Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Osoršćica: Vidik na stvaranje svijeta

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

OsorščicaPutopisna reportaža o užicima pješačenja kroz netaknutu prirodu do vrha Osorščice s kojega se, kako je rekao Branko Fučić, pruža vidik na stvaranje svijeta. Objavljena je u Vjesniku 23. svibnja 2004., dakle tri godine prije nego se za taj jedinstveni vidikovac zainteresirala "društveno odgovorna" kompanija INA koja za sebe tvrdi da se pridržava načela stalne analize utjecaja na okoliš i usklađivanje sa zakonima i propisima o zaštiti okoliša te načela otvorenosti i dobre komunikacije s javnošću.

Pomisao na jadransko otočje u kontinentalaca obično priziva slike idiličnih uvala i lučica, ukratko morske sadržaje. No, upute li se na otok Lošinj, ljubitelje planinarenja i pješačenja očekuje iznenađujući izbor od nekoliko desetaka kilometara pažljivo održavanih planinarskih staza i uređenih šetnica. Umreženost puteva i staza obiluje različitošću terena, bogatstvom i raznolikošću šuma i bilja te intrigantnim povijesno-kulturnim zanimljivostima.

Planinarski sletTo je bio i jedan od razloga da se ovogodišnji Dani hrvatskih planinara (održani 14.-16. svibnja) organiziraju upravo na otoku Lošinju. »Privukla nas je ljepota otoka i planine Osoršćice«, objasnio mi je tom prilikom Alan Čaplar, urednik »Hrvatskog planinara«, i napomenuo: »Taj je slet po prvi put održan na jednom otoku čime smo ujedno željeli dati poticaj promidžbi spoja »planinarskog« i »morskog« turizma i time skrenuti pažnju na mogućnosti koje bi se u tom pogledu, kao suvremeni i tražen turistički sadržaj, mogle realizirati i na drugim otocima na kojima za to postoje uvjeti«.

Doista, pogled na šumovitu planinu Osoršćicu na otoku Lošinju izazov je na penjanje na njen vrh u svakog kome je bar malo planinarenja ušlo u krv, a takvih nas je danas posvuda i u svim životnim dobima. Mali Lošinj je glavna baza za planinarenje Osoršćicom, pa krenimo u ovom zapisu odande.

Planinarski put za cijeli dan hoda

Gledano iz malološinjske luke spram sjevera, planina Osoršćica se doima poput čunja, no dojam vara. Ona je zapravo zračnom crtom oko 12 kilometara dugi greben čiji se južni krak spušta do nekoć plodnog, a danas zapuštenog Ćunskog polja, nadomak lošinjskog zaljeva. Gotovo uzduž cijelog grebena proteže se planinarska transverzala s nekoliko priključaka čija su ishodišta u obroncima iznad prometnice Mali Lošinj-Osor.

Osorščica

Za one najambicioznije, a u dobroj kondiciji i primjereno opremljene, tour de resistance započinje kod mjestanca Ćunski, a završava u gradiću Osoru, ili obratnim smjerom. Za tu je avanturu potreban čitav dugi dan - oko osam sati hoda plus vrijeme za odmore i neodoljiva zastajkivanja za upijanje stalno mijenjajućih se panorama.

OsorščicaNeupadljivo označen odvojak početka staze s ceste kod Ćunskog je zapravo prodor kroz gromaču koja zakriva stari maslinarski put. Nakon kratkog uspona, stazom se uz suhozide naizmjence prolazi šumarcima zimzelena hrasta crnike, lovora, planikom i makijom obraslim ostacima maslinika i smrikom zaraslim pašnjacima. Na mojim prohodima proljetos pažljivo sam koračao da ne nagazim ciklame, ljubičice, poput potočnica nježne istarske zvončiće, ružičaste bušine i orhideje te usput brao slasne divlje šparoge.

Imenovano tek je djelić bogatstva otoka Lošinja od preko 1300 vrsta različitog bilja. Nije, međutim, sve elizijska idila. Do sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

gaudentDo sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

Kao što toponim kaže, položene i glatke stijene Počivalica su prikladno mjesto za odmor, ali i raskršće na kojem se s istočne strane na transverzalu priključuje zanimljiv planinarski put iz Nerezina preko Podgore.

Uspon do vrha Sv. Nikola iliti Sv. Mikul

Na zapadnu se stranu pak odande, kroz djevičanske šume četinjača, listopadne oaze i makiju, spušta staza do uvale Tomožina, zaštićenom Božjom rukom stvorenim lukobranom rta Kolo, koja odozdo vabi smaragdnom bojom. No, ovom iskušenju treba odoljeti, jer pred nama je dobra ura uspinjanja uzduž i između suncu izloženih, ponegdje monolitnih stijena i postranskih šumaraka stoljetnih borova i pinija - do vrhunca Sv. Nikola iliti, po domaće, Sv. Mikul.

Vidokrug pogleda na jug uspinjanjem se širi i produljuje preko dijelova grebena koje smo prehodali, Lošinjskog zaljeva, južnog kraka Lošinja te otoka Ilovika i biva sve uzbudljiviji pojavljivanjem obrisa prvih dalmatinskih otoka Silbe, Premude i Oliba te u morskoj maglici iza njih Kornata. Mirise tresetnih i rosnih biljaka ovdje zamjenjuje opojnost kadulje, mirte, majčine dušice, lavandule, oregana, smilja i sijaset drugog eteričnog i ljekovitog bilja raširenog pustopašinama i kamenjarima Osoršćice.

OsoršćicaDolaskom na vrhunac Sv. Mikul (558 m), panorama se pretvara u fantazmagoriju: kružni vidici na otočje prizivaju legendu o nastanku cresko-lošinjskog arhipelaga, u antičko doba zvanim Apsyrtides. Ukratko, u čak davnije doba na tim je nekim prostorima u zemlji Kolhidiji vladao kralj Eet, koji je posjedovao Zlatno Runo. Tog čudesnog blaga lukavstvom se dočepa namjernik-moreplovac Jason pri čem' mu pomogne u njeg' ludo zaljubljena Eetova kći Medeja. Za Jasonom i njegovim Argonautima u potjeru morem se dade Eetov sin Apsirt, no kad ih sustigne, Medejinom izdajom ga Jason ubije. Čarobnica Medeja potom raskomada bratovo tijelo te udove i dijelove razbaca po moru, a iz njih nastade 36 otoka, otočića i školja - arhipelag Apsirtide.

Bliža nam i stvarna povijest na ovom vrhu je majušna zavjetna Crkvica sv. Mikula, zaštitnika pomoraca i putnika, iz 14. stoljeća. Iz Nerezina - koje se na širokom, nekoć plodnom podnožju istočne strane grebena, priljubljene uz more, vide ko' na dlanu - dovde se može za uru i pol hoda doći prekrasnom planinarskom stazom. Do lokve za napajanje ovaca, na pola puta, staza se uspinje obroncima mediteranskog žbunja i eteričnog bilja, a odande do vrha vijuga borovom šumom. Pogled s Osoršćice - koji za jasnih dana nakon bure seže do Apenina, preko Istre do Dolomita i Julijskih Alpi, a za Kvarnerom do Risnjaka i Gorskog kotara te obuhvaća otočje sjevernog Jadrana i veličanstveni Velebit u cijeloj njegovoj duljini, erudit Branko Fučić jezgrovito je sveo na »vidik na stvaranje svijeta«.

Od Sv. Mikula se laganom polsatnom šetnjom kroz šumarke četinjara i hrasta medunca stiže do najvišeg vrha Televrine (589 m). No, s te se dionice usput može strmim puteljkom prikrasti spilji sv. Gaudencija kojemu legenda pripisuje činjenicu što na otocima Lošinju i Cresu nema zmija otrovnica, pravi razlog čemu znanost još nije uspjela dokučiti.

Seljački sin iz Tržića, nedaleko Osora, sv. Gaudencije postao je u 11. stoljeću osorskim biskupom. Kako se svađao s plemstvom i Osoranima išao na živce prodikama o njihovoj nemoralnosti, prognaše ga iz grada.

Amuleti protiv zmija otrovnica

Za vrijeme pustinjačkog života u spilji na Osoršćici prokleo je zmije otrovnice i otada ih na cresko-lošinjskom otočju više nema! (Umro je u Anconi, a kosti su mu u 13. stoljeću prenesene u Osor gdje se sada nalaze u sarkofagu u katedrali). Ako se tko uvuče u uzanu spilju, nije mu na odmet ondje u džep spremiti koji kamenčić. Otočki pomorci i putnici u daleki svijet stoljećima su to činili i kamenčiće iz te spilje nosili kao amulet protiv ugriza otrovnica.

Od Televrine, na koju se 1887. godine uz pompu i pratnju mnogobrojnih Nerezinjana popeo i prijestolonasljednik zle kobi Rudolf Habsburški, staza se spušta do planinarskog doma »Gaudent« (276 m), za što je potrebno oko uru i pol. Sa zapadne strane, na umirujućoj udaljenosti, do mora se obrušavaju sipine i klisure u čijem se sklopu nalazi Vela Jama, spilja u kojoj je obitavao prethistorijski čovjek. Nad vrletima kruže orlovi, a bjeloglavi supovi česti su posjetitelji s Cresa. Ova dionica puta postepeni je ulazak u sasvim drugačiji svijet: sjeverno lice Osoršćice surov je kamenjar izbrijan burom, ali omekšan mirisnim losionom od ljekovitog i eteričnog mediteranskog bilja.

Dom »Gaudent« iskupljuje svoju neuglednost mrzlim pivom, a nadasve vidikovcem s kojeg puca panoramski pogled na otočić Zeču, strmovite obale Cresa i na Istru. Visinski vidik na morsku razinu okoliša drevnog Osora (danas tek 80-tak stalnih stanovnika) - odavna svedenog na mrvice svoje moći i slave, ali još prkosnog u preostaloj monumentalnosti - pobuđuje pokušaj mentalne rekonstrukcije njegova tlorisa u antičko doba kad je sa svojih 20.000 stanovnika bio važan pomorski opskrbni centar Rimskog imperija.

osorc_osorDa bi se skratio otočjem zaštićeni plovni put, kroz prevlaku uz istočne bedeme Osora prokopan je morski kanal koji razdvaja otok Cres od otoka Lošinja. Otoci, međutim, ostaju povezani pokretnim mostom čije otvaranje i propuštanje plovila je lokalna atrakcija. Od planinarskog doma se za sat i pol lakog silaznog hoda, isprva planinskom stazom, a potom duž suhozida puteljcima koje su izhodali nekadašnji maslinari i ratari, stiže do autokampa pokraj osorskog pokretnog mosta tj. do konca (ili s te strane početka) transverzale.

Planinarenje po Osoršćici ne mora, dakako, biti cjelodnevna, tjelesno prilično zahtjevna avantura. Priključci na transverzalu i staze do Sv. Mikula, Televrine i doma »Gaudent« iz Nerezina i Osora nude raznovrsni izbor planinarenja i pješačenja - vremenski, po stupnju težine te po sklonostima prema pojedinom okolju. Ukoliko, međutim, polazište nije i mjesto povratka, potrebno je isplanirati povezujući prijevoz što u slučaju bar dva vozila ne predstavlja nedaću.

Učestalost autobusnih veza između Malog Lošinja preko Nerezina do Osora i obratno također je prikladno rješenje. Uz sjajan »Apsirtides« B. Fučića, zanimljivo i korisno štivo je »Cres i Lošinj - šetnja otocima, otočićima i hridima« Nadira Mavrovića. Za turističke informacije pogledajte http://www.tz-malilosinj.hr/.

Autor Zdenko Šulc

 

Komentari: 

0 0 # Guest 2007-10-05 14:03
slike su koma
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 01.08.2021 16:57
    Primjeren komentar
    HDZ-ov privatni bal vampira i samopromocija Velikog vođe i njegovih kokošara pa nije ni ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Bruno 01.08.2021 16:04
    i ja sanjam svaki dan
    Sanjam kako brzobrodskom linijom doći u neko normalno vrijeme u Rijeku kao županijsko ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Žuja 01.08.2021 11:13
    Bravo za ništa
    Hvalit će se isto kao prije zadnih izbora "ostvarili smo sve što smo najavili" iako Lošinj ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Lino 01.08.2021 10:15
    sanjam svaki dan
    Zanima me hoće li se nakon izgradnje pristništa na Mrtvaški gradonačelnica hvaliti kako je ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 01.08.2021 09:49
    Mala zemlja za velike hvalisavce
    Na spajanje Pelješkog mosta pozvan i predsjednik HDZ-a BiH. Predsjednik Republike Hrvatske ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    TT 31.07.2021 17:37
    ...
    Istina je da je njena nepismenost neupitna. Jer, tko bez titlova ne može pratiti sam sebe ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 31.07.2021 13:33
    Ana je nevina
    Istina je da je pismenost Ane Kučić upitna. Tko bez blesimetra ne zna suvislo govoriti ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    Potjeh 31.07.2021 09:39
    Faktografija
    A nama koji smo preživjeli minulu izbornu kampanju za lokalnu vlast i vidjeli ulogu ...
     
  • Odumiranje lokalnih medija doprinosi širenju dezinformacija

    hranitelj tuljana 30.07.2021 21:08
    Tko o čemu...
    Nama koji smo preživjeli 2020. i 2021. i nevjerojatnu količinu korona propagande sa svih ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Čangrizavac 30.07.2021 18:25
    Tako piše ona koja je 12 god. studirala
    Svoju nepismenost i površnost Ana Kučić ne može sakriti ni u jednoj jedinoj rečenici.
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Poskok 30.07.2021 17:40
    rimac, žalac, jadac
    Zar još uvijek vjeruje da joj rektalni alpinizam može imalo pomoći kada joj najviše bude ...
     
  • Deset lista - politika ista?

    gost 30.07.2021 17:39
    Državnički poslovi Ane Kučić
    Nakon dvomjesečnog odmora kao da je saborska zastupnica prionula je na posao. Na fejsu ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Diditi 30.07.2021 17:13
    Lako će Puntarka s EU kontrolama ...
    Ovo me podsjetilo na Kučićkinu izbornu kampanju u kojoj je samouvjereno najavila da će svoja ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Tvrtko 30.07.2021 14:26
    Puno ih je doprinijelo ...
    Puno je ljudi dalo doprinos izgradnji Pelješkog mosta. Otprilike 500 milijuna Europljana ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 30.07.2021 14:07
    O Ana, o Ana tugo mojih dana
    i.imgur.com/pNHwhwM.jpg (http://i.imgur.com/pNHwhwM.jpg) Svoju nepismenost i površnost Ana ...
     
  • Deset lista - politika ista?

    gost 30.07.2021 13:52
    Dvomjesečni odmor A. K.
    Nije prošlo mjesec dana od izbora nego puna dva mjeseca. A nakon što je na današnji dan ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Jeremija 30.07.2021 12:39
    Razdragani kič Ane Kučić
    Da ispuni dužnost klanjanja Velikom vođi na fejsu #anakucic je razdragana objava "Čestitke ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    ... 30.07.2021 12:27
    ...
    Priča o Pelješkom mostu je priča o nesposobnosti Hrvatske index.hr/.../...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    sprdačina 30.07.2021 09:48
    znaju samo na se u se i poda se
    Još od doba Sanadera grade most kao strateški projekt koji će spojiti Hrvatsku. Upropastili ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    Uju 30.07.2021 08:18
    Ruka na srcu
    I slikati se s rukom na srcu pogleda pobožno uperenog prema gore ulijevo. i.imgur.com/qPftl1C.jpg ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    WoW 30.07.2021 07:18
    đir po mostu
    Obzirom da gospodin projektant ima vikendicu na Lošinju, mogla bi si i gradonačelnica Malog ...
     
  • Priča o golfu: Zadnji čin obmane javnosti

    gost 29.07.2021 18:11
    Prosjačka opera
    Pelješki most sagradili Kinezi. Projektirao ga Slovenac. Pristupne ceste gradili grčki Avax ...
     
  • Deset lista - politika ista?

    PR 28.07.2021 20:57
    Prazna blagajna
    Pa otkud baš sad?
     
  • Deset lista - politika ista?

    gost 28.07.2021 19:49
    Prazna blagajna?
    Kaže, iz gradske uprave došao odgovor da je odluka u izradi. Pa zar im treba mjesec dana ...
     
  • Deset lista - politika ista?

    malo sutra 28.07.2021 19:32
    besplatno dopunsko
    i bit će u izradi naredne 3 i pol godine, do sljedećih izbora, a onda će ponovo obećati ...
     
  • Deset lista - politika ista?

    gost 28.07.2021 17:58
    Dopunsko za umirovljenike
    Ovih mjesec dana nakon izbora kad si je osigurala većinu u GV ajmo reći gradonačelnica ...
     
  • Zakonom protiv govora mržnje

    asd 28.07.2021 16:23
    Najglupli i najdeblji na svijetu
    Netko je ulizici trebao reći da se posluži nekom drugom usporedbom. Luter je bio veliki ...
     
  • Zakonom protiv govora mržnje

    gost 28.07.2021 16:14
    Komentari su porazni
    Frank je pokazao da je nenadmašan u ulizivanju ali komentari čitatelja uz članak su porazni.
     
  • Zakonom protiv govora mržnje

    De Bill 28.07.2021 11:57
    Martin Luther Plenković
    Ovakvim ulizivanjem može se kod sujetnog, narcisoidnog premijera zaraditi i ministarsko ...
     
  • Zakonom protiv govora mržnje

    asd 28.07.2021 10:54
    Karijerni skok za Slađu?
    Ulizivanje Kapeliju Franku se isplatilo. Partnericu Slađanu Vignjević je uljebio u ministarstvu ...