Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Osoršćica: Vidik na stvaranje svijeta

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

OsorščicaPutopisna reportaža o užicima pješačenja kroz netaknutu prirodu do vrha Osorščice s kojega se, kako je rekao Branko Fučić, pruža vidik na stvaranje svijeta. Objavljena je u Vjesniku 23. svibnja 2004., dakle tri godine prije nego se za taj jedinstveni vidikovac zainteresirala "društveno odgovorna" kompanija INA koja za sebe tvrdi da se pridržava načela stalne analize utjecaja na okoliš i usklađivanje sa zakonima i propisima o zaštiti okoliša te načela otvorenosti i dobre komunikacije s javnošću.

Pomisao na jadransko otočje u kontinentalaca obično priziva slike idiličnih uvala i lučica, ukratko morske sadržaje. No, upute li se na otok Lošinj, ljubitelje planinarenja i pješačenja očekuje iznenađujući izbor od nekoliko desetaka kilometara pažljivo održavanih planinarskih staza i uređenih šetnica. Umreženost puteva i staza obiluje različitošću terena, bogatstvom i raznolikošću šuma i bilja te intrigantnim povijesno-kulturnim zanimljivostima.

Planinarski sletTo je bio i jedan od razloga da se ovogodišnji Dani hrvatskih planinara (održani 14.-16. svibnja) organiziraju upravo na otoku Lošinju. »Privukla nas je ljepota otoka i planine Osoršćice«, objasnio mi je tom prilikom Alan Čaplar, urednik »Hrvatskog planinara«, i napomenuo: »Taj je slet po prvi put održan na jednom otoku čime smo ujedno željeli dati poticaj promidžbi spoja »planinarskog« i »morskog« turizma i time skrenuti pažnju na mogućnosti koje bi se u tom pogledu, kao suvremeni i tražen turistički sadržaj, mogle realizirati i na drugim otocima na kojima za to postoje uvjeti«.

Doista, pogled na šumovitu planinu Osoršćicu na otoku Lošinju izazov je na penjanje na njen vrh u svakog kome je bar malo planinarenja ušlo u krv, a takvih nas je danas posvuda i u svim životnim dobima. Mali Lošinj je glavna baza za planinarenje Osoršćicom, pa krenimo u ovom zapisu odande.

Planinarski put za cijeli dan hoda

Gledano iz malološinjske luke spram sjevera, planina Osoršćica se doima poput čunja, no dojam vara. Ona je zapravo zračnom crtom oko 12 kilometara dugi greben čiji se južni krak spušta do nekoć plodnog, a danas zapuštenog Ćunskog polja, nadomak lošinjskog zaljeva. Gotovo uzduž cijelog grebena proteže se planinarska transverzala s nekoliko priključaka čija su ishodišta u obroncima iznad prometnice Mali Lošinj-Osor.

Osorščica

Za one najambicioznije, a u dobroj kondiciji i primjereno opremljene, tour de resistance započinje kod mjestanca Ćunski, a završava u gradiću Osoru, ili obratnim smjerom. Za tu je avanturu potreban čitav dugi dan - oko osam sati hoda plus vrijeme za odmore i neodoljiva zastajkivanja za upijanje stalno mijenjajućih se panorama.

OsorščicaNeupadljivo označen odvojak početka staze s ceste kod Ćunskog je zapravo prodor kroz gromaču koja zakriva stari maslinarski put. Nakon kratkog uspona, stazom se uz suhozide naizmjence prolazi šumarcima zimzelena hrasta crnike, lovora, planikom i makijom obraslim ostacima maslinika i smrikom zaraslim pašnjacima. Na mojim prohodima proljetos pažljivo sam koračao da ne nagazim ciklame, ljubičice, poput potočnica nježne istarske zvončiće, ružičaste bušine i orhideje te usput brao slasne divlje šparoge.

Imenovano tek je djelić bogatstva otoka Lošinja od preko 1300 vrsta različitog bilja. Nije, međutim, sve elizijska idila. Do sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

gaudentDo sedla Počivalice (246 m), gotovo tri sata hoda od polazišta, treba se i penjati preko gromača, pognuto šuljati kroz makiju i u nekoliko navrata prehodati goleti nazubljenog kamenjara. Budući da staza vijuga sljemenom, naknada za taj napor su čarobni vidici iz ptičje perspektive sad na jednu, sad na drugu stranu krivudavih obala otoka i njihovih vala te na Lošinju s objeh mu strana susjedne otoke i otočiće.

Kao što toponim kaže, položene i glatke stijene Počivalica su prikladno mjesto za odmor, ali i raskršće na kojem se s istočne strane na transverzalu priključuje zanimljiv planinarski put iz Nerezina preko Podgore.

Uspon do vrha Sv. Nikola iliti Sv. Mikul

Na zapadnu se stranu pak odande, kroz djevičanske šume četinjača, listopadne oaze i makiju, spušta staza do uvale Tomožina, zaštićenom Božjom rukom stvorenim lukobranom rta Kolo, koja odozdo vabi smaragdnom bojom. No, ovom iskušenju treba odoljeti, jer pred nama je dobra ura uspinjanja uzduž i između suncu izloženih, ponegdje monolitnih stijena i postranskih šumaraka stoljetnih borova i pinija - do vrhunca Sv. Nikola iliti, po domaće, Sv. Mikul.

Vidokrug pogleda na jug uspinjanjem se širi i produljuje preko dijelova grebena koje smo prehodali, Lošinjskog zaljeva, južnog kraka Lošinja te otoka Ilovika i biva sve uzbudljiviji pojavljivanjem obrisa prvih dalmatinskih otoka Silbe, Premude i Oliba te u morskoj maglici iza njih Kornata. Mirise tresetnih i rosnih biljaka ovdje zamjenjuje opojnost kadulje, mirte, majčine dušice, lavandule, oregana, smilja i sijaset drugog eteričnog i ljekovitog bilja raširenog pustopašinama i kamenjarima Osoršćice.

OsoršćicaDolaskom na vrhunac Sv. Mikul (558 m), panorama se pretvara u fantazmagoriju: kružni vidici na otočje prizivaju legendu o nastanku cresko-lošinjskog arhipelaga, u antičko doba zvanim Apsyrtides. Ukratko, u čak davnije doba na tim je nekim prostorima u zemlji Kolhidiji vladao kralj Eet, koji je posjedovao Zlatno Runo. Tog čudesnog blaga lukavstvom se dočepa namjernik-moreplovac Jason pri čem' mu pomogne u njeg' ludo zaljubljena Eetova kći Medeja. Za Jasonom i njegovim Argonautima u potjeru morem se dade Eetov sin Apsirt, no kad ih sustigne, Medejinom izdajom ga Jason ubije. Čarobnica Medeja potom raskomada bratovo tijelo te udove i dijelove razbaca po moru, a iz njih nastade 36 otoka, otočića i školja - arhipelag Apsirtide.

Bliža nam i stvarna povijest na ovom vrhu je majušna zavjetna Crkvica sv. Mikula, zaštitnika pomoraca i putnika, iz 14. stoljeća. Iz Nerezina - koje se na širokom, nekoć plodnom podnožju istočne strane grebena, priljubljene uz more, vide ko' na dlanu - dovde se može za uru i pol hoda doći prekrasnom planinarskom stazom. Do lokve za napajanje ovaca, na pola puta, staza se uspinje obroncima mediteranskog žbunja i eteričnog bilja, a odande do vrha vijuga borovom šumom. Pogled s Osoršćice - koji za jasnih dana nakon bure seže do Apenina, preko Istre do Dolomita i Julijskih Alpi, a za Kvarnerom do Risnjaka i Gorskog kotara te obuhvaća otočje sjevernog Jadrana i veličanstveni Velebit u cijeloj njegovoj duljini, erudit Branko Fučić jezgrovito je sveo na »vidik na stvaranje svijeta«.

Od Sv. Mikula se laganom polsatnom šetnjom kroz šumarke četinjara i hrasta medunca stiže do najvišeg vrha Televrine (589 m). No, s te se dionice usput može strmim puteljkom prikrasti spilji sv. Gaudencija kojemu legenda pripisuje činjenicu što na otocima Lošinju i Cresu nema zmija otrovnica, pravi razlog čemu znanost još nije uspjela dokučiti.

Seljački sin iz Tržića, nedaleko Osora, sv. Gaudencije postao je u 11. stoljeću osorskim biskupom. Kako se svađao s plemstvom i Osoranima išao na živce prodikama o njihovoj nemoralnosti, prognaše ga iz grada.

Amuleti protiv zmija otrovnica

Za vrijeme pustinjačkog života u spilji na Osoršćici prokleo je zmije otrovnice i otada ih na cresko-lošinjskom otočju više nema! (Umro je u Anconi, a kosti su mu u 13. stoljeću prenesene u Osor gdje se sada nalaze u sarkofagu u katedrali). Ako se tko uvuče u uzanu spilju, nije mu na odmet ondje u džep spremiti koji kamenčić. Otočki pomorci i putnici u daleki svijet stoljećima su to činili i kamenčiće iz te spilje nosili kao amulet protiv ugriza otrovnica.

Od Televrine, na koju se 1887. godine uz pompu i pratnju mnogobrojnih Nerezinjana popeo i prijestolonasljednik zle kobi Rudolf Habsburški, staza se spušta do planinarskog doma »Gaudent« (276 m), za što je potrebno oko uru i pol. Sa zapadne strane, na umirujućoj udaljenosti, do mora se obrušavaju sipine i klisure u čijem se sklopu nalazi Vela Jama, spilja u kojoj je obitavao prethistorijski čovjek. Nad vrletima kruže orlovi, a bjeloglavi supovi česti su posjetitelji s Cresa. Ova dionica puta postepeni je ulazak u sasvim drugačiji svijet: sjeverno lice Osoršćice surov je kamenjar izbrijan burom, ali omekšan mirisnim losionom od ljekovitog i eteričnog mediteranskog bilja.

Dom »Gaudent« iskupljuje svoju neuglednost mrzlim pivom, a nadasve vidikovcem s kojeg puca panoramski pogled na otočić Zeču, strmovite obale Cresa i na Istru. Visinski vidik na morsku razinu okoliša drevnog Osora (danas tek 80-tak stalnih stanovnika) - odavna svedenog na mrvice svoje moći i slave, ali još prkosnog u preostaloj monumentalnosti - pobuđuje pokušaj mentalne rekonstrukcije njegova tlorisa u antičko doba kad je sa svojih 20.000 stanovnika bio važan pomorski opskrbni centar Rimskog imperija.

osorc_osorDa bi se skratio otočjem zaštićeni plovni put, kroz prevlaku uz istočne bedeme Osora prokopan je morski kanal koji razdvaja otok Cres od otoka Lošinja. Otoci, međutim, ostaju povezani pokretnim mostom čije otvaranje i propuštanje plovila je lokalna atrakcija. Od planinarskog doma se za sat i pol lakog silaznog hoda, isprva planinskom stazom, a potom duž suhozida puteljcima koje su izhodali nekadašnji maslinari i ratari, stiže do autokampa pokraj osorskog pokretnog mosta tj. do konca (ili s te strane početka) transverzale.

Planinarenje po Osoršćici ne mora, dakako, biti cjelodnevna, tjelesno prilično zahtjevna avantura. Priključci na transverzalu i staze do Sv. Mikula, Televrine i doma »Gaudent« iz Nerezina i Osora nude raznovrsni izbor planinarenja i pješačenja - vremenski, po stupnju težine te po sklonostima prema pojedinom okolju. Ukoliko, međutim, polazište nije i mjesto povratka, potrebno je isplanirati povezujući prijevoz što u slučaju bar dva vozila ne predstavlja nedaću.

Učestalost autobusnih veza između Malog Lošinja preko Nerezina do Osora i obratno također je prikladno rješenje. Uz sjajan »Apsirtides« B. Fučića, zanimljivo i korisno štivo je »Cres i Lošinj - šetnja otocima, otočićima i hridima« Nadira Mavrovića. Za turističke informacije pogledajte http://www.tz-malilosinj.hr/.

Autor Zdenko Šulc

 

Komentari: 

0 0 # Guest 2007-10-05 14:03
slike su koma
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    gost 16.10.2018 13:27
    Zatucani gradski vijećnici
    A šta je tu čudno? Zašto bi Lošinj bio bolji od drugih HDZ-ovih prćija utonulih u zatucanost?
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    qw 16.10.2018 13:04
    +++++
    znači sa hadezejom zavladao i crni klerikalizam na ovim otocima :sad: kad će progon ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    gost 16.10.2018 12:47
    Odavde do vječnosti
    Ali rade na tome da im gori do vječnosti. Vidi odluku na zadnjoj sjednici GV. Molitve za ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Sir Oliver 16.10.2018 12:29
    Glasna šutnja o pogodnom kupcu
    Nisam stručnjak, ali rekao bih da se prodaje kuća za stanovanje u ruševnom stanju. A nisam ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Nevio 16.10.2018 12:22
    ?
    I tko je onda u pravu, tuljan ili Arsen? Prodaju li se u Krivici ruševine ili kuće za ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    bojar 16.10.2018 11:48
    tvoja želja meni zapovijed
    Ničija svijeća nije gorjela do zore pa neće ni njihova.
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    gost 16.10.2018 10:29
    Rasprodaja otoka za đinđe
    Da, tada dok nisu bili na vlasti jecali su da je prodaja preuranjena, jer ne prodaju ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    gost 16.10.2018 10:13
    Koga i što tuljan brani
    Koga brani - brani Ruse, šta brani - brani prodaju Jadranke Rusima. Kapeli i ondašnji GV ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    autor 16.10.2018 09:47
    Plod sinergijskog incesta
    Naravno da mi je jasno da trolove ne treba hraniti. Nisam odgovorio zbog njega, već zbog ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    WD 40 16.10.2018 09:43
    Javni interes a la Carte
    Brani one koji imaju pravo reći što je to javni interes i one koji im šapću na uho da za ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Bubanj 16.10.2018 09:39
    Bubnjanje
    Rulja pokušava sakriti koliki je kreten i glupan,pa onda kao on je fora jer sve trola i ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Zerdav 16.10.2018 09:34
    Inteligencija prevaranta pri kartanju
    Odgovorivši na svih pet klasičnih trolovovskih pitanja poznatog nametnika na ovom sajtu ...
     
  • Sinergija na »Prvom od 1000«

    Njuška velika 16.10.2018 09:26
    Ne znam zašto cvili a radi što hoće
    Kaže Šolić:"Problem je i taj što je prostorno-plans ki razvoj otoka ograničen, niska je ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    gost 16.10.2018 08:38
    truba
    Neshvatljivo si glup tuljane. Svaka rečenica ti je idiotska a vrhunac je ona o korištenju nekretnine ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    hranitelj tuljana 16.10.2018 07:51
    biram stvarnost a ne papir
    Hvala na iscrpnom odgovoru ali sad se zapravo vrtimo u krug, budući da nam razum govori da ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Autor 15.10.2018 22:14
    Oko sokolovo u tuljana
    Ruševine su u navodnicima, zbog toga što su te zgrade u katastru i zemljišnim knjigama ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Bombaš 15.10.2018 20:17
    Bom bom boom
    ...sve dok netko ne pukne i ne zaleti su i žutu kuću pa se ljepo raznese i potamanili sve što ...
     
  • Sinergija na »Prvom od 1000«

    čarli 15.10.2018 19:43
    čuvari plaže u zimskom periodu
    Je li ovo neka zajebancija ili je Konferencija o razvoju otoka stvarno održana u Opatiji ...
     
  • Sinergija na »Prvom od 1000«

    Informbiro 15.10.2018 19:19
    Konferencija samo uz pozivnicu
    "Sudjelovanje na konferenciji bilo je prema istaknutoj najavi moguće isključivo uz pozivnicu".
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Sir Oliver 15.10.2018 16:39
    Cinizam
    To nije sarkazam nego nešto mnogo gore - odvratni cinizam. U ime HDZa Gari se borio protiv ...
     
  • Prodaja muda pod bubrege

    gost 15.10.2018 16:28
    44X4
    Znači da bi Bjelovar po uzoru na Prvi od 1000 trebao imati 170 a ne bijednih 76 zaposlenih ...
     
  • Prodaja muda pod bubrege

    Olimpus 15.10.2018 16:15
    ostaje samo cinizam
    Ne računajući nju i njega (Kučić, Nedić) ima ih više od 44 koliko ih je bilo zaposleno ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Munk 15.10.2018 16:07
    valjda je to neka greška
    P R E S T R A Š N O O O O O O O O O O O O O O O
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Vjerodostojni 15.10.2018 16:02
    Mirko pazi metak, hvala Slavko
    Podsjetnik je genijalan. Surovi sarkazam HDZ-a na djelu. Na tom, sarkastičnom tragu je i ...
     
  • Prodaja muda pod bubrege

    gost 15.10.2018 15:55
    40000:76
    Ne znam točnu brojku zaposlenih na oko 10000 stanovnika Lošinja, ali mislim da je usporedba ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Sir Oliver 15.10.2018 15:46
    Program totalne rasprodaje
    Kako koji vijećnici. Vijećnici iz HDZ-a sigurno nisu izmanipulirani, oni provode program ...
     
  • Prodaja muda pod bubrege

    Gost 15.10.2018 15:21
    A ni blizu prvi
    Iako nije prvi ni u čemu Grad Bjelovar je u zadnjih godinu dana na plaćama gradskih službenika ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Gost 15.10.2018 14:29
    ...
    Mislim da je naslov ipak dobar. Vijećnici su glasali, i jedva je to prošlo, za prodaju samo ...
     
  • Mit o otoku vitalnosti

    Lobo 15.10.2018 14:16
    Otok buke, smrada i galame
    Još jedan prilog mitu o "otoku vitalnosti" i Kapelijevom "ugodnom mjestu za život" ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Lobo 15.10.2018 14:06
    Anini pajaci
    Mislim da naslov ne odražava sadržaj članka. Prevesti žednog preko vode znači nadmudriti ...