Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Vitalnost Lošinju osigurava nove goste

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

odrzivostGrad Mali Lošinj i Turistička zajednica grada Malog Lošinja potpisali su ugovor o izradi projekta s Institutom za turizam iz Zagreba. Na projektu rade stručnjaci Instituta – predvođeni Nedom Telišman Košuta te Hrvojem Carićem koji su u njegovu izradu krenuli lani sredinom godine, izvijestila je Alenka Juričić u posebnom dodatku Novog lista izdanom povodom 120. obljetnice zdravstvenog turizma na Lošinju

odrzivostZa neke utopija, za druge budućnost, i to, realna budućnost. Razvoj održivog turizma doista je realan pravac razvoja na Lošinju na kojem su pionirski iskorak napravili izradom projekta Program razvoja održivog turizma grada Malog Lošinja kojim se definira turistički razvoj otoka po načelima održivosti, odnosno u skladu s očuvanjem prirode te baštine i kulture lokalnog stanovništva. Stvarajući turistički proizvod budućnosti, ali i poboljšavajući kvalitetu života otočana.

Grad Mali Lošinj i Turistička zajednica grada Malog Lošinja potpisali su ugovor o izradi projekta s Institutom za turizam iz Zagreba. Na projektu rade stručnjaci Instituta – predvođeni Nedom Telišman Košuta te Hrvojem Carićem koji su u njegovu izradu krenuli lani sredinom godine. Tijekom ljetnih mjesecu odradili su niz intervjua s predstavnicima različitih interesnih udruženja na otoku. Nakon toga se, krajem godine, krenulo u istraživanje stavova lokalnog stanovništva o tome što turizam znači za život lokalne zajednice te kakav turizam građani očekuju u budućnosti. Uz to su utvrđeni resursi otoka na kojima se može razvijati održivi turizam, te su predložene akcije u smjeru njegova daljnjeg razvoja.

Prema riječima Nede Telišman Košuta projekt je imao temelje u postojećim strateškim dokumentima Grada Malog Lošinja, kao i u samom strateškom opredjeljenja destinacije da se razvija kao otok vitalnosti. Vezani za turizam

– To je marketinški slogan, međutim, ujedno i važan dio pozicioniranja Lošinja na turističkom tržištu. Vitalnost su Lošinjani prepoznali kao strateško opredjeljenje, a to znači da kao komparativne prednosti svoje destinacije žele promovirati zdravlje, očuvan prostor, čistoću prirodnih resursa, mogućnosti aktivnog odmora, zdrave lokalne gastronomije i slično. Upravo iz tog opredjeljenja proizlazi ovaj program te aktivnosti i projekti koji su njime predloženi, rekla je Telišman Košuta dodajući kako se ovim planom ustvari operacionalizira strateško određenje Lošinja.

Razlika između dosadašnjih planskih dokumenata i novog projekta je njegova izrazita usmjerenost na održivost koja je stavljena u prvi plan. Stanovnici Lošinja očekuju da se destinacija razvija na održivim temeljima, pokazalo je i istraživanje o njihovim stavovima u kojem su ih stručnjaci s Instituta pitali o važnosti turizma, kvaliteti aktualne turističke ponude te njihovim stavovima o budućem razvoju ove djelatnosti.

Pokazalo se da 95 posto ispitanih smatra da je turizam najvažnija gospodarska djelatnost na Lošinju, a 99 posto njih je istaklo kako smatra da razvoj turizma treba podržati i u budućnosti. Za dvije trećine ispitanika kućni budžet je potpuno ili djelomično vezan za prihode od turizma. Zanimljivo je da 89 posto ljudi smatra kako turizam na Lošinju treba biti cjelogodišnji, no isto tako 95 posto njih ističe kako turizam ne smije biti monokultura, već da je bitno razvijati i  i druge gospodarske grane.

Govoreći o koristima koje vide od turizma, 82 posto njih je istaklo kako je razvoj turizma pridonio uređenju mjesta, polovica ispitanih smatra da zbog turizma ima bolju zdravstvenu skrb i slično. Općenito većina građana smatra da ima korist od ove djelatnosti. Stanovnici Lošinja su, primjerice, kao najbolje dijelove trenutne turističke ponude na otoku isticali hotelski smještaj, gostoljubivost, kvalitetu šetnica, kvalitetu kampova i privatnog smještaja te turističke informacije. Inače, hotelski smještaj kao kvalitetan i vrlo kvalitetan percipira čak 74 posto otočana i upravo ovaj dio turističke ponude Lošinjani smatraju svojim trenutno najvećim adutom.

Osrednje ocijene dali su gastronomiji i raznolikosti gastronomske ponude, mogućnosti za kupovinu te uređenosti mjesta, dok su najkritičniji oko ponude zabave. Kao slabe točke turističke ponude Lošinja, njegovi stanovnici vide i marine i vezove, uređenost plaža te probleme s pronalaskom parkinga u ljetnim mjesecima.

Mudrost stanovnika

Turizam budućnosti za stanovnike otoka je onaj temeljen na ponudi za obitelji s djecom, zdravstvenom turizmu i nautici što treba pratiti cjelogodišnje poslovanje, plasman domaćih proizvoda kroz turizam i ekološki razvoj kojeg želi čak 89 posto Lošinjana.

– To nam govori da građani definitivno žele razvoj turizma i da podržavaju rast broja gostiju, posebno onih platežno sposobnijih, ali na način da se poveća iskoristivost postojećih smještajnih kapaciteta te produži sezona. Uz orijentaciju prema održivom turizmu koji će skrbiti o prostoru i orijentirati se na lokalne prehrambene proizvode, kazala je Telišman Košuta govoreći o stavovima i pogledu stanovnika Lošinja na budući razvoj otoka i turističke djelatnosti koju većina, dakle, percipira kao temelj gospodarskog razvoja.

Održivi razvoj, reći će znanstvenica s Instituta za turizma, predstavlja razvoj koji će biti osjetljiv prema prirodnoj okolini, prema samoj lokalnoj zajednici te koji uz sve to osigurava gospodarski rast. Time je važnije to da je Lošinj destinacija čiji su stanovnici imali dovoljno mudrosti da do danas sačuvaju okoliš, lokalnu kulturu i baštinu na kojima sada mogu temeljiti održivi razvoj. Kontinuirano se, primjerice, prate kvaliteta mora i zraka, razvija ponuda temeljena na lokalnom samoniklom bilju, no i same turističke tvrtke već su napravile puno na korištenju alternativnih izvora energije i uvođenju sustava upravljanja okolišem 14.001. Sve su to polazišne osnove za 60-ak različitih prijedloga aktivnosti sadržanih u projektu Razvoja održivog turizma na Lošinju.

U skladu s brojnim razgovorima s lokalnim dionicima, stručnjaci zagrebačkog Instituta podijelili su ih na aktivnosti primarno usmjerene prema zaštiti prirode, potom one koji definiraju zaštitu socio-kulturnih resursa te dugoročne projekte za turističko gospodarstvo. Tako se, primjerice, predlaže da lokalna samouprava izrađuje procjene nosivog kapaciteta javnih plaža te u skladu s time poduzimati određene mjere.

Zelena arhitektura

Više je aktivnosti usmjereno na to da se osigura usklađivanje željenog razvoja turizma s prostornoplanskom dokumentacijom. Među velikim projektima je i edukacijski centar, ali i takozvana »zero waste« inicijativa, odnosno inicijative za otok – bez smeća. To podrazumijeva odvojeno skupljanje otpada, recikliranje i njegovo odvoženje.

Nezaobilazan dio održivog razvoja turizma su i projekti energetske učinkovitosti, posebno većeg korištenja alternativnih izvora energije sunca, vjetra i mora. Tu je i »zelena« arhitektura, ali i razvoj mreže biciklističkih staza paralelnih prometnicama. Jedan od zanimljivih prijedloga je Lošinjsko noćno nebo. Riječ je o ideji da se definira lokacija na nekoj od šetnica na kojoj će se u određeno vrijeme gasiti svjetla te će posjetitelji moći neometano uživati u prizoru noćnog neba. Jedna od vrlo važnih sastavnica stvaranja održive destinacije je osnivanje klastera lokalnih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.

– U ovom segmentu postoji velik prostor za napredak i povezivanje malih proizvođača. U konačnici i za poticanje lokalnog stanovništva da u tome vide šansu za rad i ostvarivanje prihoda, istakla je voditeljica projekta čiji je vremenski horizont desetak godina, s time da njegovi izrađivači ističu kako je najvažnije da to bude dokument koji će zaživjeti u primjeni te koji će se sukladnom vremenu i aktualnim promjenama moći nadograđivati i inovirati. Jasno, zadržavajući osnovno usmjerenje – održivost.

UNWTO: Turisti traže »ozelenjavanje« turizma

Turizam u svijetu nosi pet posto svjetskog bruto društvenog proizvoda (BDP) te zapošljava osam posto ukupnog broja zaposlenih. Industrija je vrijedna 1 trilijun dolara godišnje i čini šest posto ukupnog izvoza. Godišnje se ostvari oko četiri milijarde domaćih putovanja te 940 milijuna putovanja u inozemstvo. Ove brojke pokazuju snagu turističkog sektora u svijetu kao jedne od rastućih djelatnosti koja također doprinosi potrošnji prostora kao i zagađenju okoliša. Procjenjuje se da sektor s pet posto doprinosi globalnoj emisiji stakleničkih plinova. Hrvoje Carić s Instituta za turizam u Zagrebu kazao je kako je održivi turizam nova praksa koju se rijetko pronalazi i u razvijenim zemljama.

– U tom smjeru bi trebalo voditi kompletno planiranje turizma, ali se zbog različitih interesa i ostalih utjecaja, turizam planira uvijek samo s aspekta businessa. U svijetu postoje parcijalni pokušaji razvoja održivog turizma, međutim, to je sve još uvijek nedovoljno, kazao je dr. sc. Carić.

Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji (UNWTO), čija je članica Turistička zajednica Malog Lošinja (ujedno i pozvana u UNWTO-ovu Mrežu znanja), empirijski podaci pokazuju da je potražnja za tradicionalnim masovnim turizmom dostigla granicu iznad koje će teško značajnije rasti te da raste interes turista upravo za ponudom održivog turizma.

– Turisti traže »ozelenjavanje« turizma. U iduća dva desetljeća održivi turizam će biti najbrže rastuće turističko tržište, procjenjuju u UNWTO-u. Na to će utjecati promjene u potražnji potrošača, nastojanja da se smanje troškovi i poveća konkurentnost. Zeleni turizam ima potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, može biti razvijen da podržava lokalne ekonomije i smanji siromaštvo, ulaganje u zeleni turizam može smanjiti troškove energije, potrošnje vode i stvaranje otpada te povoljno utjecati na biološku raznolikost, ekosustave, ali i očuvanje kulturne baštine neke destinacije.

Inače, velik dio gospodarskog potencijala u »zelenom« turizmu nalazi se u malim i srednjim poduzećima (MSP) kojima treba bolji pristup financiranju ulaganja. Ipak, prvi koraci u razvoju ovakvog vida turizma su upravo planiranje destinacije i razvoj strategije razvoja na temeljima održivosti. Javna vlast stoga kroz svoju politiku treba utjecati na privatni sektor i njegovo orijentiranje prema »zelenom« turizmu.

Niko Bulić: Očuvanjem prirode i baštine do produljenja sezone

– Iznimno mi je drago što lokalne zajednice koje žive za turizam i od turizma, prepoznaju važnost očuvanja našeg najvećeg bogatstva nepotrošenog prostora i kulturnog nasljeđa, stoga Hrvatska turistička zajednica (HTZ) toplo pozdravlja i podržava projekt Održivi razvoj turizma Lošinja. Kada govorimo o razvoju turizma u Hrvatskoj, održivost je ključna odrednica na kojoj se moraju temeljiti sve aktivnosti i planovi. Načela održivog razvoja koji podrazumijeva očuvanje prirodne, kulturne i povijesne baštine utkana su i u poruku Hrvatska – Mediteran kakav je nekad bio, budući da je i u kontekstu promidžbe naglašavanje očuvanosti prirode i autentičnosti lokaliteta naš najjači adut.

Povratne informacije s tržišta iz godine u godinu pokazuju da smo u brendiranju Hrvatske kao zemlje bogate povijesti i kulture, očuvane prirode te velike bioraznolikosti pronašli dobitnu kombinaciju, a važno je napomenuti i da turistička ponuda zasnovana na tim komparativnim prednostima omogućuje produljenje sezone visoke turističke posjećenosti, rekao je Niko Bulić, v.d. direktora HTZ-a.

Nadan Vidošević: Lošinj primjer turističkog razvoja

– Lošinj, koji obilježava 120-tu godišnjicu zdravstvenog turizma, ima image destinacije klimatskog lječilišta. U tim okolnostima usmjerenje prema razvoju održivog turizma je jedino ispravno i opravdano. Pojam održivi razvoj kod Lošinja se temelji na činjenici da je turizam glavna gospodarska grana otoka i da su sve aktivnosti poduzete u cilju podizanja kvalitete i raznolikosti usluge uz održavanje kvantitativno istog kapaciteta smještajnih jedinica, kako bi se prije svega izbjeglo apartmanizaciju na otoku. Posebno značajno je to što se postigla velika senzibiliziranost stanovništva na ovakvo usmjerenje u razvoju otoka. Stanovništvo se educira i kreativno sudjeluje u izgradnji destinacije što projektima daje dimenziju kvalitete i samoodrživosti. Održivi razvoj turizma na otoku ide i u prilog produženju sezone, boljem zapošljavanju otočana, stvara se ogledna destinacija za klimatski-zdravstveno-aktivni cjelogodišnji turizam što je svakako velika komparativna prednost otoka na stranim tržištima i primjer za razvoj sličnih destinacija u Hrvatskoj te Hrvatska gospodarska komora (HGK) podržava ovakve iskorake, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK.

Mirela Holy: Održivi razvoj postaje trend

– Pozdravljamo sve inicijative koje idu u pravcu održivosti pa tako i ovaj projekt. Naime, održivi razvoj postaje trend i u turizmu, a takvu ponudu u svijetu traži sve veći broj turista. Sustavi kojima se upravlja po načelu održivosti su nam jako interesantni jer pozitivno djeluju i na okoliš, ali su benefiti mnogo širi te održivi razvoj destinacije isto tako pozitivno utječe na gospodarstvo te čitavu zajednicu. Inače, u Ministarstvu radimo na posebnom paketu mjera za održivi turizam, s time da smo do sada radili na certificiranju hotela prema načelu održivosti, a pozitivnu praksu želimo prenijeti na druge segmente, primjerice proizvođače hrane. Jedan od kriterija je ponuda lokalne proizvodnje hrane, rekla je Mirela Holy, ministrica zaštite okoliša.

(Alenka Juričić)

 

Komentari: 

0 0 # ðurðica i gari... 2012-03-31 23:13
jesu li ono vitalni ðurðica i gari izmeðu zelenih listva
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # usta moja hvalite me..pionirka 2012-03-31 23:55
koliki članak a ništa što nismo znali..
ok,spriječiše apartmanizaciju (u prijevodu ,za popraviti krov na nakoj starni čekaš grað.par godina)
ali vilizacija čikata kreće(ne znam kako se to kaže po ruski)
zatvorenaja rezorta oligarska,možda
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # .....Nesmijem 2012-04-02 18:53
Ja bi komentirao ovaj članak i to pogotovo komentar čuvenog vjekovječnog Bulića,pa Vidoševića,i ostalih,ali slažem se sa pionirkom koja kaže da se za jedan popravak krova mora čekati graðevinska dozvola i to godinu dana(samo za jedenu stranu krova i još toliko za drugu stranu),a mi pričamo o vitalnosti.Kako stvari stoje uskoro ćemo svi biti vitalni jer će biti po onome :"Jede sve manje,se.e sve tanje"i tako ćemo biti svi vitalni,i zasluge će si pripisivati naši političari,koje neću da spominjem jer je sada Korizma pa je to teški grijeh,i moj komentar će odmah biti izbrisan.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Zna 18.10.2019 21:16
    Hdz
    Pa ne treba se drzati zakona kao pijan plota...sve je to u ime obitelji,a zna se da je ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    krivica 18.10.2019 21:14
    živjeli naši
    Ako je Kamliću plaćeno preko 200 tisuća eura za zemljište kod aerodroma, a ove pionire ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Nekad bilo 18.10.2019 21:01
    Sad se spominjalo
    BivsiMirko je bio ravnatelj od formata. Imao je postovanje sticenika. Dogodila mu se ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Navod 18.10.2019 19:51
    Istinit
    Iako Broz nije clan HDZ-a ,ipak je primio u stalni radni odnos muza i sestru clanice upravnog ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 18.10.2019 18:55
    Trash & Kitsch
    Čestitke svima nama od nas samih što plaćamo zastave nagrade i druga priznanja koja si Ana ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vrhunski trash 18.10.2019 18:41
    Čestitke svima nama od nas samih
    To se ne može nazvati primjerenim FB profilom ozbiljnog političara. Reklo bi se da taj ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    FBS 18.10.2019 18:12
    pitam se pitam
    Zar nije najveći investitor tvrtka Beta ulaganje iz Zagreba ?
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Zombi 18.10.2019 16:25
    Omalovažavanje gradskog vijećnika i građanske inicijative
    Ovih dana će biti jedanaesta obljetnica od početka Aninog uspona od skromne simpatizerke ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Siwi 18.10.2019 09:07
    Ne hrani hranitelja tuljana!
    Za raspravljanje s nekim tko se predstavlja pod ovako blesavim nadimkom, a sugovornika u ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Nebitno 18.10.2019 06:56
    ....
    Nije bitno zna li odabranik sto je eugenika,vazno da zna da bi samo tako lijepi,zgodni ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    hranitelj tuljana 18.10.2019 06:53
    How yes no
    Gle, ne znam... razumijem ljutnju koju ti je izazvala kognitivna disonanca u tvojoj ...
     
  • »Smrdiš, ali barem si svoj gazda...«

    pinokio 17.10.2019 16:29
    divlji kapitalizam
    Zgrada tvornice ribe Kvarner i danas je u derutnom stanju, ali su zato direktori postali ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Yoda 17.10.2019 16:27
    Prikrivena socijalna eugenika
    Nisam siguran da je taj Kapelijev izabranik za ravnatelja socijalne odgojne ustanove pristaša ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Ciciban 17.10.2019 15:54
    Gugutanje na fejsbuku
    Ani instagramuši treba odati priznanje što je zapravo priznala da je ona tu samo radi ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    DZS 16.10.2019 18:44
    Ako laže koza, ne laže rog
    Nisam očekivao ovako jadan i imbecilan odgovor, ali vjerovatno ne možeš bolje. Pogledaj si ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 16.10.2019 18:26  
  • »Zašto baš sada?!?»

    Hranitelj tuljana 16.10.2019 18:19
    Osnove biologije
    Žene. Mene su u školi učili da žene rađaju djecu. Ni država ni grad. Žene. Nekad nije bilo ...
     
  • Svaštara br. 3

    Snob 16.10.2019 18:15
    Istina o istini
    Srećom, zaista nismo svi isti. Neki od nas znaju da se pod istinom valja smatrati slaganje ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    DZS 16.10.2019 18:13
    Na putu prema dolje
    Naravno da su neki umrli, ali su se neki i rodili, a neki su postali punoljetni. Uobičajeni ...
     
  • »Smrdiš, ali barem si svoj gazda...«

    gost 16.10.2019 17:55
    Plavica protiv Kvarnera
    Zanimljivo zapažanje; "U tvornici Plavica na Cresu moglo se živjeti dobro, uzeti kredit ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 16.10.2019 17:49
    Neka vlast brani istinu
    Ako nedostaje 700 birača jer su ljudi pomrli, to znači da u isto vrijeme 700 osoba nije ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:24
    nek nam živi živi rad
    Da to nije onaj koji dijeli prezime s jednom "našom" umjetnicom?
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:22
    ...
    Da, vjerujem da ljudima kojima ne postoji objektivna istina a vjerojatno ni u moral ne ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:15
    Fake News
    Kako znate da je tih 700 "pobjeglo" sa Lošinja a ne da se radi o starcima koji su umrli? I ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    RDx 16.10.2019 16:01
    Malo tko se više sjeća onoga što se desilo prije gotovo dvije godine
    Državni tajnik za demografiju podnio ostavku pred zaprepaštenom ministricom Murganić: 'Ove ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Eugenik 16.10.2019 15:14
    Demografija za početnike
    Pitanje je i tko će ostati u Hrvatskoj kad Hrvatska odumire, a Plenković se ljuti na novinare.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Otočan 16.10.2019 12:09
    Ljudi bježe a baba se češlja
    Prevedeno na ekonomski rječnik, to je više od 700 radno sposobnih ljudi. Ljudi bježe s ...
     
  • Svaštara br. 3

    Didi 16.10.2019 09:41
    Krstitelj jarića
    Kao prvo, objektivna istina ne postoji, a kao drugo u čemu je problem ako se pravi motivi o ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 06:54
    Volitelji
    Da, ako stavimo na lokalnu razinu, pitanje je veliko štite li t.zv. volitelji Lošinja ...
     
  • Deus ex machina

    Gost 15.10.2019 19:29
    Što desnije to besnije
    Bivši navijač Zvezde je mala beba naspram notornog Đapića koji prijeti ambasadoru SAD-a ...