratili ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Boban 01.04.2020 18:36
    hm
    A navodno ima i nekih Kineza tamo.
     
  • Korona kao lakmus papir

    Građevinar 01.04.2020 18:31
    Vidi, vidi..
    Možda naš otočni nezavisni novinar (dočekan jako grubo od svih kojima odgovara trenutni ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Šuker 01.04.2020 18:22
    Rusi i COVID-19
    Ne mogu shvatiti da se Jadranka i dalje ponaša u nekim dijelovima kao da COVID-19 ne postoji.
     
  • Tigrica od papira

    gost 01.04.2020 18:14
    Svoj sa svojima
    Osobna iskaznica klijenta gradske vlasti.
     
  • Tigrica od papira

    majmungic 01.04.2020 17:10
    T-papir
    arsene ako si gladan, jedi govna. :lol:
     
  • Korona kao lakmus papir

    honorarni agent osiguranja 01.04.2020 16:44
    Kucanje na kriva vrata
    Gradska blagajna već godinama trpi gradonačelnicu influencericu koja više vremena provede na ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Građevinar 01.04.2020 12:36
    Di su pare
    Ove godine trpjet će gradska blagajna i mnogi procesi koji ovise o njoj. Bilo bi dobro kad ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    Žuja 01.04.2020 11:38
    Lošinjski eksperiment uvođenja diktature
    Pokazalo se da mnogi misle kako u doba pandemije ne treba brinuti o legalnosti i pravnim ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 01.04.2020 11:07
    Prvoaprilske mjere
    Ove mjere pomoći mi sliče prvoaprilskim šalama. Neš ti velikodušnosti kad obećavaš da nećeš ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    gost 01.04.2020 09:28
    Poltičko opsjenarstvo
    Laganjem da će Grad obustaviti naplatu spomeničke rente koji je već "država" obustavila ...
     
  • Korona kao lakmus papir

    konobarica 01.04.2020 08:10
    bravo
    Svaka čast. Na žalost, rijetki izuzetni pojedinci kao što ste vi prečesto u našem društvu ostanu ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    WD 40 31.03.2020 17:53
    Populističko vrludanje
    A ima li što novog? Pa o svemu ovom je već pisao Mujagić u vezi sa populističkim vrludanjem ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Petokoronaš 31.03.2020 15:45
    Nelegitimno i pametno u istoj rečenici
    Sada histerija raste. Ljudima je zavladala iracionalna žudnja da na jednoj strani istaknu svoju ...
     
  • Tigrica od papira

    ZQ 31.03.2020 13:05
    Degradiranje funkcije GV
    Ja mislim da se radi o običnom poltronstvu lika koji možda ni ne zna da prihvaćanjem uloge ...
     
  • Tigrica od papira

    mislav 31.03.2020 11:18
    nikad dosta
    Ljubav prema novcu !!! :lol:
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    PR 31.03.2020 09:58
    Bajka o prvom od 1000
    Mislim da je ovo kraj bajke o prvom od tisuću otoka i lijepom mjestu za život koju nam ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    gost 31.03.2020 09:31
    Državni udar
    Znam da ću se pokajati što hranim trola, ali istine radi upozoravam da ustavni sudac ne ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    hranitelj tuljana 31.03.2020 07:12
    Nije istina
    Ovo je jako loše. Naime i sve diktature i neslobodni režimi očekivali su od ljudi da se ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    muc muc 30.03.2020 22:26
    rad na crno
    Dakle definitivno vam je dosadno doma i nemate ništa za raditi, pa trkeljate po svemu .
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    DS 30.03.2020 20:52
    Ajmo ljudi, zgrabimo baklje i vile ...
    A sad svi baklje i vile pa na ustavnog stručnjaka! Što će on kritizirati kad nas naši vođe ...
     
  • Tigrica od papira

    Zdravko Razum 30.03.2020 20:08
    Anka piromanka
    Koliko sam shvatio gradonačelnica gasi požar benzinom. Poduzetnicima kojima je zabranjen ...