Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Osoršćica: Vidik na stvaranje svijeta

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

OsorščicaPutopisna reportaža o užicima pješačenja kroz netaknutu prirodu do vrha Osorščice s kojega se, kako je rekao Branko Fučić, pruža vidik na stvaranje svijeta. Objavljena je u Vjesniku 23. svibnja 2004., dakle tri godine prije nego se za taj jedinstveni vidikovac zainteresirala "društveno odgovorna" kompanija INA koja za sebe tvrdi da se pridržava načela stalne analize utjecaja na okoliš i usklađivanje sa zakonima i propisima o zaštiti okoliša te načela otvorenosti i dobre komunikacije s javnošću.

Pomisao na jadransko otočje u kontinentalaca obično priziva slike idiličnih uvala i lučica, ukratko morske sadržaje. No, upute li se na otok Lošinj, ljubitelje planinarenja i pješačenja očekuje iznenađujući izbor od nekoliko desetaka kilometara pažljivo održavanih planinarskih staza i uređenih šetnica. Umreženost puteva i staza obiluje različitošću terena, bogatstvom i raznolikošću šuma i bilja te intrigantnim povijesno-kulturnim zanimljivostima.

Planinarski sletTo je bio i jedan od razloga da se ovogodišnji Dani hrvatskih planinara (održani 14.-16. svibnja) organiziraju upravo na otoku Lošinju. »Privukla nas je ljepota otoka i planine Osoršćice«, objasnio mi je tom prilikom Alan Čaplar, urednik »Hrvatskog planinara«, i napomenuo: »Taj je slet po prvi put održan na jednom otoku čime smo ujedno željeli dati poticaj promidžbi spoja »planinarskog« i »morskog« turizma i time skrenuti pažnju na mogućnosti koje bi se u tom pogledu, kao suvremeni i tražen turistički sadržaj, mogle realizirati i na drugim otocima na kojima za to postoje uvjeti«.

Doista, pogled na šumovitu planinu Osoršćicu na otoku Lošinju izazov je na penjanje na njen vrh u svakog kome je bar malo planinarenja ušlo u krv, a takvih nas je danas posvuda i u svim životnim dobima. Mali Lošinj je glavna baza za planinarenje Osoršćicom, pa krenimo u ovom zapisu odande.

Planinarski put za cijeli dan hoda

Gledano iz malološinjske luke spram sjevera, planina Osoršćica se doima poput čunja, no dojam vara. Ona je zapravo zračnom crtom oko 12 kilometara dugi greben čiji se južni krak spušta do nekoć plodnog, a danas zapuštenog Ćunskog polja, nadomak lošinjskog zaljeva. Gotovo uzduž cijelog grebena proteže se planinarska transverzala s nekoliko priključaka čija su ishodišta u obroncima iznad prometnice Mali Lošinj-Osor.

Osorščica

Za one najambicioznije, a u dobroj kondiciji i primjereno opremljene, tour de resistance započinje kod mjestanca Ćunski, a završava u gradiću Osoru, ili obratnim smjerom. Za tu je avanturu potreban čitav dugi dan - oko osam sati hoda plus vrijeme za odmore i neodoljiva zastajkivanja za upijanje stalno mijenjajućih se panorama.

OsorščicaNeupadljivo označen odvojak početka staze s ceste kod Ćunskog je zapravo prodor kroz gromaču koja zakriva stari maslinarski put. Nakon kratkog uspona, stazom se uz suhozide naizmjence prolazi šumarcima zimzelena hrasta crnike, lovora, planikom i makijom obraslim ostacima maslinika i smrikom zaraslim pašnjacima. Na mojim prohodima proljetos pažljivo sam koračao da ne nagazim ciklame, ljubičice, poput potočnica nježne istarske zvončiće, ružičaste bušine i orhideje te usput brao slasne divlje šparoge.

Imenovano tek je djelić bogatstva otoka Lošinja od preko 1300 vrsta različitog bilja. Nije, međutim, sve elizijska idila. Do sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

gaudentDo sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

Kao što toponim kaže, položene i glatke stijene Počivalica su prikladno mjesto za odmor, ali i raskršće na kojem se s istočne strane na transverzalu priključuje zanimljiv planinarski put iz Nerezina preko Podgore.

Uspon do vrha Sv. Nikola iliti Sv. Mikul

Na zapadnu se stranu pak odande, kroz djevičanske šume četinjača, listopadne oaze i makiju, spušta staza do uvale Tomožina, zaštićenom Božjom rukom stvorenim lukobranom rta Kolo, koja odozdo vabi smaragdnom bojom. No, ovom iskušenju treba odoljeti, jer pred nama je dobra ura uspinjanja uzduž i između suncu izloženih, ponegdje monolitnih stijena i postranskih šumaraka stoljetnih borova i pinija - do vrhunca Sv. Nikola iliti, po domaće, Sv. Mikul.

Vidokrug pogleda na jug uspinjanjem se širi i produljuje preko dijelova grebena koje smo prehodali, Lošinjskog zaljeva, južnog kraka Lošinja te otoka Ilovika i biva sve uzbudljiviji pojavljivanjem obrisa prvih dalmatinskih otoka Silbe, Premude i Oliba te u morskoj maglici iza njih Kornata. Mirise tresetnih i rosnih biljaka ovdje zamjenjuje opojnost kadulje, mirte, majčine dušice, lavandule, oregana, smilja i sijaset drugog eteričnog i ljekovitog bilja raširenog pustopašinama i kamenjarima Osoršćice.

OsoršćicaDolaskom na vrhunac Sv. Mikul (558 m), panorama se pretvara u fantazmagoriju: kružni vidici na otočje prizivaju legendu o nastanku cresko-lošinjskog arhipelaga, u antičko doba zvanim Apsyrtides. Ukratko, u čak davnije doba na tim je nekim prostorima u zemlji Kolhidiji vladao kralj Eet, koji je posjedovao Zlatno Runo. Tog čudesnog blaga lukavstvom se dočepa namjernik-moreplovac Jason pri čem' mu pomogne u njeg' ludo zaljubljena Eetova kći Medeja. Za Jasonom i njegovim Argonautima u potjeru morem se dade Eetov sin Apsirt, no kad ih sustigne, Medejinom izdajom ga Jason ubije. Čarobnica Medeja potom raskomada bratovo tijelo te udove i dijelove razbaca po moru, a iz njih nastade 36 otoka, otočića i školja - arhipelag Apsirtide.

Bliža nam i stvarna povijest na ovom vrhu je majušna zavjetna Crkvica sv. Mikula, zaštitnika pomoraca i putnika, iz 14. stoljeća. Iz Nerezina - koje se na širokom, nekoć plodnom podnožju istočne strane grebena, priljubljene uz more, vide ko' na dlanu - dovde se može za uru i pol hoda doći prekrasnom planinarskom stazom. Do lokve za napajanje ovaca, na pola puta, staza se uspinje obroncima mediteranskog žbunja i eteričnog bilja, a odande do vrha vijuga borovom šumom. Pogled s Osoršćice - koji za jasnih dana nakon bure seže do Apenina, preko Istre do Dolomita i Julijskih Alpi, a za Kvarnerom do Risnjaka i Gorskog kotara te obuhvaća otočje sjevernog Jadrana i veličanstveni Velebit u cijeloj njegovoj duljini, erudit Branko Fučić jezgrovito je sveo na »vidik na stvaranje svijeta«.

Od Sv. Mikula se laganom polsatnom šetnjom kroz šumarke četinjara i hrasta medunca stiže do najvišeg vrha Televrine (589 m). No, s te se dionice usput može strmim puteljkom prikrasti spilji sv. Gaudencija kojemu legenda pripisuje činjenicu što na otocima Lošinju i Cresu nema zmija otrovnica, pravi razlog čemu znanost još nije uspjela dokučiti.

Seljački sin iz Tržića, nedaleko Osora, sv. Gaudencije postao je u 11. stoljeću osorskim biskupom. Kako se svađao s plemstvom i Osoranima išao na živce prodikama o njihovoj nemoralnosti, prognaše ga iz grada.

Amuleti protiv zmija otrovnica

Za vrijeme pustinjačkog života u spilji na Osoršćici prokleo je zmije otrovnice i otada ih na cresko-lošinjskom otočju više nema! (Umro je u Anconi, a kosti su mu u 13. stoljeću prenesene u Osor gdje se sada nalaze u sarkofagu u katedrali). Ako se tko uvuče u uzanu spilju, nije mu na odmet ondje u džep spremiti koji kamenčić. Otočki pomorci i putnici u daleki svijet stoljećima su to činili i kamenčiće iz te spilje nosili kao amulet protiv ugriza otrovnica.

Od Televrine, na koju se 1887. godine uz pompu i pratnju mnogobrojnih Nerezinjana popeo i prijestolonasljednik zle kobi Rudolf Habsburški, staza se spušta do planinarskog doma »Gaudent« (276 m), za što je potrebno oko uru i pol. Sa zapadne strane, na umirujućoj udaljenosti, do mora se obrušavaju sipine i klisure u čijem se sklopu nalazi Vela Jama, spilja u kojoj je obitavao prethistorijski čovjek. Nad vrletima kruže orlovi, a bjeloglavi supovi česti su posjetitelji s Cresa. Ova dionica puta postepeni je ulazak u sasvim drugačiji svijet: sjeverno lice Osoršćice surov je kamenjar izbrijan burom, ali omekšan mirisnim losionom od ljekovitog i eteričnog mediteranskog bilja.

Dom »Gaudent« iskupljuje svoju neuglednost mrzlim pivom, a nadasve vidikovcem s kojeg puca panoramski pogled na otočić Zeču, strmovite obale Cresa i na Istru. Visinski vidik na morsku razinu okoliša drevnog Osora (danas tek 80-tak stalnih stanovnika) - odavna svedenog na mrvice svoje moći i slave, ali još prkosnog u preostaloj monumentalnosti - pobuđuje pokušaj mentalne rekonstrukcije njegova tlorisa u antičko doba kad je sa svojih 20.000 stanovnika bio važan pomorski opskrbni centar Rimskog imperija.

osorc_osorDa bi se skratio otočjem zaštićeni plovni put, kroz prevlaku uz istočne bedeme Osora prokopan je morski kanal koji razdvaja otok Cres od otoka Lošinja. Otoci, međutim, ostaju povezani pokretnim mostom čije otvaranje i propuštanje plovila je lokalna atrakcija. Od planinarskog doma se za sat i pol lakog silaznog hoda, isprva planinskom stazom, a potom duž suhozida puteljcima koje su izhodali nekadašnji maslinari i ratari, stiže do autokampa pokraj osorskog pokretnog mosta tj. do konca (ili s te strane početka) transverzale.

Planinarenje po Osoršćici ne mora, dakako, biti cjelodnevna, tjelesno prilično zahtjevna avantura. Priključci na transverzalu i staze do Sv. Mikula, Televrine i doma »Gaudent« iz Nerezina i Osora nude raznovrsni izbor planinarenja i pješačenja - vremenski, po stupnju težine te po sklonostima prema pojedinom okolju. Ukoliko, međutim, polazište nije i mjesto povratka, potrebno je isplanirati povezujući prijevoz što u slučaju bar dva vozila ne predstavlja nedaću.

Učestalost autobusnih veza između Malog Lošinja preko Nerezina do Osora i obratno također je prikladno rješenje. Uz sjajan »Apsirtides« B. Fučića, zanimljivo i korisno štivo je »Cres i Lošinj - šetnja otocima, otočićima i hridima« Nadira Mavrovića. Za turističke informacije pogledajte http://www.tz-malilosinj.hr/.

Autor Zdenko Šulc

 

Komentari: 

0 0 # Guest 2007-10-05 14:03
slike su koma
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Papak 20.11.2019 08:22
    HVALA SANADERU!
    "izaslanik premijera Gari Cappelli svojim je poznatim govorničkim stilom nasumičnog izlaganja ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Svetica 19.11.2019 16:36
    Ave Kolinda
    Muzej se raspada poplava u podrumu a Etingerka direktorica se nije pojavila nit jednom ...
     
  • Svaštara br. 2

    adriano 19.11.2019 11:17
    3,2,1 kuhaj
    Kako može predavati stručne predmete osoba koja će dobiti otkaz u hotelu koji već godinama ...
     
  • Svaštara br. 2

    Gost 19.11.2019 07:31
    Šefica
    Uskoro bivša šefica kuhinje u hotelu Helios.
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    gost 18.11.2019 18:31
    Serijski troll
    Ovo se zove serijsko trolanje. Trolaš brzinom od tri minute za jedan komentar. :P
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    hranitelj tuljana 18.11.2019 18:19
    Žrtve zaslužuju pravdu
    Na tužnu godišnjicu vrhunca još jedne (po Hrvate) tragične suradnje kokarde i petokrake ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 18.11.2019 18:15
    A joj, je li to moguće?
    Očito nisi sposoban razlikovati "spominjanje mrtve djece" od "spominjanja iskorištavanja ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 18.11.2019 18:10
    Tako je
    Nisu krivi zločinci što se nisu procesuirali nego oni koji su cijelo vrijeme na vlasti!
     
  • Svaštara br. 2

    Emanero 18.11.2019 17:49
    Poziranje na mjestu posebnog pijeteta
    Za to su odgovorni ovi kojima na tužnu obljetnicu idu suze ... od smijeha. i.imgur.com/XE28ue7.jpg ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 18.11.2019 08:07
    Isprika tuljanu
    Evo ispričavam se. Istina je da je mrtvu djecu prije tebe spominjao Markićkin portal narod.hr ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 17.11.2019 19:07
    ajme, majko...
    Izvoli... iako, ne očekujem ispriku...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 17.11.2019 18:06
    Tuljanska nekrofililija
    A tko je spomenuo iskorištavanje mrtvih osim tebe, tovare?
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 17.11.2019 17:31
    Hrvati neka šute?
    O kojem navedenom djetetu su informacije lažne? I, ako pisanje članka o ubijenim cilima za ...
     
  • Svaštara br. 2

    Licemjer 17.11.2019 15:22
    ...
    Znam gdje se informira. Ne čudi me, s obzirom na njegov reksponirani akumen. Čak nije ni ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 17.11.2019 07:47
    Izvori tuljanove mudrosti
    Prikladno skrojenim "informacijama" i njihovim interpretacijam a napaja se s izvora desničarske ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 16.11.2019 19:17
    Horor
    »Every decent man is ashamed of the government he lives under.« (Svaki se pristojan čovjek ...
     
  • Svaštara br. 2

    EK 16.11.2019 18:39
    Oskar za ljigavost ide ....
    Ljigavost mu je osigurala mjesto u Plenkijevoj Vladi ali nije zaboravio ni vjesnika ...
     
  • Svaštara br. 2

    Licemjer 16.11.2019 18:17
    ...
    Pa da, tipično tuljanovski i desničarski, živjeti u prošlosti, hvatat se za slamke i ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 16.11.2019 16:13
    402!!!
    Sjetimo se na ovu tužnu obljetnicu da je ukupno 402 djece stradalo u Domovinskom ratu ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 16.11.2019 16:08
    ne ponovilo se
    "Mići Cekinoviću je prije suđenja u Rijeci već dva puta suđeno na sudu u Karlovcu ali je ...
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    Kvazimodo 16.11.2019 13:52
    Kome zvona zvone? Ne pitaj, tebi zvone!
    Ali zato imamo radost i veselje od zvonjave, a danas kad svatko ima sat ili mobitel i korist ...
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    gost 16.11.2019 09:19
    Stvarno divno i krasno
    Kao jutros alarm Erste banke ili još češći alarm odnekud s obale Priko.
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    gost 16.11.2019 09:16
    Vjeruj u sebe, a ne u Erste banku
    Jutrošnja budnica na otoku vitalnosti u cnentru mjesta ugodnog za život svojih stanovnika.
     
  • Svaštara br. 3

    Zico 16.11.2019 07:38
    loš je čak i za standup komičara, laže i samo što ne prasne u smijeh
    iz istih razloga je veliki govornik iz Gline'95 odustao od posjete Zagrebu, da mu ne bude frke ...
     
  • Svaštara br. 3

    Slavonac 16.11.2019 06:55
    toliko o navodnom protjerivanju
    Za one koji su posljednjih 30 godina imali sinkopu... Vezano za navodno protjerivanje iz ...
     
  • Svaštara br. 3

    Administrator 15.11.2019 19:38
    Dogovorena laž o putu za izbijanje Drugog svjetskog rata
    Upravo tako.Pa tako postoje oni koji vole činjenicu da je Jasenovac bio rekreacijski kamp u ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 15.11.2019 18:02
    Volim činjenice.org
    Želite li reći da je i službena povijest logora Jasenovac „skupina laži oko kojih su se ...
     
  • Svaštara br. 3

    Zico 15.11.2019 14:21
    ako nečemu ne vjerujem, onda su to četnički portali
    a ti vjeruješ svemu što pročitaš, pogotovo na četničkim portalima? tamo piše da je u jasenovcu ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.11.2019 12:39
    Troll alert!
    Stara narodna kaže - Ne utrkuj se s konjima i ne svađaj se s budalama. Niti možeš konja ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 14.11.2019 20:22
    Strawman
    I inače imate običaj vjerovati nacističkim izvorima. Čudi me da tako mudar čovjek nije ...