Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

"Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi." Prof. dr. sc. Ivan Šugar, botaničar, sveučilišni profesor u mirovini na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja".

  OSOBITOSTI BILJNOGA SVIJETA OSORŠČICE

 Ivan Šugar

  Uvod

Osorščica je gora koja se uzdiže u sjeverozapadnom dijelu otoka Lošinja povrh Nerezina, ali je u ovom slučaju tom prostoru priključeno i brdsko područje koje se u neprekinutom nizu pruža od Počivalica do Ćunskoga na jugu. Osim središnjega, gorskog i najvišeg dijela Osorščice s vrhom Televrinom (588 m), ostatak od Poćivalica do Ćunskoga tvori brdski lanac u okviru kojega se ističe nekoliko vrhova s visinom nižom od 300 m. Zapadni su obronci Osorščice strmi te se strmo uzdižu od morske razine sve do samoga hrpta. I istočni su obronci također strmi, ali je oveći dio sjeveroistočnoga podnožja proširen dijelom u brežuljkasti predio, a dijelom u udolinicu i u zaravan odnosno prostor s nevelikim nagibom, koji su pogodni za obradu tla i za uzgoj različitih prehrambenih biljnih vrsta, pa je jedino taj, istočni dio Osorčice odavno napučen, te se s te, istočne strane nalazi i nekoliko naselja, a to su Sveti Jakov, Nerezine, Halmac, Veli i Mali Tržić, među kojima su Nerezine najveće i najnaseljenije mjesto.

Biljni svijet i njegove značajke

Zapadni su obronci Osorščice u cijelosti obrašteni gustom i neprohodnom makijom, tj. sredozemnim vazdazelenim šumskim pokrovom kojemu temeljno obilježje daje hrast česmina ili crnika (Quercus ilex). Uz hrast česminu, najčešće drvenaste vrste makije na tom području jesu dvije vrste zelenike (Phillyrea media i Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i tršlja (Pistacia lentiscus).

Makijom su obrašteni i istočni obronci brda koja se pružaju od Ćunskoga do Nerezina, dok je šumski pokrov, osobito viših dijelova Osorščice, otvoreniji i s većim ili manjim čistinama, pa su ti predjeli između prvoga i drugoga svjetskog rata bili zasađeni crnim borom (Pinus nigra). Niži pak dijelovi Osorščice koji se steru povrh udolinice što se od pravca Nerezina pruža prema sjeverozapadu, obrašteni su gustom i bujnom makijom kojoj je međutim, u najnižem dijelu toga područja, primiješan hrast medunac (Quercus pubescens), listopadno stablo svojstveno prvenstveno predjelima s umjerenim, kopnenim podnebljem. Pojava hrasta medunca u tom području upućuje na to da se tu radi o staništima s drugačijim, hladnijim mikroklimatskim prilikama, pa bi se iz te činjenice dalo naslutiti da bi se na tom prostoru mogla naći još koja biljna vrsta svojstvena kopnenom, listopadnom području, koje bi takvu pretpostavku potvrđivale. I doista, osim hrasta medunca, na tom je području zastupljeno još nekoliko vrsta svojstvenih područjima s listopadnom vegetacijom, od kojih su neke svojstvene hladnijim tipovima hrastovih šuma kopnenog zaleđa, kao što je bijeli gavez (Symphytum tuberosum), a druge pak toploljubnim tipovima listopadnih šuma kopnenih područja dinarskoga odnosno balkanskog i srednjeeuropskog kopna, kao što su bijela i dugolisna naglavica (Cephalanthera alba  i  Cephalanthera longifolia), vrapčje sjeme (Lithospermum purpureo-coeruleum), kurika obična (Euonymus vulgaris) i dr. - sve zastupljene unutar šumskoga pokrova s primjesama hrasta medunca povrh udolinice u podnožju Osorščice. Nazočnost navedenih vrsta u biljnom pokrovu Osorščice upućuje na to da je zbog mikroklimatskih prilika, na pojedinim staništima u pojas vazdazelene vegetacije došlo do prodora pojedinih biljnih vrsta svojstvenih hladnijem listopadnom pojasu vegetacije.

Iako bi se na prvi pogled moglo reći da crni bor, koji je zasađen u višim dijelovima istočnih obronaka Osorščice, od 300 m nadmorske visine pa do samoga vrha, donekle zastire zakonitost pojave i slijeda biljnozemljopisnih pojaseva u brdskim i gorskim područjima, svojstvenih jadranskim otocima, prisutnost nekoliko listopadnih drvenastih biljnih vrsta upravo na samome vrhu upućuje na to da je ta zakonitost i ondje prisutna kao i na drugim sličnim mjestima na hrvatskom otočnom prostoru. Na samom vrhu Osorščice javlja se naime, premda rijetko, crni grab (Ostrya carpinifolia) s još nekim listopadnim vrstama, koji simbolizira posebni visinski pojas vegetacije. Nazočnost crnoga graba, pa makar i simbolična, dovoljan je razlog da zaključimo da se vegetacija i na Osorščici kao i na drugim otocima hrvatskoga Jadrana, kao što su Hvar, Brač, poluotok Pelješac i dr., javlja u dva pojasa: niži pojas tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, a sam vrh pripada listopadnom pojasu koji tvori hrast medunac s crnim grabom. Takav je slijed biljnozemljopisnih pojaseva svojstven samo vrhovima na otocima i poluotoku Pelješcu, dok je slijed vegetacijskih pojaseva na kopnenom prostoru nešto drugačiji. U kopnenim krajevima, nakon najnižeg i ujedno najtoplijeg pojasa uz more koji tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, slijedi listopadni pojas hrasta medunca s bijelim grabom, a tek potom listopadni pojas hrasta medunca s crnim grabom. Na otocima koji se ističu gorovitošću, pojas vazdazelenoga hrasta česmine u višim predjelima prelazi izravno u pojas hrasta medunca s crnim grabom, dok pojasa bijeloga graba na otocima nema.

Osim crnoga graba, živoga svjedoka svojstvenog klimatski hladnijem visinskom pojasu, u višim predjelima Osorščice utvrđena je prisutnost još dviju biljnih vrsta svojstvenih predjelima s hladnijim podnebljem kakvo inače vlada u kopnenim krajevima. To je mekuš jednocvjetni (Melica uniflora), utvrđen pri vrhu na istočnim obroncima Osorščice, biljna vrsta koja se inače javlja u bukovim šumama, i šaš crljenika (Carex humilis), rasprostranjen na Malom kalku (sjeverni hrbat Osorščice), stepska biljna vrsta, rasprostranjena od sibirskih prostranstava sve do kamenjarskih travnjačkih površina naših brdskih i gorskih krajeva. Premda su to rijetke vrste lošinjske cvjetane, one svojom nazočnošću upućuju i na oštrije prilike podneblja koje mjestimično vladaju na tom ograničenom prostoru, a pridonose i biljnoj raznolikosti i osebujnosti toga područja.

S obzirom na uronjenost toga područja u more, utjecaj maritimne klime vrlo je snažan i nadjačava utjecaj hladnih struja sa susjednoga dinarskog planinskoga područja, koji zasigurno nije zanemariv. Tu nam činjenicu potvrđuje nazočnost stanovitog broja biljnih vrsta svojstvenih toplijim klimatskim prilikama i južnijim krajevima Sredozemlja, koje na Osorščici odnosno na otoku Lošinju i susjednom otočju dostižu svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti.

Na Lošinju, šireći se do njegova najsjevernijeg rta Osora, zatim na zapadnim obalama južnoga dijela otoka Cresa, na otoku Unijama i susjednim manjim otočićima, dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti gluhi smrič ili brika (Juniperus phoenicea), kako je zovu na o. Lošinju, inače obilno rasprostranjen osobito na otočnom podrju srednje i južne Dalmacijie, a područje koje ta vrsta obrašćuje upućuje i na topliji oblik prostora na kojem bi se mogle uzgajati i neke egzotične biljne vrste, kao što su pojedine vrste četruna (agruma).

Na Osorčici svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti dosiže još jedna vrsta svojstvena inače biljnom svijetu južnijih i toplijih područja primorske Hrvatske, a to je kostrika (Brachypodium ramosum = Brachypodium retusum), također obilno rasprostranjena na otocima južnije od Lošinja, na temelju čije je nazočnosti svojedobno upravo preko Osorščice povučena sjeverna granica toplijeg pojasa vazdazelene sredozemne vegetacije.

Na jugoistočnom rubu Osorščice dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti još jedna sredozemna biljna vrsta, raširena u južnim područjima Sredozemlja, a to je hrast oštrik (Quercus coccifera). Obrašćuje područje Timara, između uvala Liski i Studjenčić, zapadno i sjeverozapadno od Ćunskoga. Tvori makiju gustoga sklopa. Na tom se području dobro drži i obnavlja barem dvije tisuće godina, ali se ne širi dalje i vjerojatno predstavlja ostatak još iz doba starih Grka koji su ga, tijekom svojih seoba, onamo prenijeli. Naravno, i u još neka područja primorskih dijelova Hrvatske, kao što je poluotok Pelješac. Već stanovito vrijeme to jedino stanište vazdazelene sredozemne šumske vegetacije na sjevernom Jadranu, kojemu temeljno obilježje daje hrast oštrik, ugrožava otvaranje putova upravo kroz taj tip šumskoga pokrova, jedinstvenoga na čitavom prostoru sjevernije od poluotoka Pelješca.

Svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti na Osorščici dosiže još jedna čuvena sredozemna biljna vrsta, poznata po svojoj simbolici i ljekovitosti - ružmarin (Rosmarinus officinalis), inače obilnije zastupljen na nekim srednjedalmatinskim otocina, kao što je npr. Dugi otok, a osobito je obilno zastupljen u zapadnom Sredozemlju, i to u južnoj Francuskoj i u Španjolskoj. Njegove su samonikle sastojine zabilježene na dvama mjestima na otoku Lošinju: u uvali Valdarke jugoistočno od Maloga Lošinja (mislim da je zbog izgradnje toga područja u zadnjim desetljećima sastojina ružmarina s tog područja potpuno nestala), i na području Lužmarini (fitotoponim koji je ime dobio upravo po zastupljenosti ružmarina)  na sjeverozapadnim obroncima Osorčice.

Ima još jedna sredozemna vrsta koja na lošinjskom otočju dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti, a to je jedna vrsta roda vrebina - Thymelaea hirsuta - zabilježena za otočić Zabodaski i Unije, dakle izvan područja Osorčice.

Osorščica se u odnosu na ostale dijelove otoka Lošinja, pa i lošinjskoga otočja u cjelini, odlikuje još jednim svojstvom - bogatom i raznolikom cvjetanom. Iako Osorščica zauzima samo jednu trećinu površine otoka Lošinja, na tom malom prostoru rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja. Od ukupno oko 1100 vrsta koje se javljaju na lošinjskom otočju, na Osorščici ih je zabilježeno 736.

Ambroz Haračić, istraživač cvjetane otoka Lošinja, opisao je i jednu novu endemičnu biljnu svojtu koja odlikuje to područje, a to je lošinjska svojta divljega luka (Allium ampeloprasum f. lussinense).

Zaključak

Na temelju letimičnog pogleda na biljni svijet Osoršćice moglo bi se zaključiti da je biljni pokrov toga područja vrlo sličan ili isti kao i na drugim otocima primorske Hrvatske. Jasno je naime uočljivo da temeljno obilježje šumskom pokrovu daje, kao i u ostalom otočnom području, hrast česmina ili crnika, a da se isto tako na kamenjarskim pašnjacima ističe nazočnost ljekovite kadulje (Salvia officinalis) kao i drugdje. No, to je prividan dojam koji može nastati samo kao posljedica zaista letimičnog i površnog uvida u biljni pokrov toga područja. Na temelju naprijed navedenih biljnih vrsta, zastupljenih u cvjetani Osoršćice, utvrđenih temeljitim florističkim istraživanjima, jasno proizlazi da je Osoršćica područje koje se ističe posebnostima biljnoga svijeta, što se očituje u bogatsvu (736 biljnih svojti), biljnoj raznolikosti i osebujnosti biljnoga svijeta toga prostora u zemljopisnom, mikroklimatskom, a povezano s time i biljnozemljopisnom pogledu. To nam, među ostalim, potvrđuje i činjenica da se između Pelješca i sjevernojadranskih otoka šumske sastojine hrasta oštrika, obilno rasprostranjenoga u Grčkoj, javljaju jedino na krajnjim južnim obroncima šireg prostora Osorščice. Tu nam spoznaju isto tako potvrđuje činjenica da upravo na području Osoršćice stanoviti broj sredozemnih biljnih vrsta dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti pridonoseći tako raznolikosti i bogatstvu njegova biljnog svijeta.

Priroda je uložila milijune godina da bi stvorila pojedine biljne (i životinjske) vrste. Isto je tako prohujao golemi protok vremena da bi određene biljne vrste bile udomljene upravo na određenim staništima i površinama da bi se životu na tom prostoru prilagodile i na njemu održale pridonoseći njegovoj raznolikosti i osebujnosti.

Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi.

 

 

 

 

 

 

Komentari: 

0 0 # Mateja 2009-11-28 23:15
:-) :-) :-) ovo vam je odlićno :D :D ;-) ;-) 8) 8) :P :P :roll: :roll: :eek: :eek: :zzz :zzz :sigh: :sigh: :-? :-? :cry: :cry: :sad: :sad: :-x :-x :-x
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # HAHALAURA 2009-11-28 23:17
HVELA...PUUSA :-) :D ;-) 8) :P :roll: :eek: :zzz :sigh: :-? :cry: :sad: :-x :-) :-) :D :D ;-) ;-) 8) 8) :P :P dD
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Vox Populi 20.08.2019 06:53
    usprkos Crkvi i HDZu, Zemlja je i dalje okrugla
    Crkva je nekada spaljivala znanstvene knjige (Bruno, Darwin), danas spaljuju Harry Pottera.
     
  • Svaštara br. 2

    omihepar 20.08.2019 05:59
    Learn audience teenagers, transcended equality haemodymanics ulna.
    Each zut.xcgc.volim- losinj.org.hrs. pr phalanges phenergan online: hackingdiabetes.org/phenergan/ ...
     
  • Svaštara br. 2

    iwadivakewuj 20.08.2019 05:38
    Air esmarch how long levitra last appraise acidosis; urethra.
    Not ous.obio.volim- losinj.org.vrm. zz inflation online viagra: vintagepowderpuff.com/.../ ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    teta Violeta 20.08.2019 05:27
    ciljana demagogija
    Nesumnjivo je da pretjerano gledanje u ekran škodi očima, ali iz drugog dijela tvog komentara ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Tizian 19.08.2019 17:45
    Samo za mlađe od 12 godina
    Manje gledalica iliti ekrana doprinosi zdravlju, a s obzirom na utjecaj gledanja na tvoju psihu ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    neupoznatost 19.08.2019 16:50
    zloba nema granica
    onih punih 7 anketiranih djelatnika - iliti ciljano neradnika od 63 djelatnika ustanove.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    db 19.08.2019 16:31
    Fejk njuz
    Čisto sumnjam da se s kandidatom i razgovaralo a kamo li da su predstavili program rada.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    $$$ 19.08.2019 16:13
    cosa nostra
    Kum 3 kao da je sniman po lošinjskom modelu, samo što još nije krenuo rat između dvije ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 19.08.2019 13:31
    Nije hejtanje nego ruganje
    Nema tu hejtanja jer nitko ih ne mrzi, nego su dobar materijal za sprdanje i ruganje a za to ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 19.08.2019 09:09
    Nosivost otoka nije neograničena.
    Oglasio se i povodom događaja u Cresu: Trenutno smo na vezu u gradu Cresu. Točno u 2:00 se ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 19.08.2019 07:52
    uzalud vam trud
    [quote name="Ams"]Misl iš kao Arso I Silvih?vaše hejtanje ce samo da ucvrsti i osnazi njihovu ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    intelektualac 18.08.2019 20:43
    povlašteni
    bravo majstore,pišeš da si i ti kupio stan po povlaštenoj cijeni i nisi ponosan.pa zašto ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    gost 18.08.2019 16:07
    peticija
    molim da se pokrene peticija za prijavu arsena mujagića na Zavod za Zapošljavanje, da napokon ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Ams 18.08.2019 10:37
    Kako misliš
    Misliš kao Arso I Silvih?
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 18.08.2019 10:08
    .....
    Nešto kao Haso i Esih prije svađe :lol: Nove zvjezede na političkim nebom prvog od 1000?
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 18.08.2019 09:52
    Sve je već bilo jasno
    Objašnjeno nije ništa, a stvari sada nisu ni malo jasnije. Ovo je neuspjeli pokušaj da ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Tizian 18.08.2019 08:53
    Kandidat s programom
    Dobro iskorištena prilika za besplatnu reklamu. Ili bolje rečeno ulaganje u bolju budućnost.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Mad Max 18.08.2019 08:46
    sve je jasno od početka
    onome ko je gledao Kuma ne treba nikakvo pojašnjenje
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 18.08.2019 06:48
    ???
    A di je tu obrat. Šta je neočekivano?
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    ZS 17.08.2019 21:31
    .....
    Zar nakon ovog prozirnog hvalospjeva stvarno misliš da smo svi takvi krelci da ne znamo tko ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    asd 17.08.2019 18:01
    Druker
    Zato sad imaju dežurnog drukera koji razotkriva anonimne komentatore pomoću jednađbi.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    građanin 17.08.2019 17:42
    forsiranje rasprave?
    Zna se kome ne odgovara komentiranje. Ni anonimno, ni bilo kakvo drugo. Boje se da će ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Spin doktor 17.08.2019 16:28
    Magla svuda oko nas
    Previše pitaš brale. Na ta zločesta pitanja ne smijemo znati pravi odgovor pa nas malo ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Blefer 17.08.2019 16:10
    Nametanje pozitive
    Sve se zna po tome što raspravu guraš u pozitivu (svaka cast ... stvari su jasnije). Nismo ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Program 17.08.2019 15:07
    Kandidati
    Kako to znate? Nije li ovdje dopusteno anonimno komentirati ?
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Blefer 17.08.2019 14:56
    Naivna umjetnost
    Daj ne forsiraj. Zna se ko si i zašto forsiraš raspravu :lol:
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Program 17.08.2019 14:33
    Kandidati
    Valjda su kandidati predstavili program rada. Ili ce zauvijek ostati nepoznato po kojem su ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Polako se odmotava 17.08.2019 14:08
    Klupko
    Svaka cast na objasnjenu. Ipak su stvari malo jasnije. Tuzno je samo sto program rada ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Administrator 17.08.2019 13:51
    13.
    Prije deset dana bila je usput spomenuta, ali neobilježena trinaesta obljetnica postojanja ...
     
  • Pokušaj osnivanja povjerenstva – coitus interruptus

    Bojana Genov 17.08.2019 13:37
    Argumenti s dna
    Vraško mi je žao što sam se ovako prevarila. K vragu, netko je ustvrdio da na ovaj portal dolaze ...