Prilog "Otočni novi list" Novog lista za srpanj donosi, pored ostalog, napis o radu Turističke zajednice Grada Malog Lošinja, članak Martine Krajine o gradskim projektima, te napis Ire Cupać Marković o potrebi očuvanja suhozida na Cresu i Lošinju kao jedinstvenog primjera autohtone graditeljske baštine.
Već je poznata činjenica kako je stav gradskoga poglavarstva da bi se nekoliko projekata na području grada moglo ostvariti po modelu javno privatnog partnerstva jer je iskazan interes za to od potencijalnih privatnih partnera te je odlukom gradonačelnika Garija Cappellija imenovano povjerenstvo za odabir projekata po modelu JPP-a s ciljem predlaganja projekata koji imaju najviše potencijala za ostvarivanje. Budući da je potreba za javno privatnom suradnjom najizraženija u lokalnim sredinama, ovakav način suradnje pokazao se najučinkovitijim za podmirenje javnih potreba. Odluka o tome treba li ići u JPP projekte ili ne mora biti zasnovana na činjenici postoji li dodana vrijednost za javni sektor koja se može očitovati kroz definirane uštede, viši standard usluge ili manju štetu okoliša.
U razgovoru s Mirtom Lozančić, pročelnicom Upravnoga odjela za financije, gospodarstvo i turizam koja je ujedno i predsjednica Povjerenstva za odabir projekata, saznali smo kako je Povjerenstvo nakon nekoliko sjednica razmotrilo velik broj projekata po kriteriju stvarnih potreba Grada, raspoloživoj prostorno - planskoj dokumentaciji, stupnju dovršenosti projekata, predviđenim sredstvima u proračunu za 2007. godinu i projekciji proračuna za razdoblje 2007. - 2009. i interesu privatnog partnera.
Stara pomorska škola
Kao prvi projekt predstavljen je projekt za staru pomorsku školu koja već duži niz godina predstavlja ruglo i opasnost u samom centru grada, a kojim bi se dobio jedan novi, reprezentativni objekt. Kao što je poznato, stara pomorska škola je u vlasništvu privatnog poduzetnika koji je prema gradu pokrenuo inicijativu za ostvarenje ovog projekta po modelu JPP-a. Važećim PUP-om »Centar« namjena ove zgrada je sljedeća: knjižnica, muzejsko - galerijski prostor, prostor za udruge, gradska vijećnica te ugostiteljski sadržaji. Vlasnik ove zgrade ima interes svojim sredstvima izgraditi objekt koji bi tijekom dogovorenoga niza godina iznajmljivao gradu putem operativnog leasinga, davao pojedine prostore u podzakup i nakon isteka dogovorenoga razdoblja godina postao vlasnik objekta uz plaćanje građevinske a ne tržišne vrijednosti. Prednost ovoga projekta je u tome što idejno rješenje postoji, a u tijeku je izrada konzervatorske podloge nužne za daljnje korake bez obzira na to o kojoj se namjeni radilo. S obzirom na usklađenost projekta s prostorno - planskom dokumentacijom, građevinska dozvola bi se mogla uskoro dobiti te bi se najesen moglo pristupiti izgradnji objekta.
Novi obalni zid
Sljedeći je predstavljen projekt infrastrukture i popločenja ulica Priko i Velopin. Izrađeno je idejno rješenje parternog uređenja od Trga Republike Hrvatske do benzinske crpke Priko. Projektom uređenja planira se izgraditi novi obalni zid dužine 110 metara, parterno urediti cijelu površinu pristupne ceste, obale i nogostupa. Planira se rekonstrukcija sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnja novog vodovoda. U planu je također i rekonstrukcija sanitarne i oborinske kanalizacije i izgradnja novog vodovoda. Postoji velik interes za privezištem u tom dijelu Grada te bi se pokušalo pristupiti i iznalaženju rješenja.
Predloženo je da se u isti projekt uključi i rješavanje kanalizacije i popločenja Velopina jer bi se na taj način riješio problem priključenja na kanalizaciju cijelog područja koje gravitira Velopinu. Bilo je riječi i o projektima poput izgradnje garaža na Bočacu, predviđenih postojećim PUP-om, kapaciteta 300 parkirnih mjesta, ekološke spalionice Kalvarija koja je u okvirima kapitalnog projekta »Sanacija odlagališta Kalvarija« te na dijelu gdje su riješeni imovin-skopravni odnosi, o izgradnji stanova, vodovodu Kalvarija - Crociata te uređenju lungo-mara Poljana - Runjica.
Garaže na Bočacu i igralište iznad njih u fazi su izrade idejnog rješenja. Kapacitet je 300 osobnih vozila dok će se na ravnom krovištu urediti igralište za mali nogomet i košarku s pratećim prostorijama poput svlačionica, sanitarija te brojnih drugih. U prizemlju će se predvidjeti poslovni prostor tržnice površine 100 m2 zatvorenog i 300 m2 otvorenog prostora. Projekt ekološke spalionice mogao bi se provesti u okviru kapitalnog projekta »Sanacija odlagališta Kalvarija« i to na dijelu zemljišta za koji su riješena imovinskopravna pitanja s obzirom na to da se postupci izvlaštenja, bez kojih je nemoguće realizirati ovaj projekt, još uvijek rješavaju.
Grad osniva trgovačko društvo
Izgradnja stanova prioritetan je problem na razini grada, a model javno privatnog partnerstva jedan je od načina kako bi se problem djelomično počeo rješavati. Zamisao je da bi grad osnovao trgovačko društvo ili više njih kojima bi prepustio upravljanje zemljištem. Dakle, zemljište bi ušlo utemeljni kapital trgovačkog društva i ono ide prema privatnom partneru sa zemljištem za gradnju stanova kojim slobodno raspolaže. Jedan dio stanova bio bi profitabilan, dok bi jedan dio bio za potrebe grada. Sigurno bi interes privatnih partnera bio velik jer gradsko trgovačko društvo kao jamstvo daje gradsko zemljište.
Gradonačelnik Gari Cappelli ističe da su projekti poput Aerodroma Mali Lošinj, ribarske luke te eko sela također od interesa Gradu, a već sada postoji i interes ulagača što nam je potvrdio i direktor sektora za podršku ulagačima Agencije Cvjetko Zorović koji ističe kako se gotovo svakodnevno vode sastanci s investitorima koji su zainteresirani za ulaganja na prostoru grada, a ponajviše za ulaganja u bolnicu u Velom Lošinju, u aerodrom, marinu Velopin te brodogradilište.
Martina Krajina
IZ RADA TURISTIČKE ZAJEDNICE
Svi smo svjesni činjenice da je hrvatska obala dobro posjećena tijekom turističke sezone, da je Mali Lošinj jedno od renomiranih imena hrvatske ponude, da ga iz godine u godinu posjećuju sve brojniji dugogodišnji i oni noviji gosti. U razgovoru s direktoricom Turističke zajednice Grada Mali Lošinj Đurđicom Šimičić rezimirali smo protekli rad, posebno naglašavajući da se puno toga postiglo zahvaljujući dobroj suradnji s gradom.
Vodeći računa o Malom Lošinju ali i okolnim manjim mjestima, turistička zajednica je sufinancirala radove i opremanje dječjeg igrališta na Čikatu, obnovu Vidikovca na Feralu u Velom Lošinju čiji radovi su završeni, ali i radove na brojnim drugim vidikovcima na Iloviku, Veloj Straži, Umpiljku, Sv. Ivanu, Polanži te na Televrinu. Uređene su brojne plaže na Kadinu, Bojčiću, Sv. Martinu, Rovenskoj i mnoge druge po mjesnim odborima gdje su postavljeni tuševi i stepenice za jednostavniji ulazak u more. Sufinancira se turistička ambulanta u Malom Lošinju i Nerezinama, a u suradnji s Gradom pridaje se veliko značenje zdravstvenom turizmu te se potiče mjerenje kvalitete zraka. Očišćene su, a zatim i uređene, dvije park šume: jedna u Velom Lošinju, a druga na Čikatu.
Uređene su i šetnice na četiri otoka: Lošinju, Susku, Iloviku i Unijama. Nabavljeni su info panoi koji su postavljeni u manjim mjestima sukladno potrebama. Dizajnirane su nove hortikulturalne površine i uređene dosadašnje, postavlja se smeđa signalizacija. Sufinancirane su brojne sportske priredbe, pružena je potpora novim proizvodima i projektima kojima je cilj unaprjeđenje i razvoj turizma.
Održan je natječaj za najbolji otočni suvenir, postavljeni su turističkojnformativni punktovi na Susku, Iloviku i u Ćunskom kojima je omogućeno prijavljivanje i dobivanje svih potrebnih informacija i u tim mjestima. Počelo se raditi na destinacijskom brand managementu, dotiskani su propagandni materijali i redizajnirane brošure privatnoga smještaja.
Turistička zajednica samo u ovoj godini prihvatila je više od 30 studijskih novinarskih grupa iz cijelog svijeta, a i sami su posjetili brojne turističke sajmove u Austriji, Belgiji, Italiji, Norveškoj, Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj i Sloveniji.
Kamena čipka suhozida na otoku Cresu najupečatljiviji su spomenik nekadašnjem otočnom čovjeku, njegovoj marljivosti, ustrajnosti, sposobnosti da opstaje i u najtežim uvjetima. Suhozidi koji izrastaju iz ambijenta, spomenik su i sposobnosti otočnog čovjeka da živi u skladu s prirodom, jer bez obzira da li je slaganjem kamena na kamen bez ikakvog veziva, slagao gromaču da bi podijelio ono malo plodnog tla, ifi je gradio podzid terasastih poljoprivrednih površina, ili je ograđivao vrt, radio zaklon sebi i svojim ovcama, uvijek je to bilo na način da se u potpunoj harmoniji sklapalo s okruženjem, pa suhozidi predstavljaju jedinstven primjer pučkog autohtonog graditeljstva. Ovi jedinstveni arhitektonski objekti u svojoj dugoj povijesti nikada nisu bili ugroženi kao sada. Pitanjem suhozida, njihovom obnovom i očuvanjem sustavno se nitko ne bavi. Pučko autohtono graditeljstvo stvarano stoljećima prepušteno je slučaju, a malo je otočana koji ih više uopće znaju raditi. Umjesto održavanja i očuvanja učestalije je njihovo rušenje bilo da se koriste kao građevinski materijal prethodno drobljen, ili se ruse za objedinjavanje parcela na kojima niču apartmani ili da se poljoprivredno zemljište prilagodilo suvremenim načinima obrade, pa se u takvim slučajevima rušenje opravdava višim, takozvanim razvojnim ciljevima. Ima na sreću i sretnih primjera gdje pojedinci s posebnom pažnjomobnavljaju i čuvaju gromače na svojim parcelama.
Obnova suhozida uz magistralu
Pozitivan je primjer i obnova suhozida uz otočnu magistralu, državnu cestu D-100na kojoj se posljednjih pet godina fazno odvija rekonstrukcija, a na zahtjev lokalnih samouprava, gradova Cresa i Malog Lošinja, investitor je dužan, srušene gromače obnoviti.
Po izračunu pokojnog creskog geometra Stipe Rubinića, Cresani su gradeći gromače izgradili vise od Keopsove piramide, kaže nam muzejska savjetnica i voditeljica cresko-lošinjskog muzeja pri Pučkom otvorenom učilištu Mali Lošinj Jasminka Ćus -Rukonić te naglašava:
- U Zakonu o kulturnim dobrima suhozidi nisu posebno definirani, pa bi jedinice lokalne samouprave svojim odlukama i odredbama trebale odrediti načine održavanja i zaštite humaniziranog pejzaža koji je nastao marom tisuća bezimenih otočnih graditelja. Takvu odluku prijašnja Općina Cres - Lošinj donijela je u srpnju 1979. godine što je zasigurno pridonijelo da se velik dio suhozidne graditeljske baštine na ovom otočju relativno dobro očuvao. Odlukom o posebnom režimu korištenja postojećih gromača na području Općine Cres-Lošinj bilo je zabranjeno eksploatiranje, rušenje i drobljenje suhozida na čitavom području Općine s iznimkom za područja koja su prostorno planskom dokumentacijom bila predviđena za gradnju. Za kršenje su bile predviđene novčane kazne. Ovakava odluka bila je odraz zrelosti sredine, koja je uvidjela da je neophodno regulirati i zaštiti ovu vrstu pučke autohtone arhitekture. Mislim da je sada krajnji čas dase gromače proglase kulturnim dobrom i da se na lokalnoj razini i u suradnji s konzervatorima definiraju pravila. Naime, pred nama je vrijeme građevinske ekspanzije, zakonitosti sadašnjeg vremena češće prate interes profita nego li stvarni i dugoročni interes zajednice stoga je vrlo važno donijeti jasna pravila i osigurati njihovu kontrolu.
Neistraženi dijelovi najugroženiji
Pri tom je jasno da i zaštita ne smije biti na štetu zajednice, ali sigurno je sve moguće definirati na način da se graditeljska baština valjno očuva, a da se lokalno stanovništvo pri tom ne ograniči, navodi muzejska savjetnica Jasminka Ćus - Rukonić te upozorava da je na cresko-lošinjskom otočju još mnogo terena potpuno neistraženo, naročito područje OsorŠćice te južni dio otoka Lošinja od Malog Lošinja do uvale MrtvaŠaka, koji je s arheološko-etnoloŠ-kog i etnografskog aspekta tabula rasa. Neistraženi dijelovi su ujedno i najugroženiji, zaključuje Ćus - Rukonić.
Gradonačelnik Cresa Gae-tano Ncgovetić kaže kako Grad Cres maksimalno surađuje s Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture, a vezano uz definiranje odredaba zaštite i postupanja s postojećim gromačama, on najavljuje da će se razmotriti mogućnost da se to definira, odlukom na lokalnoj razini te će konzultirati nadležne institucije radi utvrđivanja pravne procedure.
Ira Cupać Marković
Suhozidi su kulturno i povijesno blago
Osoršćica: Vidik na stvaranje svijeta
Komentari:
Pročitala sam studiju sanacije i ne sjećam se da je negdje bilo govora o gradnji spalionice (na Kalvariji bi nakon sanacije trebala biti transfer stanica za otpad i reciklažno dvorište). Radi se sustavu gospodarenja otpadom koji dokida praksu odlaganja smeća na otocima, te se zasniva na odvojenom prikupljanju i recikliranju.
Inače, projekti spalionica smatraju se ekološki dvojbenim, pa je interesantno da ova imaginarna lošinjska spalionica živi u simbiozi baš s riječi "ekologija".