Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočni novi list za srpanj 2007.

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

aPrilog "Otočni novi list" Novog lista za srpanj donosi, pored ostalog, napis o radu Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, članak Martine Krajine o gradskim projektima, te napis Ire Cupać Marković o potrebi očuvanja suhozida na Cresu i Lošinju kao jedinstvenog primjera autohtone graditeljske baštine.

Gradski projekti

Izgradnja stanova prioritetan zadatak 

Već je poznata činjenica kako je stav gradskoga poglavarstva da bi se nekoliko projekata na području grada moglo ostvariti po modelu javno privatnog partnerstva jer je iskazan interes za to od potencijalnih privatnih partnera te je odlukom gradonačelnika Garija Cappellija imenovano povjerenstvo za odabir projekata po modelu JPP-a s ciljem predlaganja projekata koji imaju najviše potencijala za ostvarivanje. Budući da je potreba za javno privatnom suradnjom najizraženija u lokalnim sredinama, ovakav način suradnje pokazao se najučinkovitijim za podmirenje javnih potreba. Odluka o tome treba li ići u JPP projekte ili ne mora biti zasnovana na činjenici postoji li dodana vrijednost za javni sektor koja se može očitovati kroz definirane uštede, viši standard usluge ili manju štetu okoliša.

U razgovoru s Mirtom Lozančić, pročelnicom Upravnoga odjela za financije, gospodarstvo i turizam koja je ujedno i predsjednica Povjerenstva za odabir projekata, saznali smo kako je Povjerenstvo nakon nekoliko sjednica razmotrilo velik broj projekata po kriteriju stvarnih potreba Grada, raspoloživoj prostorno - planskoj dokumentaciji, stupnju dovršenosti projekata, predviđenim sredstvima u proračunu za 2007. godinu i projekciji proračuna za razdoblje 2007. - 2009. i interesu privatnog partnera.

Stara pomorska škola 

Kao prvi projekt predstavljen je projekt za staru pomorsku školu koja već duži niz godina predstavlja ruglo i opasnost u samom centru grada, a kojim bi se dobio jedan novi, reprezentativni objekt. Kao što je poznato, stara pomorska škola je u vlasništvu privatnog poduzetnika koji je prema gradu pokrenuo inicijativu za ostvarenje ovog projekta po modelu JPP-a. Važećim PUP-om »Centar« namjena ove zgrada je sljedeća: knjižnica, muzejsko - galerijski prostor, prostor za udruge, gradska vijećnica te ugostiteljski sadržaji. Vlasnik ove zgrade ima interes svojim sredstvima izgraditi objekt koji bi tijekom dogovorenoga niza godina iznajmljivao gradu putem operativnog leasinga, davao pojedine prostore u podzakup i nakon isteka dogovorenoga razdoblja godina postao vlasnik objekta uz plaćanje građevinske a ne tržišne vrijednosti. Prednost ovoga projekta je u tome što idejno rješenje postoji, a u tijeku je izrada konzervatorske podloge nužne za daljnje korake bez obzira na to o kojoj se namjeni radilo. S obzirom na usklađenost projekta s prostorno - planskom dokumentacijom, građevinska dozvola bi se mogla uskoro dobiti te bi se najesen moglo pristupiti izgradnji objekta.

Novi obalni zid 

Sljedeći je predstavljen projekt infrastrukture i popločenja ulica Priko i Velopin. Izrađeno je idejno rješenje parternog uređenja od Trga Republike Hrvatske do benzinske crpke Priko. Projektom uređenja planira se izgraditi novi obalni zid dužine 110 metara, parterno urediti cijelu površinu pristupne ceste, obale i nogostupa. Planira se rekonstrukcija sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnja novog vodovoda. U planu je također i rekonstrukcija sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnja novog vodovoda. Postoji velik interes za privezištem u tom dijelu Grada te bi se pokušalo pristupiti i iznalaženju rješenja.

Predloženo je da se u isti projekt uključi i rješavanje kanalizacije i popločenja Velopina jer bi se na taj način riješio problem priključenja na kanalizaciju cijelog područja koje gravitira Velopinu. Bilo je riječi i o projektima poput izgradnje garaža na Bočacu, predviđenih postojećim PUP-om, kapaciteta 300 parkirnih mjesta, ekološke spalionice Kalvarija koja je u okvirima kapitalnog projekta »Sanacija odlagališta Kalvarija« te na dijelu gdje su riješeni imovin-skopravni odnosi, o izgradnji stanova, vodovodu Kalvarija - Crociata te uređenju lungo-mara Poljana - Runjica.

Garaže na Bočacu i igralište iznad njih u fazi su izrade idejnog rješenja. Kapacitet je 300 osobnih vozila dok će se na ravnom krovištu urediti  igralište za mali nogomet i košarku s pratećim prostorijama poput svlačionica, sanitarija te brojnih drugih. U prizemlju će se predvidjeti poslovni prostor tržnice površine 100 m2 zatvorenog i 300 m2 otvorenog prostora.   Projekt   ekološke spalionice mogao bi se provesti u okviru kapitalnog projekta »Sanacija   odlagališta Kalvarija« i to na dijelu zemljišta za  koji su riješena imovinskopravna pitanja s obzirom na to da se postupci izvlaštenja, bez kojih je nemoguće realizirati ovaj projekt, još uvijek rješavaju.

Grad osniva trgovačko društvo

Izgradnja stanova prioritetan je problem na razini grada, a model javno privatnog partnerstva jedan je od načina kako bi se problem djelomično počeo rješavati. Zamisao je da bi grad osnovao trgovačko društvo ili više njih kojima bi prepustio upravljanje zemljištem. Dakle, zemljište bi ušlo utemeljni kapital trgovačkog društva i ono ide prema privatnom partneru sa zemljištem za gradnju stanova kojim slobodno raspolaže. Jedan dio stanova bio bi profitabilan, dok bi jedan dio bio za potrebe grada. Sigurno bi interes privatnih partnera bio velik jer gradsko trgovačko društvo kao jamstvo daje gradsko zemljište.

Gradonačelnik Gari Cappelli ističe da su projekti poput Aerodroma Mali Lošinj, ribarske luke te eko sela također od interesa Gradu, a već sada postoji i interes ulagača što nam je potvrdio i direktor sektora za podršku ulagačima Agencije Cvjetko Zorović koji ističe kako se gotovo svakodnevno vode sastanci s investitorima koji su zainteresirani za ulaganja na prostoru grada, a ponajviše za ulaganja u bolnicu u Velom Lošinju, u aerodrom, marinu Velopin te brodogradilište.

Martina Krajina

Javno - privatno partnerstvo 

Rad Turističke zajednice

     

IZ RADA TURISTIČKE ZAJEDNICE

Od uređenih igrališta do plaža i vidikovaca

Svi smo svjesni činjenice da je hrvatska obala dobro posjećena tijekom turističke sezone, da je Mali Lošinj jedno od renomiranih imena hrvatske ponude, da ga iz godine u godinu posjećuju sve brojniji dugogodišnji i oni noviji gosti. U razgovoru s direktoricom Turističke zajednice Grada Mali Lošinj Đurđicom Šimičić rezimirali smo protekli rad, posebno naglašavajući da se puno toga postiglo zahvaljujući dobroj suradnji s gradom.

Vodeći računa o Malom Lošinju ali i okolnim manjim mjestima, turistička zajednica je sufinancirala radove i opremanje dječjeg igrališta na Čikatu, obnovu Vidikovca na Feralu u Velom Lošinju čiji radovi su završeni, ali i radove na brojnim drugim vidikovcima na Iloviku, Veloj Straži, Umpiljku, Sv. Ivanu, Polanži te na Televrinu. Uređene su brojne plaže na Kadinu, Bojčiću, Sv. Martinu, Rovenskoj i mnoge druge po mjesnim odborima gdje su postavljeni tuševi i stepenice za jednostavniji ulazak u more. Sufinancira se turistička ambulanta u Malom Lošinju i Nerezinama, a u suradnji s Gradom pridaje se veliko značenje zdravstvenom turizmu te se potiče mjerenje kvalitete zraka. Očišćene su, a zatim i uređene, dvije park šume: jedna u Velom Lošinju, a druga na Čikatu.

Uređene su i šetnice na četiri otoka: Lošinju, Susku, Iloviku i Unijama. Nabavljeni su info panoi koji su postavljeni u manjim mjestima sukladno potrebama. Dizajnirane su nove hortikulturalne površine i uređene dosadašnje, postavlja se smeđa signalizacija. Sufinancirane su brojne sportske priredbe, pružena je potpora novim proizvodima i projektima kojima je cilj unaprjeđenje i razvoj turizma.

Održan je natječaj za najbolji otočni suvenir, postavljeni su turističkojnformativni punktovi na Susku, Iloviku i u Ćunskom kojima je omogućeno prijavljivanje i dobivanje svih potrebnih informacija i u tim mjestima. Počelo se raditi na destinacijskom brand managementu, dotiskani su propagandni materijali i redizajnirane brošure privatnoga smještaja.

Turistička zajednica samo u ovoj godini prihvatila je više od 30 studijskih novinarskih grupa iz cijelog svijeta, a i sami su posjetili brojne turističke sajmove u Austriji, Belgiji, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj i Sloveniji.

Kamena čipka otoka

Nestaje kamena čipka otoka

Kamena čipka suhozida na otoku Cresu najupečatljiviji su spomenik nekadašnjem otočnom čovjeku, njegovoj marljivosti, ustrajnosti, sposobnosti da opstaje i u najtežim uvjetima. Suhozidi koji izrastaju iz ambijenta, spomenik su i sposobnosti otočnog čovjeka da živi u skladu s prirodom, jer bez obzira da li je slaganjem kamena na kamen bez ikakvog veziva, slagao gromaču da bi podijelio ono malo plodnog tla, ifi je gradio podzid terasastih poljoprivrednih površina, ili je ograđivao vrt, radio zaklon sebi i svojim ovcama, uvijek je to bilo na način da se u potpunoj harmoniji sklapalo s okruženjem, pa suhozidi predstavljaju jedinstven primjer  pučkog  autohtonog graditeljstva. Ovi jedinstveni arhitektonski objekti u svojoj dugoj povijesti nikada nisu bili ugroženi kao sada. Pitanjem suhozida, njihovom obnovom i očuvanjem sustavno se nitko ne bavi. Pučko autohtono graditeljstvo stvarano stoljećima prepušteno je slučaju, a malo je otočana koji ih više uopće znaju raditi. Umjesto održavanja i očuvanja učestalije je njihovo rušenje bilo da se koriste kao građevinski materijal prethodno drobljen, ili se ruse za objedinjavanje parcela na kojima niču apartmani ili da se poljoprivredno zemljište prilagodilo suvremenim načinima obrade, pa se u takvim slučajevima rušenje opravdava višim, takozvanim razvojnim ciljevima. Ima na sreću i sretnih primjera gdje pojedinci  s  posebnom pažnjomobnavljaju i čuvaju gromače na svojim parcelama.

Obnova suhozida uz magistralu

Pozitivan je primjer i obnova suhozida uz otočnu magistralu, državnu cestu D-100na kojoj se posljednjih pet godina fazno odvija rekonstrukcija, a na zahtjev lokalnih samouprava, gradova Cresa i Malog Lošinja, investitor je dužan, srušene gromače obnoviti.

Po izračunu pokojnog creskog geometra Stipe Rubinića, Cresani su gradeći gromače izgradili vise od Keopsove piramide, kaže nam muzejska savjetnica i voditeljica cresko-lošinjskog muzeja pri Pučkom otvorenom učilištu Mali Lošinj Jasminka Ćus -Rukonić te naglašava:

- U Zakonu o kulturnim dobrima suhozidi nisu posebno definirani, pa bi jedinice lokalne samouprave svojim odlukama i odredbama trebale odrediti načine održavanja i zaštite humaniziranog pejzaža koji je nastao marom tisuća bezimenih otočnih graditelja. Takvu odluku prijašnja Općina Cres - Lošinj donijela je u srpnju 1979. godine što je zasigurno pridonijelo da se velik dio suhozidne graditeljske baštine na ovom otočju relativno dobro očuvao. Odlukom o posebnom režimu korištenja postojećih gromača na području Općine Cres-Lošinj bilo je zabranjeno  eksploatiranje,  rušenje i drobljenje suhozida na čitavom području Općine s iznimkom za područja koja su prostorno planskom dokumentacijom bila predviđena za gradnju. Za kršenje su bile predviđene novčane kazne. Ovakava odluka bila je odraz zrelosti sredine, koja je uvidjela da je neophodno regulirati i zaštiti ovu vrstu pučke autohtone arhitekture. Mislim da je sada krajnji čas dase gromače proglase kulturnim dobrom i da se na lokalnoj razini i u suradnji s konzervatorima definiraju pravila. Naime, pred nama je vrijeme građevinske ekspanzije, zakonitosti sadašnjeg vremena češće prate interes profita nego li stvarni i dugoročni interes zajednice stoga je vrlo važno donijeti jasna pravila i osigurati njihovu kontrolu.

Neistraženi dijelovi najugroženiji

Pri tom je jasno da i zaštita ne smije biti na štetu zajednice, ali sigurno je sve moguće definirati na način da se graditeljska baština valjno očuva, a da se lokalno stanovništvo pri tom ne ograniči, navodi muzejska savjetnica Jasminka Ćus - Rukonić te upozorava da je na cresko-lošinjskom otočju još mnogo terena potpuno neistraženo, naročito područje OsorŠćice te južni dio otoka Lošinja od Malog Lošinja do uvale MrtvaŠaka, koji je s arheološko-etnoloŠ-kog i etnografskog aspekta tabula rasa. Neistraženi dijelovi su ujedno i najugroženiji, zaključuje Ćus - Rukonić.

Gradonačelnik Cresa Gae-tano Ncgovetić kaže kako Grad Cres maksimalno surađuje s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture, a vezano uz definiranje odredaba zaštite i postupanja s postojećim gromačama, on najavljuje da će se razmotriti mogućnost da se to definira, odlukom na lokalnoj razini te će konzultirati nadležne institucije radi utvrđivanja pravne procedure.

Ira Cupać Marković

Suhozidi su kulturno i povijesno blago 

Osoršćica: Vidik na stvaranje svijeta 

 

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2007-07-12 16:47
To da provincijalni glasnogovornici i njihovi nalogodavci ne razlikuju ulogu novinara od glasnogovornika - ili se prave da je ne razlukuju - nije neobično niti skandalozno, već uobičajena praksa. Da to sustavno čini Novi list, oboje je, neobično i skandalozno.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dvorska luda 2007-07-12 16:48
Kad glasnogovornica Grada koristi formulaciju "Iz razgovora sa pročelnicom saznali smo" obično je obmanjivanje čitatelja. Martina Krajina nije istraživačka novinarka i nije ništa saznala iz razgovora s pročelnicom, nego je dobila nalog da nešto napiše. Zamjenica MI sakrivena u formulaciju "saznali smo" služi samo tome da dodatno sakrije i lažno predstavi identitet pisca. Tko je to MI? Novi list? Redakcija?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Eho 2007-07-12 16:50
Novi list jeftino prodaje Gradu Malom Lošinju svoj profesionalni ugled i dovodi u pitanje svaki tekst koji možemo pročitati u tom listu. Zašto iznad naslova ne stavi majucni natpis PLAĆENI OGLAS, kojim bi spriječio ovakav pad u prostituiranje novinarstva?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # stari list 2007-07-12 17:18
Vratite Baliju , i Novi list ce svaki dan pisati o Otoku i losinju, ukoliko nema novosti pisat ce o samom Baliji.Sramotno je da za najveci otok, informacija ima svaki treci ili cetvri dan.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # novinar 2007-07-13 10:20
Ah, kako to ozbiljno zvuči kada kažemo novinarstvo. Pola tekstova i inače u Novom listu, je nažalost ispod minimuma kriterija.Pa tako i glasnogovornica nema pojma da ona samo "glasno govori" ono što joj pretpostavljeni kažu. Ali u okolnostima provincije niti se zna "tko pije a tko plaća".
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Andreja Gregorina 2007-07-13 11:44
U tekstu se spominje "ekološka spalionica" koja bi se trebala organizirati u sklopu projekta sanacije odlagališta smeća na Kalvariji.

Pročitala sam studiju sanacije i ne sjećam se da je negdje bilo govora o gradnji spalionice (na Kalvariji bi nakon sanacije trebala biti transfer stanica za otpad i reciklažno dvorište). Radi se sustavu gospodarenja otpadom koji dokida praksu odlaganja smeća na otocima, te se zasniva na odvojenom prikupljanju i recikliranju.

Inače, projekti spalionica smatraju se ekološki dvojbenim, pa je interesantno da ova imaginarna lošinjska spalionica živi u simbiozi baš s riječi "ekologija".
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Položili ispit: Većina Lošinjana podupire "Jadrankinu" koncepciju

    Shauna 21.03.2019 00:51
    Položili ispit: Većina Lošinjana podupire "Jadrankinu" koncepciju
    Fantastic post.Ne'er knew this, thank you for letting me know. my web site ... Keto Burn ...
     
  • Anonimno je legitimno

    Lizette 21.03.2019 00:39
    Anonimno je legitimno
    I like what you guys are up too. Such clever work and coverage! Keep up the excellent works ...
     
  • Položili ispit: Većina Lošinjana podupire "Jadrankinu" koncepciju

    Lynn 21.03.2019 00:14
    Položili ispit: Većina Lošinjana podupire "Jadrankinu" koncepciju
    hey there and thank you for your information ? I've definitely picked up something new from ...
     
  • Povodljivost Gradskog vijeća

    Siobhan 20.03.2019 23:08
    Povodljivost Gradskog vijeća
    sexe de femme poilue gateau sexe: sexe-gratuit.barbaralarosa.it/ .../ ...
     
  • Povodljivost Gradskog vijeća

    Fredric 20.03.2019 22:06
    Povodljivost Gradskog vijeća
    video hd de sexe sexe amat: barbaralarosa.it/sexe-amat.htm (https://barbaralarosa.it/sexe-amat.htm) ...
     
  • Povodljivost Gradskog vijeća

    Brenton 20.03.2019 21:54
    Povodljivost Gradskog vijeća
    video porno arabe gratuit se raser le sexe homme: sexe-gratuit.barbaralarosa.it/ .../ ...
     
  • Povodljivost Gradskog vijeća

    Erica 20.03.2019 21:45
    Povodljivost Gradskog vijeća
    photo de salope blonde club de partouze: film-x.barbaralarosa.it/.../ ...
     
  • Povodljivost Gradskog vijeća

    Dong 20.03.2019 20:51
    Povodljivost Gradskog vijeća
    plan cul port vendres plan cul tours gratuit: www.apq-giovani-sicilia.it/... / ...
     
  • Povodljivost Gradskog vijeća

    Britt 20.03.2019 20:42
    Povodljivost Gradskog vijeća
    wannonce plan cul plan cul montpellier: www.apq-giovani-sicilia.it/... / ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    hranitelj tuljana 20.03.2019 20:34
    molit ću za tebe
    Što god ti daje smisao i snagu da ustaneš ujutro...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Rambo 20.03.2019 19:21
    Tužno popovanje
    Neka se ne hvališu i reklamiraju svoje živote pa drugi neće moći ulaziti u njih. A u ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    hranitelj tuljana 20.03.2019 18:11
    zavidni tračevi
    Što to ima u ljudima tužno, da ulaze u tuđe živote?
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    stojko 20.03.2019 16:32
    obećana zemlja
    Ajde sad si malo pretjerao, to je brak iz ljubavi prema vilama, hotelima, kampovima ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Vanzemaljac 20.03.2019 12:54
    graditi ćemo koliko god stane
    Za očekivati je nazočnost svih koji su potrebni za rješavanje golfa, aerodroma i šire.
     
  • Do kad će se gradske vijećnike i građane tretirati kao idiote?

    Rambo 20.03.2019 09:43
    Šibicarenje s koncesijama [1]
    Svaki pravi domoljub i suverenist se treba zgroziti zbog ovakvog tumačenja posljedica davanja ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Pospanko 19.03.2019 23:35
    anketa
    Hoće li na vjenčanju stoljeća biti prisutno više od jednog ministra?
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Ams 19.03.2019 22:38
    Ams
    Arsene sjaši!
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    Dron 19.03.2019 20:53
    ....
    Trolaš. Od|ebi. Tvoje blebetanje nije vrijedno odgovora.
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    hranitelj tuljana 19.03.2019 20:46
    ...
    Ima veze. Ona piše o stvarima koje nalikuju i ja pišem isto o stvarima koje nalikuju. Hoćemo ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    Dron 19.03.2019 19:50
    Kope i špade
    Kakve veze s temom imaju zastave? Genov je napisala "U filmu prikazanom gledateljima predstave ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    hranitelj tuljana 19.03.2019 19:02
    evo trola.
    Prvo polje je i djeca vide - bijelo. Zastava je crven bijeli plavi. Baš kao i kod zastave RH.
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    Dron 19.03.2019 18:42
    Daltonizam?
    A koje boje je prvo polje (kvadrat) na štitu zastave i grba Hitlerove tvorevine zvane NDH ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    hranitelj tuljana 19.03.2019 18:31
    ne trebate mi zahvaljivati
    NE, mene baš briga za lažljive trolove koji sad odjedanput "ne mogu" naći informaciju o ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    gost 19.03.2019 14:30
    Trovremenski taft
    Anin dvorski fotograf će imati pune ruke posla dok ona bude paradirala s trovremenskom taft ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Jojo 19.03.2019 13:18
    Korizmena nagodba
    To će da bude katoličko pravoslavna udbaška nagodba.
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    plastični anđeo 19.03.2019 13:03
    ????
    a korizma?
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    toto 19.03.2019 12:08
    cosa nostra
    Vjenčanje stoljeća privući će na Lošinj bjelosvjetsku mafiju i hebivjetre svih kategorija.
     
  • Osvrt na dvanaest godina postojanja

    Isabelle 19.03.2019 11:21
    Osvrt na dvanaest godina postojanja
    Hey! I just wanted to ask if you ever have any trouble with hackers? My last blog (wordpress) ...
     
  • Čija je uopće Jadranka d.d.?

    Bubimir 19.03.2019 10:44
    Sinergija .....
    Na portalu Dnevno.hr sam rano jutros pod naslovom VELIKO SLAVLJE U OBITELJI TEDESCHI ...
     
  • Prepravljanje i relativiziranje povijesti

    Dron 19.03.2019 07:41
    Crvena krpa
    Mislim da je to ono što frustrira hranitelja tuljana koji tako brižno njeguje svoju anonimnost.