Prostorni plan // Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.
/ 0
- Detalji
- Kategorija: Plan prostora
- Objavljeno Subota, 10. 05. 2008.
"Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi." Prof. dr. sc. Ivan Šugar, botaničar, sveučilišni profesor u mirovini na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja".
OSOBITOSTI BILJNOGA SVIJETA OSORŠČICE
Ivan Šugar
Uvod
Osorščica je gora koja se uzdiže u sjeverozapadnom dijelu otoka Lošinja povrh Nerezina, ali je u ovom slučaju tom prostoru priključeno i brdsko područje koje se u neprekinutom nizu pruža od Počivalica do Ćunskoga na jugu. Osim središnjega, gorskog i najvišeg dijela Osorščice s vrhom Televrinom (588 m), ostatak od Poćivalica do Ćunskoga tvori brdski lanac u okviru kojega se ističe nekoliko vrhova s visinom nižom od 300 m. Zapadni su obronci Osorščice strmi te se strmo uzdižu od morske razine sve do samoga hrpta. I istočni su obronci također strmi, ali je oveći dio sjeveroistočnoga podnožja proširen dijelom u brežuljkasti predio, a dijelom u udolinicu i u zaravan odnosno prostor s nevelikim nagibom, koji su pogodni za obradu tla i za uzgoj različitih prehrambenih biljnih vrsta, pa je jedino taj, istočni dio Osorčice odavno napučen, te se s te, istočne strane nalazi i nekoliko naselja, a to su Sveti Jakov, Nerezine, Halmac, Veli i Mali Tržić, među kojima su Nerezine najveće i najnaseljenije mjesto.
Biljni svijet i njegove značajke
Zapadni su obronci Osorščice u cijelosti obrašteni gustom i neprohodnom makijom, tj. sredozemnim vazdazelenim šumskim pokrovom kojemu temeljno obilježje daje hrast česmina ili crnika (Quercus ilex). Uz hrast česminu, najčešće drvenaste vrste makije na tom području jesu dvije vrste zelenike (Phillyrea media i Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i tršlja (Pistacia lentiscus).
Makijom su obrašteni i istočni obronci brda koja se pružaju od Ćunskoga do Nerezina, dok je šumski pokrov, osobito viših dijelova Osorščice, otvoreniji i s većim ili manjim čistinama, pa su ti predjeli između prvoga i drugoga svjetskog rata bili zasađeni crnim borom (Pinus nigra). Niži pak dijelovi Osorščice koji se steru povrh udolinice što se od pravca Nerezina pruža prema sjeverozapadu, obrašteni su gustom i bujnom makijom kojoj je međutim, u najnižem dijelu toga područja, primiješan hrast medunac (Quercus pubescens), listopadno stablo svojstveno prvenstveno predjelima s umjerenim, kopnenim podnebljem. Pojava hrasta medunca u tom području upućuje na to da se tu radi o staništima s drugačijim, hladnijim mikroklimatskim prilikama, pa bi se iz te činjenice dalo naslutiti da bi se na tom prostoru mogla naći još koja biljna vrsta svojstvena kopnenom, listopadnom području, koje bi takvu pretpostavku potvrđivale. I doista, osim hrasta medunca, na tom je području zastupljeno još nekoliko vrsta svojstvenih područjima s listopadnom vegetacijom, od kojih su neke svojstvene hladnijim tipovima hrastovih šuma kopnenog zaleđa, kao što je bijeli gavez (Symphytum tuberosum), a druge pak toploljubnim tipovima listopadnih šuma kopnenih područja dinarskoga odnosno balkanskog i srednjeeuropskog kopna, kao što su bijela i dugolisna naglavica (Cephalanthera alba i Cephalanthera longifolia), vrapčje sjeme (Lithospermum purpureo-coeruleum), kurika obična (Euonymus vulgaris) i dr. - sve zastupljene unutar šumskoga pokrova s primjesama hrasta medunca povrh udolinice u podnožju Osorščice. Nazočnost navedenih vrsta u biljnom pokrovu Osorščice upućuje na to da je zbog mikroklimatskih prilika, na pojedinim staništima u pojas vazdazelene vegetacije došlo do prodora pojedinih biljnih vrsta svojstvenih hladnijem listopadnom pojasu vegetacije.
Iako bi se na prvi pogled moglo reći da crni bor, koji je zasađen u višim dijelovima istočnih obronaka Osorščice, od 300 m nadmorske visine pa do samoga vrha, donekle zastire zakonitost pojave i slijeda biljnozemljopisnih pojaseva u brdskim i gorskim područjima, svojstvenih jadranskim otocima, prisutnost nekoliko listopadnih drvenastih biljnih vrsta upravo na samome vrhu upućuje na to da je ta zakonitost i ondje prisutna kao i na drugim sličnim mjestima na hrvatskom otočnom prostoru. Na samom vrhu Osorščice javlja se naime, premda rijetko, crni grab (Ostrya carpinifolia) s još nekim listopadnim vrstama, koji simbolizira posebni visinski pojas vegetacije. Nazočnost crnoga graba, pa makar i simbolična, dovoljan je razlog da zaključimo da se vegetacija i na Osorščici kao i na drugim otocima hrvatskoga Jadrana, kao što su Hvar, Brač, poluotok Pelješac i dr., javlja u dva pojasa: niži pojas tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, a sam vrh pripada listopadnom pojasu koji tvori hrast medunac s crnim grabom. Takav je slijed biljnozemljopisnih pojaseva svojstven samo vrhovima na otocima i poluotoku Pelješcu, dok je slijed vegetacijskih pojaseva na kopnenom prostoru nešto drugačiji. U kopnenim krajevima, nakon najnižeg i ujedno najtoplijeg pojasa uz more koji tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, slijedi listopadni pojas hrasta medunca s bijelim grabom, a tek potom listopadni pojas hrasta medunca s crnim grabom. Na otocima koji se ističu gorovitošću, pojas vazdazelenoga hrasta česmine u višim predjelima prelazi izravno u pojas hrasta medunca s crnim grabom, dok pojasa bijeloga graba na otocima nema.
Osim crnoga graba, živoga svjedoka svojstvenog klimatski hladnijem visinskom pojasu, u višim predjelima Osorščice utvrđena je prisutnost još dviju biljnih vrsta svojstvenih predjelima s hladnijim podnebljem kakvo inače vlada u kopnenim krajevima. To je mekuš jednocvjetni (Melica uniflora), utvrđen pri vrhu na istočnim obroncima Osorščice, biljna vrsta koja se inače javlja u bukovim šumama, i šaš crljenika (Carex humilis), rasprostranjen na Malom kalku (sjeverni hrbat Osorščice), stepska biljna vrsta, rasprostranjena od sibirskih prostranstava sve do kamenjarskih travnjačkih površina naših brdskih i gorskih krajeva. Premda su to rijetke vrste lošinjske cvjetane, one svojom nazočnošću upućuju i na oštrije prilike podneblja koje mjestimično vladaju na tom ograničenom prostoru, a pridonose i biljnoj raznolikosti i osebujnosti toga područja.
S obzirom na uronjenost toga područja u more, utjecaj maritimne klime vrlo je snažan i nadjačava utjecaj hladnih struja sa susjednoga dinarskog planinskoga područja, koji zasigurno nije zanemariv. Tu nam činjenicu potvrđuje nazočnost stanovitog broja biljnih vrsta svojstvenih toplijim klimatskim prilikama i južnijim krajevima Sredozemlja, koje na Osorščici odnosno na otoku Lošinju i susjednom otočju dostižu svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti.
Na Lošinju, šireći se do njegova najsjevernijeg rta Osora, zatim na zapadnim obalama južnoga dijela otoka Cresa, na otoku Unijama i susjednim manjim otočićima, dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti gluhi smrič ili brika (Juniperus phoenicea), kako je zovu na o. Lošinju, inače obilno rasprostranjen osobito na otočnom podrju srednje i južne Dalmacijie, a područje koje ta vrsta obrašćuje upućuje i na topliji oblik prostora na kojem bi se mogle uzgajati i neke egzotične biljne vrste, kao što su pojedine vrste četruna (agruma).
Na Osorčici svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti dosiže još jedna vrsta svojstvena inače biljnom svijetu južnijih i toplijih područja primorske Hrvatske, a to je kostrika (Brachypodium ramosum = Brachypodium retusum), također obilno rasprostranjena na otocima južnije od Lošinja, na temelju čije je nazočnosti svojedobno upravo preko Osorščice povučena sjeverna granica toplijeg pojasa vazdazelene sredozemne vegetacije.
Na jugoistočnom rubu Osorščice dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti još jedna sredozemna biljna vrsta, raširena u južnim područjima Sredozemlja, a to je hrast oštrik (Quercus coccifera). Obrašćuje područje Timara, između uvala Liski i Studjenčić, zapadno i sjeverozapadno od Ćunskoga. Tvori makiju gustoga sklopa. Na tom se području dobro drži i obnavlja barem dvije tisuće godina, ali se ne širi dalje i vjerojatno predstavlja ostatak još iz doba starih Grka koji su ga, tijekom svojih seoba, onamo prenijeli. Naravno, i u još neka područja primorskih dijelova Hrvatske, kao što je poluotok Pelješac. Već stanovito vrijeme to jedino stanište vazdazelene sredozemne šumske vegetacije na sjevernom Jadranu, kojemu temeljno obilježje daje hrast oštrik, ugrožava otvaranje putova upravo kroz taj tip šumskoga pokrova, jedinstvenoga na čitavom prostoru sjevernije od poluotoka Pelješca.
Svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti na Osorščici dosiže još jedna čuvena sredozemna biljna vrsta, poznata po svojoj simbolici i ljekovitosti - ružmarin (Rosmarinus officinalis), inače obilnije zastupljen na nekim srednjedalmatinskim otocina, kao što je npr. Dugi otok, a osobito je obilno zastupljen u zapadnom Sredozemlju, i to u južnoj Francuskoj i u Španjolskoj. Njegove su samonikle sastojine zabilježene na dvama mjestima na otoku Lošinju: u uvali Valdarke jugoistočno od Maloga Lošinja (mislim da je zbog izgradnje toga područja u zadnjim desetljećima sastojina ružmarina s tog područja potpuno nestala), i na području Lužmarini (fitotoponim koji je ime dobio upravo po zastupljenosti ružmarina) na sjeverozapadnim obroncima Osorčice.
Ima još jedna sredozemna vrsta koja na lošinjskom otočju dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti, a to je jedna vrsta roda vrebina - Thymelaea hirsuta - zabilježena za otočić Zabodaski i Unije, dakle izvan područja Osorčice.
Osorščica se u odnosu na ostale dijelove otoka Lošinja, pa i lošinjskoga otočja u cjelini, odlikuje još jednim svojstvom - bogatom i raznolikom cvjetanom. Iako Osorščica zauzima samo jednu trećinu površine otoka Lošinja, na tom malom prostoru rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja. Od ukupno oko 1100 vrsta koje se javljaju na lošinjskom otočju, na Osorščici ih je zabilježeno 736.
Ambroz Haračić, istraživač cvjetane otoka Lošinja, opisao je i jednu novu endemičnu biljnu svojtu koja odlikuje to područje, a to je lošinjska svojta divljega luka (Allium ampeloprasum f. lussinense).
Zaključak
Na temelju letimičnog pogleda na biljni svijet Osoršćice moglo bi se zaključiti da je biljni pokrov toga područja vrlo sličan ili isti kao i na drugim otocima primorske Hrvatske. Jasno je naime uočljivo da temeljno obilježje šumskom pokrovu daje, kao i u ostalom otočnom području, hrast česmina ili crnika, a da se isto tako na kamenjarskim pašnjacima ističe nazočnost ljekovite kadulje (Salvia officinalis) kao i drugdje. No, to je prividan dojam koji može nastati samo kao posljedica zaista letimičnog i površnog uvida u biljni pokrov toga područja. Na temelju naprijed navedenih biljnih vrsta, zastupljenih u cvjetani Osoršćice, utvrđenih temeljitim florističkim istraživanjima, jasno proizlazi da je Osoršćica područje koje se ističe posebnostima biljnoga svijeta, što se očituje u bogatsvu (736 biljnih svojti), biljnoj raznolikosti i osebujnosti biljnoga svijeta toga prostora u zemljopisnom, mikroklimatskom, a povezano s time i biljnozemljopisnom pogledu. To nam, među ostalim, potvrđuje i činjenica da se između Pelješca i sjevernojadranskih otoka šumske sastojine hrasta oštrika, obilno rasprostranjenoga u Grčkoj, javljaju jedino na krajnjim južnim obroncima šireg prostora Osorščice. Tu nam spoznaju isto tako potvrđuje činjenica da upravo na području Osoršćice stanoviti broj sredozemnih biljnih vrsta dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti pridonoseći tako raznolikosti i bogatstvu njegova biljnog svijeta.
Priroda je uložila milijune godina da bi stvorila pojedine biljne (i životinjske) vrste. Isto je tako prohujao golemi protok vremena da bi određene biljne vrste bile udomljene upravo na određenim staništima i površinama da bi se životu na tom prostoru prilagodile i na njemu održale pridonoseći njegovoj raznolikosti i osebujnosti.
Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi.
● ZADNJI KOMENTARI
-
U Bučanju je sve legalno, inače bi već došao USKOK
04.10.2026 10:53lopovi i lopoviVeseli me što sam pri svom posjetu DIRH-u U Zagrebu, bio zamoljen od strane čelnika da im prezentiram činjenice vezane za Bučanje. Naravno da sam s veseljem to uradio i onda su mi rekli da spremaju Akciju DIRH-a na Lošinju s posebnim osvrtom na ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
03.10.2026 17:49Prebrojavanje krvnih zrnacaKad se već prebrojavaju hrvatska i talijanska krvna zrnca ubacite na tu listu i ostala: srpska, bošnjačka, slovenska, crnogorska, makedonska, albanska, mađarska itd. Da svi budu zadovoljni i nitko da ne bude izostavljen. A Straulino jeste bio pripadnik ... -
U Bučanju je sve legalno, inače bi već došao USKOK
02.10.2026 18:51Tudi tukaj je SlovenijaPetar Banić nastavlja akciju protiv samovolje slovenskih vlasnika u naselju Bučanje. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
30.09.2026 13:14Dvostruke konotacijeTo da o ljudima poput Straulina treba govoriti s puno više povijesne ozbiljnosti, a puno manje današnjeg političkog svrstavanja je odjek Plenkovićevog opravdanja ustaškog pozdrava pomoću fraze o dvostrukim konotacijama. Čovjek jeste bio fašist, ali ... -
Ilegalna slovenska oaza na Lošinju
27.09.2026 10:34Fašizam na slovenski načinDario Banić piše na fejsu - U naselju Bucanje zaista ne shvacaju ni nakon 37 godina samostalne RH da tu vrijede zakoni RH i da se nalaze u RH iako su nekretnine u vlasnistvu Slovenskih dravljana.Dodus e pola je ilegalno al ostavimo tu na dusu inspekcije ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
25.09.2026 16:22trla baba lan da joj prođe danZato o Lošinju, Talijanima, iseljavanju i ljudima poput Straulina treba govoriti s puno više povijesne ozbiljnosti, a puno manje današnjeg političkog svrstavanja. Pozivaš da se ''o ljudima poput Straulina'' treba govoriti s puno više povijesne ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
24.09.2026 16:49Izložba na riviU njegovanje talijanske kulture ne spada ni teranje djece u vrtiću da crtaju njegovu jedrilicu a njegove uspjehe slave izložbom slika na rivi. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
22.09.2026 17:45Otvoreno pitanje a ne uvredaNe vidim čime je Banić uvrijedio članove zajednice Talijana umjesnim pitanjem kako je organiziranje izložbe fašističkom diverzantu u Muzeju Apoksiomen njegovanje istinske talijanske kulture. To pitanje je do danas ostalo otvoreno. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
22.09.2026 12:57Povratak na prethodne postavkeManje više za te krajeve, ali odricanje od NOB-a i Tita vodilo bi odricanju od republike i povratak kraljevine Jugoslavije ili kraljevine NDH. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
17.09.2026 10:07HvalaOdličan tekst. Hvala -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
15.09.2026 14:32replika na replikuDa li to znaci da se odricanjem NOB-a i Tita danasnja drzava treba odreci i krajeva koji su joj pripali borbom NOB-ovaca pod vodstvom Tita. Jer cinjenica je da je Tito radio greske, svi ih radimo. Medjutim, ako se vec odricemo njegovih dijela, trabli ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
15.09.2026 13:16kriminalac ili fašist?Ne sijećam se da je neko za Straulina pisap da je kriminalac. Smatra ga se fašistom. Dobijao je i odlikovanja za podmetanje bombi protiv Engleskih brodova. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
14.09.2026 19:08a, čujte!Sa velikim zadovoljstvom vas želim obavijestiti, no i druge, da je lošinjska policija prihvatila moju Kaznenu prijavu protiv vas, te ju je poslala na DIRH Rijeka. Sad ćemo znati i tko to tako voli vrijeđati ljude, naravno anonimno i titulirati ih kao ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
14.09.2026 18:32StraulinadaAma kakvi beogradski arhivi, kad su na izložbi u muzeju Apoksiomena održanoj baš u vrijeme izbora tako da ju što više ljudi vidi izložene fotografije i opis njegovog službovanja za fašističku Italiju! A Straulino se nije borio protiv Titovih partizana. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.09.2026 11:40odgovorAko je ovdje itko nepismen, to si ti. Nisu Lošinjani „davali svoje kuće“. Nakon 1945. oko 85% tadašnjeg stanovništva Lošinja otišlo je, a grad su u velikoj mjeri počeli voditi ljudi koji na Lošinju nisu bili rođeni niti su ondje živjeli prije rata. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.09.2026 11:25Anonimnost i vrijedjanjeAnonimno si napao čovjeka koji se uredno potpisuje i čije je djelovanje usmjereno prema javnom interesu. Kada ti je čovjek, s razlogom iziritiran takvim kukavičkim postupkom, odgovorio, ti si nastavio s napadima. Možemo se ne slagati oko politike ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.09.2026 10:13Povijest nije crno-bijelaJa sam Lošinjan i nisam član CI jer smatram da su udruge u Hrvatskoj prečesto postale interesne organizacije pojedinaca koji ih vode. Nekome tko sa strane promatra Vašu teoriju ona možda ima smisla, ali upravo činjenica da i sama CI, radi vlastitog ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
10.09.2026 14:52Nova opasnostIma naznaka da ličko zagađenje vode ipak pogađa cijeli Kvarner, a nad nekad naše jezero Vrana nadvija se nova opasnost. Ma ne samo zbog poroznog kraškog terena nego zbog vjetrova. Premijer Andrej Plenković si je zamislio spaljivanje otpada iz Like ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
10.09.2026 10:34Otočki miomirisiDa, načuo sam da je nekome nešto smeđe iscurilo i da je bio pravi užitak popiti nedjeljnu kavu na rivi, što je bilo na kraju? -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
09.09.2026 10:40gostTotalno je nebitno tko je HDZ a tko SDP. Mislim da na otoku imamo puno većih i važnijih problema koje pod hitno trebamo početi rješavati. Vrijeme je da se ozbiljno počnemo baviti time kako smanjiti dugove Grada, a ne ih dodatno povećavati i još više ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
09.09.2026 07:31Hdz modZato idući izbori svi glas za Frankovića,malo se zeznuo neki dan na prvom danu škole desna ruka za vrijeme himne je otišla na srce, kao pravom sdp hdezeovcu. -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
07.09.2026 19:43Žedni turistički narodDanašnji Novi list ima veliki članak pod naslovom Sve ekstremnija ljeta promjenit će suštinu hrvatskog turizma. U budućnosti bi na Mediteranu moglo biti sve teže opskrbiti vodom žedni turistički narod i domaće stanovništvo. A mi jezero Vrana prepustili ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
07.09.2026 13:51Užas u luci Veli LošinjTo da Vrana ne može biti zagađena nije sasma sigurno. Ali sigurno je da nam je more ugroženo. Za Škver već znamo a na fejsu čitam; Jučer sam vidio slike luke Velog Lošinja, užas, ovo možemo zahvaliti vodstvu Grada što su jednoglasno, čast izuzecima, predali ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
06.09.2026 14:26Potrošnja pitke vode iz VraneLički problemi navodno ne mogu utjecati na kvalitetu vode iz našeg jezera, ali imamo drugi problem na vidiku. Vodovod Ponikve ima dozvolu za crpljenje do 3,15 milijuna m3 iz jezera godišnje radi samoodrživosti jezera, da ne presuši. Trenutno smo na ... -
Kamere snimaju, vlast poziva, građani bježe od biciklista!
03.09.2026 18:40Psi laju, aEto prošla godina dana, a kravane i dalje prolaze. S time da situacija eskalira...po troje na romobilima... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
01.09.2026 13:52od tisucuSve što piše je točno — i više nego točno! Zato glasajte za HDZ jer čini se nitko ne glasa za njih a oni uvijek pobjeđuju. ???? Prvih tisuću imamo besplatno dopunsko za umirovljenike i vrtić od 5.000 eura po kvadratu koji još nema uporabnu dozvolu. -
Važno je da se zagađenje ne vidi
01.09.2026 08:38O preletačima, rode24sata raspisao se ponovno o mreži stranog kapitala koji na otoku posjeduje zaista mnogo, navodno čak i neke "aktiviste". -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
24.08.2026 14:03..."sposobni umirovljenici" u upravi u Cresu. -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
24.08.2026 13:22FB tužibabaOgorčeni građani i turisti Cresa i Lošinja poručuju: Računi skočili, a otoci se guše u smradu i prljavštini! Usluga čistoće je drastično poskupjela, a na terenu vlada potpuni kaos. Eko-otoci su zatrpani smećem koje na pojedinim mjestima danima baš ... -
Važno je da se zagađenje ne vidi
24.08.2026 11:20Športska i ratna postignućaSlavljenje fašističkog diverzanta joj kod domaćih talijanaša sigurno nije narušilo ugled, a možda ni kod drugih birača. Jer raskošna izložba Unije Talijana u muzeju Apoksiomena kao izbornog mjesta bila je prigoda da mnogi Lošinjnai koji u muzej inače ...
ZADNJI KOMENTARI (desno)
-
U Bučanju je sve legalno, inače bi već došao USKOK
04.10.2026 10:53lopovi i lopoviVeseli me što sam pri svom posjetu DIRH-u U Zagrebu, bio zamoljen od strane čelnika da im ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
03.10.2026 17:49Prebrojavanje krvnih zrnacaKad se već prebrojavaju hrvatska i talijanska krvna zrnca ubacite na tu listu i ostala ... -
U Bučanju je sve legalno, inače bi već došao USKOK
02.10.2026 18:51Tudi tukaj je SlovenijaPetar Banić nastavlja akciju protiv samovolje slovenskih vlasnika u naselju Bučanje. -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
30.09.2026 13:14Dvostruke konotacijeTo da o ljudima poput Straulina treba govoriti s puno više povijesne ozbiljnosti, a puno ... -
Ilegalna slovenska oaza na Lošinju
27.09.2026 10:34Fašizam na slovenski načinDario Banić piše na fejsu - U naselju Bucanje zaista ne shvacaju ni nakon 37 godina samostalne ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
25.09.2026 16:22trla baba lan da joj prođe danZato o Lošinju, Talijanima, iseljavanju i ljudima poput Straulina treba govoriti s puno ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
24.09.2026 16:49Izložba na riviU njegovanje talijanske kulture ne spada ni teranje djece u vrtiću da crtaju njegovu jedrilicu ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
22.09.2026 17:45Otvoreno pitanje a ne uvredaNe vidim čime je Banić uvrijedio članove zajednice Talijana umjesnim pitanjem kako je ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
22.09.2026 12:57Povratak na prethodne postavkeManje više za te krajeve, ali odricanje od NOB-a i Tita vodilo bi odricanju od republike i ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
17.09.2026 10:07HvalaOdličan tekst. Hvala -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
15.09.2026 14:32replika na replikuDa li to znaci da se odricanjem NOB-a i Tita danasnja drzava treba odreci i krajeva koji ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
15.09.2026 13:16kriminalac ili fašist?Ne sijećam se da je neko za Straulina pisap da je kriminalac. Smatra ga se fašistom. Dobijao ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
14.09.2026 19:08a, čujte!Sa velikim zadovoljstvom vas želim obavijestiti, no i druge, da je lošinjska policija ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
14.09.2026 18:32StraulinadaAma kakvi beogradski arhivi, kad su na izložbi u muzeju Apoksiomena održanoj baš u vrijeme ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.09.2026 11:40odgovorAko je ovdje itko nepismen, to si ti. Nisu Lošinjani „davali svoje kuće“. Nakon 1945. oko 85% ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.09.2026 11:25Anonimnost i vrijedjanjeAnonimno si napao čovjeka koji se uredno potpisuje i čije je djelovanje usmjereno prema ... -
Neuspjela otmica Zajednice Talijana Mali Lošinj
13.09.2026 10:13Povijest nije crno-bijelaJa sam Lošinjan i nisam član CI jer smatram da su udruge u Hrvatskoj prečesto postale ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
10.09.2026 14:52Nova opasnostIma naznaka da ličko zagađenje vode ipak pogađa cijeli Kvarner, a nad nekad naše jezero ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
10.09.2026 10:34Otočki miomirisiDa, načuo sam da je nekome nešto smeđe iscurilo i da je bio pravi užitak popiti nedjeljnu kavu ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
09.09.2026 10:40gostTotalno je nebitno tko je HDZ a tko SDP. Mislim da na otoku imamo puno većih i važnijih ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
09.09.2026 07:31Hdz modZato idući izbori svi glas za Frankovića,malo se zeznuo neki dan na prvom danu škole desna ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
07.09.2026 19:43Žedni turistički narodDanašnji Novi list ima veliki članak pod naslovom Sve ekstremnija ljeta promjenit će suštinu ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
07.09.2026 13:51Užas u luci Veli LošinjTo da Vrana ne može biti zagađena nije sasma sigurno. Ali sigurno je da nam je more ugroženo. -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
06.09.2026 14:26Potrošnja pitke vode iz VraneLički problemi navodno ne mogu utjecati na kvalitetu vode iz našeg jezera, ali imamo drugi ... -
Kamere snimaju, vlast poziva, građani bježe od biciklista!
03.09.2026 18:40Psi laju, aEto prošla godina dana, a kravane i dalje prolaze. S time da situacija eskalira...po troje ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
01.09.2026 13:52od tisucuSve što piše je točno — i više nego točno! Zato glasajte za HDZ jer čini se nitko ne glasa ... -
Važno je da se zagađenje ne vidi
01.09.2026 08:38O preletačima, rode24sata raspisao se ponovno o mreži stranog kapitala koji na otoku posjeduje zaista ... -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
24.08.2026 14:03..."sposobni umirovljenici" u upravi u Cresu. -
Javnozdravstvena i ekološka zbilja Cresa i Lošinja
24.08.2026 13:22FB tužibabaOgorčeni građani i turisti Cresa i Lošinja poručuju: Računi skočili, a otoci se guše u ... -
Važno je da se zagađenje ne vidi
24.08.2026 11:20Športska i ratna postignućaSlavljenje fašističkog diverzanta joj kod domaćih talijanaša sigurno nije narušilo ugled, a ...
Komentari: