Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Osoršćica: Vidik na stvaranje svijeta

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

OsorščicaPutopisna reportaža o užicima pješačenja kroz netaknutu prirodu do vrha Osorščice s kojega se, kako je rekao Branko Fučić, pruža vidik na stvaranje svijeta. Objavljena je u Vjesniku 23. svibnja 2004., dakle tri godine prije nego se za taj jedinstveni vidikovac zainteresirala "društveno odgovorna" kompanija INA koja za sebe tvrdi da se pridržava načela stalne analize utjecaja na okoliš i usklađivanje sa zakonima i propisima o zaštiti okoliša te načela otvorenosti i dobre komunikacije s javnošću.

Pomisao na jadransko otočje u kontinentalaca obično priziva slike idiličnih uvala i lučica, ukratko morske sadržaje. No, upute li se na otok Lošinj, ljubitelje planinarenja i pješačenja očekuje iznenađujući izbor od nekoliko desetaka kilometara pažljivo održavanih planinarskih staza i uređenih šetnica. Umreženost puteva i staza obiluje različitošću terena, bogatstvom i raznolikošću šuma i bilja te intrigantnim povijesno-kulturnim zanimljivostima.

Planinarski sletTo je bio i jedan od razloga da se ovogodišnji Dani hrvatskih planinara (održani 14.-16. svibnja) organiziraju upravo na otoku Lošinju. »Privukla nas je ljepota otoka i planine Osoršćice«, objasnio mi je tom prilikom Alan Čaplar, urednik »Hrvatskog planinara«, i napomenuo: »Taj je slet po prvi put održan na jednom otoku čime smo ujedno željeli dati poticaj promidžbi spoja »planinarskog« i »morskog« turizma i time skrenuti pažnju na mogućnosti koje bi se u tom pogledu, kao suvremeni i tražen turistički sadržaj, mogle realizirati i na drugim otocima na kojima za to postoje uvjeti«.

Doista, pogled na šumovitu planinu Osoršćicu na otoku Lošinju izazov je na penjanje na njen vrh u svakog kome je bar malo planinarenja ušlo u krv, a takvih nas je danas posvuda i u svim životnim dobima. Mali Lošinj je glavna baza za planinarenje Osoršćicom, pa krenimo u ovom zapisu odande.

Planinarski put za cijeli dan hoda

Gledano iz malološinjske luke spram sjevera, planina Osoršćica se doima poput čunja, no dojam vara. Ona je zapravo zračnom crtom oko 12 kilometara dugi greben čiji se južni krak spušta do nekoć plodnog, a danas zapuštenog Ćunskog polja, nadomak lošinjskog zaljeva. Gotovo uzduž cijelog grebena proteže se planinarska transverzala s nekoliko priključaka čija su ishodišta u obroncima iznad prometnice Mali Lošinj-Osor.

Osorščica

Za one najambicioznije, a u dobroj kondiciji i primjereno opremljene, tour de resistance započinje kod mjestanca Ćunski, a završava u gradiću Osoru, ili obratnim smjerom. Za tu je avanturu potreban čitav dugi dan - oko osam sati hoda plus vrijeme za odmore i neodoljiva zastajkivanja za upijanje stalno mijenjajućih se panorama.

OsorščicaNeupadljivo označen odvojak početka staze s ceste kod Ćunskog je zapravo prodor kroz gromaču koja zakriva stari maslinarski put. Nakon kratkog uspona, stazom se uz suhozide naizmjence prolazi šumarcima zimzelena hrasta crnike, lovora, planikom i makijom obraslim ostacima maslinika i smrikom zaraslim pašnjacima. Na mojim prohodima proljetos pažljivo sam koračao da ne nagazim ciklame, ljubičice, poput potočnica nježne istarske zvončiće, ružičaste bušine i orhideje te usput brao slasne divlje šparoge.

Imenovano tek je djelić bogatstva otoka Lošinja od preko 1300 vrsta različitog bilja. Nije, međutim, sve elizijska idila. Do sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

gaudentDo sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

Kao što toponim kaže, položene i glatke stijene Počivalica su prikladno mjesto za odmor, ali i raskršće na kojem se s istočne strane na transverzalu priključuje zanimljiv planinarski put iz Nerezina preko Podgore.

Uspon do vrha Sv. Nikola iliti Sv. Mikul

Na zapadnu se stranu pak odande, kroz djevičanske šume četinjača, listopadne oaze i makiju, spušta staza do uvale Tomožina, zaštićenom Božjom rukom stvorenim lukobranom rta Kolo, koja odozdo vabi smaragdnom bojom. No, ovom iskušenju treba odoljeti, jer pred nama je dobra ura uspinjanja uzduž i između suncu izloženih, ponegdje monolitnih stijena i postranskih šumaraka stoljetnih borova i pinija - do vrhunca Sv. Nikola iliti, po domaće, Sv. Mikul.

Vidokrug pogleda na jug uspinjanjem se širi i produljuje preko dijelova grebena koje smo prehodali, Lošinjskog zaljeva, južnog kraka Lošinja te otoka Ilovika i biva sve uzbudljiviji pojavljivanjem obrisa prvih dalmatinskih otoka Silbe, Premude i Oliba te u morskoj maglici iza njih Kornata. Mirise tresetnih i rosnih biljaka ovdje zamjenjuje opojnost kadulje, mirte, majčine dušice, lavandule, oregana, smilja i sijaset drugog eteričnog i ljekovitog bilja raširenog pustopašinama i kamenjarima Osoršćice.

OsoršćicaDolaskom na vrhunac Sv. Mikul (558 m), panorama se pretvara u fantazmagoriju: kružni vidici na otočje prizivaju legendu o nastanku cresko-lošinjskog arhipelaga, u antičko doba zvanim Apsyrtides. Ukratko, u čak davnije doba na tim je nekim prostorima u zemlji Kolhidiji vladao kralj Eet, koji je posjedovao Zlatno Runo. Tog čudesnog blaga lukavstvom se dočepa namjernik-moreplovac Jason pri čem' mu pomogne u njeg' ludo zaljubljena Eetova kći Medeja. Za Jasonom i njegovim Argonautima u potjeru morem se dade Eetov sin Apsirt, no kad ih sustigne, Medejinom izdajom ga Jason ubije. Čarobnica Medeja potom raskomada bratovo tijelo te udove i dijelove razbaca po moru, a iz njih nastade 36 otoka, otočića i školja - arhipelag Apsirtide.

Bliža nam i stvarna povijest na ovom vrhu je majušna zavjetna Crkvica sv. Mikula, zaštitnika pomoraca i putnika, iz 14. stoljeća. Iz Nerezina - koje se na širokom, nekoć plodnom podnožju istočne strane grebena, priljubljene uz more, vide ko' na dlanu - dovde se može za uru i pol hoda doći prekrasnom planinarskom stazom. Do lokve za napajanje ovaca, na pola puta, staza se uspinje obroncima mediteranskog žbunja i eteričnog bilja, a odande do vrha vijuga borovom šumom. Pogled s Osoršćice - koji za jasnih dana nakon bure seže do Apenina, preko Istre do Dolomita i Julijskih Alpi, a za Kvarnerom do Risnjaka i Gorskog kotara te obuhvaća otočje sjevernog Jadrana i veličanstveni Velebit u cijeloj njegovoj duljini, erudit Branko Fučić jezgrovito je sveo na »vidik na stvaranje svijeta«.

Od Sv. Mikula se laganom polsatnom šetnjom kroz šumarke četinjara i hrasta medunca stiže do najvišeg vrha Televrine (589 m). No, s te se dionice usput može strmim puteljkom prikrasti spilji sv. Gaudencija kojemu legenda pripisuje činjenicu što na otocima Lošinju i Cresu nema zmija otrovnica, pravi razlog čemu znanost još nije uspjela dokučiti.

Seljački sin iz Tržića, nedaleko Osora, sv. Gaudencije postao je u 11. stoljeću osorskim biskupom. Kako se svađao s plemstvom i Osoranima išao na živce prodikama o njihovoj nemoralnosti, prognaše ga iz grada.

Amuleti protiv zmija otrovnica

Za vrijeme pustinjačkog života u spilji na Osoršćici prokleo je zmije otrovnice i otada ih na cresko-lošinjskom otočju više nema! (Umro je u Anconi, a kosti su mu u 13. stoljeću prenesene u Osor gdje se sada nalaze u sarkofagu u katedrali). Ako se tko uvuče u uzanu spilju, nije mu na odmet ondje u džep spremiti koji kamenčić. Otočki pomorci i putnici u daleki svijet stoljećima su to činili i kamenčiće iz te spilje nosili kao amulet protiv ugriza otrovnica.

Od Televrine, na koju se 1887. godine uz pompu i pratnju mnogobrojnih Nerezinjana popeo i prijestolonasljednik zle kobi Rudolf Habsburški, staza se spušta do planinarskog doma »Gaudent« (276 m), za što je potrebno oko uru i pol. Sa zapadne strane, na umirujućoj udaljenosti, do mora se obrušavaju sipine i klisure u čijem se sklopu nalazi Vela Jama, spilja u kojoj je obitavao prethistorijski čovjek. Nad vrletima kruže orlovi, a bjeloglavi supovi česti su posjetitelji s Cresa. Ova dionica puta postepeni je ulazak u sasvim drugačiji svijet: sjeverno lice Osoršćice surov je kamenjar izbrijan burom, ali omekšan mirisnim losionom od ljekovitog i eteričnog mediteranskog bilja.

Dom »Gaudent« iskupljuje svoju neuglednost mrzlim pivom, a nadasve vidikovcem s kojeg puca panoramski pogled na otočić Zeču, strmovite obale Cresa i na Istru. Visinski vidik na morsku razinu okoliša drevnog Osora (danas tek 80-tak stalnih stanovnika) - odavna svedenog na mrvice svoje moći i slave, ali još prkosnog u preostaloj monumentalnosti - pobuđuje pokušaj mentalne rekonstrukcije njegova tlorisa u antičko doba kad je sa svojih 20.000 stanovnika bio važan pomorski opskrbni centar Rimskog imperija.

osorc_osorDa bi se skratio otočjem zaštićeni plovni put, kroz prevlaku uz istočne bedeme Osora prokopan je morski kanal koji razdvaja otok Cres od otoka Lošinja. Otoci, međutim, ostaju povezani pokretnim mostom čije otvaranje i propuštanje plovila je lokalna atrakcija. Od planinarskog doma se za sat i pol lakog silaznog hoda, isprva planinskom stazom, a potom duž suhozida puteljcima koje su izhodali nekadašnji maslinari i ratari, stiže do autokampa pokraj osorskog pokretnog mosta tj. do konca (ili s te strane početka) transverzale.

Planinarenje po Osoršćici ne mora, dakako, biti cjelodnevna, tjelesno prilično zahtjevna avantura. Priključci na transverzalu i staze do Sv. Mikula, Televrine i doma »Gaudent« iz Nerezina i Osora nude raznovrsni izbor planinarenja i pješačenja - vremenski, po stupnju težine te po sklonostima prema pojedinom okolju. Ukoliko, međutim, polazište nije i mjesto povratka, potrebno je isplanirati povezujući prijevoz što u slučaju bar dva vozila ne predstavlja nedaću.

Učestalost autobusnih veza između Malog Lošinja preko Nerezina do Osora i obratno također je prikladno rješenje. Uz sjajan »Apsirtides« B. Fučića, zanimljivo i korisno štivo je »Cres i Lošinj - šetnja otocima, otočićima i hridima« Nadira Mavrovića. Za turističke informacije pogledajte http://www.tz-malilosinj.hr/.

Autor Zdenko Šulc

 

Komentari: 

0 0 # Guest 2007-10-05 14:03
slike su koma
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Satirički prilozi

    teta Violeta 21.05.2019 20:35
    zna se
    Onaj jedan sve na ovom svijetu zna, ali ne zna kako prijaviti kuću u poreznu karticu, kaže ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    VK 21.05.2019 19:30
    .....
    Prvo da vidimo da li je dotični zaista pjesnik, a ako jeste da li je član HDZ-a?
     
  • Satirički prilozi

    Nezavisna 21.05.2019 19:05
    Lista koja blista
    Tko je nositelj liste.
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    gost 21.05.2019 13:14
    Skriveni HDZovci
    Da li je autorica Bojana Genov također član HDZ-a kao i njen kolega pjesnik A. Mujagić??
     
  • Satirički prilozi

    bevanda 21.05.2019 11:27
    dođi na verandu
    Nema nikakve veze ni sa gradnjom ni sa vlasnicima terena na Malinu ni sa slavljenikom.
     
  • Satirički prilozi

    Čuvar plaže u zimskom periodu 21.05.2019 11:23
    offshore
    Nema potrebe trošiti stranačke novce ako možeš zagrabiti u državnu ili gradsku kasu. S druge ...
     
  • Satirički prilozi

    RDx 21.05.2019 09:28
    $$$
    sve na račun stranke?
     
  • Satirički prilozi

    Dron 21.05.2019 08:52
    IQ test
    Ako makar i površno poznaš situaciju, ona fotografija je jednostavan test inteligencije.
     
  • Satirički prilozi

    Prstenko 21.05.2019 08:46
    Prstenac
    Prsten ,napršnjak krah!!!
     
  • Satirički prilozi

    gost 21.05.2019 08:40
    spontani docek
    Koji losinjski adezejci su bili na obvezatnom spontanom doceku Merkelice u Zagrebu?
     
  • Satirički prilozi

    Svrdlaš 21.05.2019 07:36
    Znaš
    Znaš slučajeve ,prijavi nadležnima ,netko će se pojavit iz njihove strukture,,,
     
  • Satirički prilozi

    Slućajni prolaznik 21.05.2019 07:24
    Urbanizam
    Kakvu vezu ima šefica urbanizma sa tom cestom za Malin ili nedaj bog s gradnjom na tom ...
     
  • Satirički prilozi

    valdeškura 21.05.2019 07:21
    .....
    osim diploma u školama, na Lošinju bi trebalo pročešljati i zapošljavanja bez natječaja ili ...
     
  • Satirički prilozi

    tuljan 20.05.2019 23:15
    mali od kužine
    šta če mu Arsen kada ima sada Marieta, em je mlađi, em je bolji u matematici.
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 23:10
    mali od kužine
    i Arsen nije pozvan. :o
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 17:56
    Obrt za prodaju muda marjanovih
    Plitvičko jezero govana kao metafora Hrvatske kakvu je stvorio HDZ Jezero govana na Plitvicama ...
     
  • Satirički prilozi

    gost 20.05.2019 17:38
    besplatan ručak
    Besplatan ručak postoji: Kad ti ga netko drugi plati. A Gariju, njegovim prijateljima i ...
     
  • Satirički prilozi

    škveranin 20.05.2019 15:00
    lijepa poruka škveranima
    Ovo preseravanje jednog ministra je lijepa poruka našim gladnim škveranima u Uljaniku i ...
     
  • Satirički prilozi

    BiP 20.05.2019 09:43
    Neugodni svjedoci
    Čim je zasjeo na vlast okupio je kliku svoju pouzdanika i rješio se neugodnih svjedoka o ...
     
  • Satirički prilozi

    Brand manager 20.05.2019 09:17
    Dim i magla
    Besplatna reklama za bratov biznis. Tipično za hadezejski nepotizam. Đurđa je napustila ...
     
  • Satirički prilozi

    Gogo 19.05.2019 20:19
    mali od kužine
    I fali Goci.
     
  • Satirički prilozi

    Tin 19.05.2019 19:14
    Rin Tin
    i.imgur.com/OapCSY9.jpg (http://i.imgur.com/OapCSY9.jpg)
     
  • Satirički prilozi

    gost 19.05.2019 17:53
    Brat bratu drži štangu
    Besplatna reklama za bratov biznis. Tipično za hadezejski nepotizam.
     
  • Satirički prilozi

    Bepo 19.05.2019 17:18
    pamti pa vrati
    A di su lošinjski HDZ-ovci koji su stvorili Garija ?
     
  • Satirički prilozi

    Provizija 19.05.2019 16:37
    Nije mukte
    Sav jad i bijeda. Vidi se ko je kome kooperant ko je direktor i tko uzima proviziju. Ovi ...
     
  • Razvoj civilnog društva ili razvoj klijentelističke mreže?

    S 19.05.2019 16:25
    Ko prvi, njegova titula
    Prvi su po tome što su se prvi dosjetili da se proglase prvim od 1000 :lol:
     
  • Satirički prilozi

    D.o.o. 19.05.2019 15:29
    Džebić
    Đurđa je upravo izašla Džebiću pomoći iskrcati pijaču donaciju dobavljača Jadranka trgovine ...
     
  • Satirički prilozi

    IQM 19.05.2019 15:26
    A gdje je Đurđa
    Svi su na broju, jedino fali Đurđa
     
  • Satirički prilozi

    Sz 19.05.2019 14:31
    To je od ludih gljiva
    Ja bih prije rekao da se tamo jelo lude gljive. Tko bi pri čistoj svijesti napisao, a ...
     
  • Satirički prilozi

    gost 19.05.2019 14:22
    remek djelo ulizivačkog novinarstva
    Bila je to nenadmašiva kič predstava, ali zahvaljujući samo dirljivom poetskom izviješću. Vidi ...