Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Na Osoršćici rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja.

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

"Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi." Prof. dr. sc. Ivan Šugar, botaničar, sveučilišni profesor u mirovini na tribini Centra za zdravo odrastanje "Idem i ja".

  OSOBITOSTI BILJNOGA SVIJETA OSORŠČICE

 Ivan Šugar

  Uvod

Osorščica je gora koja se uzdiže u sjeverozapadnom dijelu otoka Lošinja povrh Nerezina, ali je u ovom slučaju tom prostoru priključeno i brdsko područje koje se u neprekinutom nizu pruža od Počivalica do Ćunskoga na jugu. Osim središnjega, gorskog i najvišeg dijela Osorščice s vrhom Televrinom (588 m), ostatak od Poćivalica do Ćunskoga tvori brdski lanac u okviru kojega se ističe nekoliko vrhova s visinom nižom od 300 m. Zapadni su obronci Osorščice strmi te se strmo uzdižu od morske razine sve do samoga hrpta. I istočni su obronci također strmi, ali je oveći dio sjeveroistočnoga podnožja proširen dijelom u brežuljkasti predio, a dijelom u udolinicu i u zaravan odnosno prostor s nevelikim nagibom, koji su pogodni za obradu tla i za uzgoj različitih prehrambenih biljnih vrsta, pa je jedino taj, istočni dio Osorčice odavno napučen, te se s te, istočne strane nalazi i nekoliko naselja, a to su Sveti Jakov, Nerezine, Halmac, Veli i Mali Tržić, među kojima su Nerezine najveće i najnaseljenije mjesto.

Biljni svijet i njegove značajke

Zapadni su obronci Osorščice u cijelosti obrašteni gustom i neprohodnom makijom, tj. sredozemnim vazdazelenim šumskim pokrovom kojemu temeljno obilježje daje hrast česmina ili crnika (Quercus ilex). Uz hrast česminu, najčešće drvenaste vrste makije na tom području jesu dvije vrste zelenike (Phillyrea media i Phillyrea latifolia), planika (Arbutus unedo), lemprika (Viburnum tinus) i tršlja (Pistacia lentiscus).

Makijom su obrašteni i istočni obronci brda koja se pružaju od Ćunskoga do Nerezina, dok je šumski pokrov, osobito viših dijelova Osorščice, otvoreniji i s većim ili manjim čistinama, pa su ti predjeli između prvoga i drugoga svjetskog rata bili zasađeni crnim borom (Pinus nigra). Niži pak dijelovi Osorščice koji se steru povrh udolinice što se od pravca Nerezina pruža prema sjeverozapadu, obrašteni su gustom i bujnom makijom kojoj je međutim, u najnižem dijelu toga područja, primiješan hrast medunac (Quercus pubescens), listopadno stablo svojstveno prvenstveno predjelima s umjerenim, kopnenim podnebljem. Pojava hrasta medunca u tom području upućuje na to da se tu radi o staništima s drugačijim, hladnijim mikroklimatskim prilikama, pa bi se iz te činjenice dalo naslutiti da bi se na tom prostoru mogla naći još koja biljna vrsta svojstvena kopnenom, listopadnom području, koje bi takvu pretpostavku potvrđivale. I doista, osim hrasta medunca, na tom je području zastupljeno još nekoliko vrsta svojstvenih područjima s listopadnom vegetacijom, od kojih su neke svojstvene hladnijim tipovima hrastovih šuma kopnenog zaleđa, kao što je bijeli gavez (Symphytum tuberosum), a druge pak toploljubnim tipovima listopadnih šuma kopnenih područja dinarskoga odnosno balkanskog i srednjeeuropskog kopna, kao što su bijela i dugolisna naglavica (Cephalanthera alba  i  Cephalanthera longifolia), vrapčje sjeme (Lithospermum purpureo-coeruleum), kurika obična (Euonymus vulgaris) i dr. - sve zastupljene unutar šumskoga pokrova s primjesama hrasta medunca povrh udolinice u podnožju Osorščice. Nazočnost navedenih vrsta u biljnom pokrovu Osorščice upućuje na to da je zbog mikroklimatskih prilika, na pojedinim staništima u pojas vazdazelene vegetacije došlo do prodora pojedinih biljnih vrsta svojstvenih hladnijem listopadnom pojasu vegetacije.

Iako bi se na prvi pogled moglo reći da crni bor, koji je zasađen u višim dijelovima istočnih obronaka Osorščice, od 300 m nadmorske visine pa do samoga vrha, donekle zastire zakonitost pojave i slijeda biljnozemljopisnih pojaseva u brdskim i gorskim područjima, svojstvenih jadranskim otocima, prisutnost nekoliko listopadnih drvenastih biljnih vrsta upravo na samome vrhu upućuje na to da je ta zakonitost i ondje prisutna kao i na drugim sličnim mjestima na hrvatskom otočnom prostoru. Na samom vrhu Osorščice javlja se naime, premda rijetko, crni grab (Ostrya carpinifolia) s još nekim listopadnim vrstama, koji simbolizira posebni visinski pojas vegetacije. Nazočnost crnoga graba, pa makar i simbolična, dovoljan je razlog da zaključimo da se vegetacija i na Osorščici kao i na drugim otocima hrvatskoga Jadrana, kao što su Hvar, Brač, poluotok Pelješac i dr., javlja u dva pojasa: niži pojas tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, a sam vrh pripada listopadnom pojasu koji tvori hrast medunac s crnim grabom. Takav je slijed biljnozemljopisnih pojaseva svojstven samo vrhovima na otocima i poluotoku Pelješcu, dok je slijed vegetacijskih pojaseva na kopnenom prostoru nešto drugačiji. U kopnenim krajevima, nakon najnižeg i ujedno najtoplijeg pojasa uz more koji tvori vazdazelena makija s hrastom česminom, slijedi listopadni pojas hrasta medunca s bijelim grabom, a tek potom listopadni pojas hrasta medunca s crnim grabom. Na otocima koji se ističu gorovitošću, pojas vazdazelenoga hrasta česmine u višim predjelima prelazi izravno u pojas hrasta medunca s crnim grabom, dok pojasa bijeloga graba na otocima nema.

Osim crnoga graba, živoga svjedoka svojstvenog klimatski hladnijem visinskom pojasu, u višim predjelima Osorščice utvrđena je prisutnost još dviju biljnih vrsta svojstvenih predjelima s hladnijim podnebljem kakvo inače vlada u kopnenim krajevima. To je mekuš jednocvjetni (Melica uniflora), utvrđen pri vrhu na istočnim obroncima Osorščice, biljna vrsta koja se inače javlja u bukovim šumama, i šaš crljenika (Carex humilis), rasprostranjen na Malom kalku (sjeverni hrbat Osorščice), stepska biljna vrsta, rasprostranjena od sibirskih prostranstava sve do kamenjarskih travnjačkih površina naših brdskih i gorskih krajeva. Premda su to rijetke vrste lošinjske cvjetane, one svojom nazočnošću upućuju i na oštrije prilike podneblja koje mjestimično vladaju na tom ograničenom prostoru, a pridonose i biljnoj raznolikosti i osebujnosti toga područja.

S obzirom na uronjenost toga područja u more, utjecaj maritimne klime vrlo je snažan i nadjačava utjecaj hladnih struja sa susjednoga dinarskog planinskoga područja, koji zasigurno nije zanemariv. Tu nam činjenicu potvrđuje nazočnost stanovitog broja biljnih vrsta svojstvenih toplijim klimatskim prilikama i južnijim krajevima Sredozemlja, koje na Osorščici odnosno na otoku Lošinju i susjednom otočju dostižu svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti.

Na Lošinju, šireći se do njegova najsjevernijeg rta Osora, zatim na zapadnim obalama južnoga dijela otoka Cresa, na otoku Unijama i susjednim manjim otočićima, dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti gluhi smrič ili brika (Juniperus phoenicea), kako je zovu na o. Lošinju, inače obilno rasprostranjen osobito na otočnom podrju srednje i južne Dalmacijie, a područje koje ta vrsta obrašćuje upućuje i na topliji oblik prostora na kojem bi se mogle uzgajati i neke egzotične biljne vrste, kao što su pojedine vrste četruna (agruma).

Na Osorčici svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti dosiže još jedna vrsta svojstvena inače biljnom svijetu južnijih i toplijih područja primorske Hrvatske, a to je kostrika (Brachypodium ramosum = Brachypodium retusum), također obilno rasprostranjena na otocima južnije od Lošinja, na temelju čije je nazočnosti svojedobno upravo preko Osorščice povučena sjeverna granica toplijeg pojasa vazdazelene sredozemne vegetacije.

Na jugoistočnom rubu Osorščice dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti još jedna sredozemna biljna vrsta, raširena u južnim područjima Sredozemlja, a to je hrast oštrik (Quercus coccifera). Obrašćuje područje Timara, između uvala Liski i Studjenčić, zapadno i sjeverozapadno od Ćunskoga. Tvori makiju gustoga sklopa. Na tom se području dobro drži i obnavlja barem dvije tisuće godina, ali se ne širi dalje i vjerojatno predstavlja ostatak još iz doba starih Grka koji su ga, tijekom svojih seoba, onamo prenijeli. Naravno, i u još neka područja primorskih dijelova Hrvatske, kao što je poluotok Pelješac. Već stanovito vrijeme to jedino stanište vazdazelene sredozemne šumske vegetacije na sjevernom Jadranu, kojemu temeljno obilježje daje hrast oštrik, ugrožava otvaranje putova upravo kroz taj tip šumskoga pokrova, jedinstvenoga na čitavom prostoru sjevernije od poluotoka Pelješca.

Svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti na Osorščici dosiže još jedna čuvena sredozemna biljna vrsta, poznata po svojoj simbolici i ljekovitosti - ružmarin (Rosmarinus officinalis), inače obilnije zastupljen na nekim srednjedalmatinskim otocina, kao što je npr. Dugi otok, a osobito je obilno zastupljen u zapadnom Sredozemlju, i to u južnoj Francuskoj i u Španjolskoj. Njegove su samonikle sastojine zabilježene na dvama mjestima na otoku Lošinju: u uvali Valdarke jugoistočno od Maloga Lošinja (mislim da je zbog izgradnje toga područja u zadnjim desetljećima sastojina ružmarina s tog područja potpuno nestala), i na području Lužmarini (fitotoponim koji je ime dobio upravo po zastupljenosti ružmarina)  na sjeverozapadnim obroncima Osorčice.

Ima još jedna sredozemna vrsta koja na lošinjskom otočju dosiže svoju sjevernu granicu rasprostranjenosti, a to je jedna vrsta roda vrebina - Thymelaea hirsuta - zabilježena za otočić Zabodaski i Unije, dakle izvan područja Osorčice.

Osorščica se u odnosu na ostale dijelove otoka Lošinja, pa i lošinjskoga otočja u cjelini, odlikuje još jednim svojstvom - bogatom i raznolikom cvjetanom. Iako Osorščica zauzima samo jednu trećinu površine otoka Lošinja, na tom malom prostoru rastu dvije trećine flore lošinjskoga otočja. Od ukupno oko 1100 vrsta koje se javljaju na lošinjskom otočju, na Osorščici ih je zabilježeno 736.

Ambroz Haračić, istraživač cvjetane otoka Lošinja, opisao je i jednu novu endemičnu biljnu svojtu koja odlikuje to područje, a to je lošinjska svojta divljega luka (Allium ampeloprasum f. lussinense).

Zaključak

Na temelju letimičnog pogleda na biljni svijet Osoršćice moglo bi se zaključiti da je biljni pokrov toga područja vrlo sličan ili isti kao i na drugim otocima primorske Hrvatske. Jasno je naime uočljivo da temeljno obilježje šumskom pokrovu daje, kao i u ostalom otočnom području, hrast česmina ili crnika, a da se isto tako na kamenjarskim pašnjacima ističe nazočnost ljekovite kadulje (Salvia officinalis) kao i drugdje. No, to je prividan dojam koji može nastati samo kao posljedica zaista letimičnog i površnog uvida u biljni pokrov toga područja. Na temelju naprijed navedenih biljnih vrsta, zastupljenih u cvjetani Osoršćice, utvrđenih temeljitim florističkim istraživanjima, jasno proizlazi da je Osoršćica područje koje se ističe posebnostima biljnoga svijeta, što se očituje u bogatsvu (736 biljnih svojti), biljnoj raznolikosti i osebujnosti biljnoga svijeta toga prostora u zemljopisnom, mikroklimatskom, a povezano s time i biljnozemljopisnom pogledu. To nam, među ostalim, potvrđuje i činjenica da se između Pelješca i sjevernojadranskih otoka šumske sastojine hrasta oštrika, obilno rasprostranjenoga u Grčkoj, javljaju jedino na krajnjim južnim obroncima šireg prostora Osorščice. Tu nam spoznaju isto tako potvrđuje činjenica da upravo na području Osoršćice stanoviti broj sredozemnih biljnih vrsta dosiže svoju najsjeverniju granicu rasprostranjenosti pridonoseći tako raznolikosti i bogatstvu njegova biljnog svijeta.

Priroda je uložila milijune godina da bi stvorila pojedine biljne (i životinjske) vrste. Isto je tako prohujao golemi protok vremena da bi određene biljne vrste bile udomljene upravo na određenim staništima i površinama da bi se životu na tom prostoru prilagodile i na njemu održale pridonoseći njegovoj raznolikosti i osebujnosti.

Raznoliki živi svijet koji nam je dan kao dar Prirode, dužni smo čuvati i zbog sebe i zbog budućeg naraštaja kako štete od zadiranja u prirodu ne bi bile veće od eventualne koristi.

 

 

 

 

 

 

Komentari: 

0 0 # Mateja 2009-11-28 23:15
:-) :-) :-) ovo vam je odlićno :D :D ;-) ;-) 8) 8) :P :P :roll: :roll: :eek: :eek: :zzz :zzz :sigh: :sigh: :-? :-? :cry: :cry: :sad: :sad: :-x :-x :-x
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # HAHALAURA 2009-11-28 23:17
HVELA...PUUSA :-) :D ;-) 8) :P :roll: :eek: :zzz :sigh: :-? :cry: :sad: :-x :-) :-) :D :D ;-) ;-) 8) 8) :P :P dD
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Babuška Kolinda i druge teme, video

prime

 


SVJETSKI STATISTIČKI PODACI U STVARNOM VREMENU


 

Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    ukulele 23.01.2019 16:33
    jabuka ne pada daleko od stabla
    Povijest se ponavlja, njena obitelj je donijela jelene, muflone i divlje svinje na Puntu ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    gost 23.01.2019 15:41
    Intelektualni delirij
    Iz govora s one strane pameti, gradonačelnica je rekla: "Pa vidimo da imamo i manipulaciju ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    gost 23.01.2019 14:22
    Ni gradsko vijeće se nije mešalo
    U govoru kojim je branila golf i pozivala vijećnike da ga podrže hvalila se da je Puntarka ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Čuvar plaže 23.01.2019 13:37
    ne bih se štel mešat
    Problem je što divje svinje i jeleni lopatari nikad nisu bili bogomdani da ovim otocima.
     
  • Mamac za topmilijardere

    guest 23.01.2019 12:15
    Fil Adria
    Klan FILipovic?
     
  • Mamac za topmilijardere

    dudek 23.01.2019 11:21
    nije šija nego vrat
    Ne kupuje Jadranka zgrade nego Fil adria, a to je nešto sasvim drugo. :lol:
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    ZiD 23.01.2019 10:26
    Razlika između plaćenog i “običnog” trola
    Zbog upornosti javljanja usprkos brisanju raspravljalo se da li je plaćen za trolanje ili je ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Deni 23.01.2019 08:49
    Materinji mu latinski
    Divljao bi on i dalje na tu temu da Arsen nije objavio prijepis govora o golfu pa je pod ...
     
  • Mamac za topmilijardere

    DJ Tramp 23.01.2019 08:21
    gost zvan čežnja uhićen zbog silovanja u hotelu
    Zbog teških optužbi za silovanje u Parizu uhićen glazbenik Chris Brown ...
     
  • »Svaštara« 2

    ZN 22.01.2019 15:33
    Elitni turizam
    i.imgur.com/vgmW0im.jpg (http://i.imgur.com/vgmW0im.jpg)
     
  • »Svaštara« 2

    Ministar bez lisnice 22.01.2019 15:19
    jedno bez drugoga ne može
    Baš si nešto mislim, možda ne bi bilo loše spojiti Ministarstvo turizma i Ministarstvo rada ...
     
  • »Svaštara« 2

    novilist.hr 22.01.2019 14:56  
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    gost 22.01.2019 14:28
    Gašenje trola
    Ali i prije toga je zatrolao stranicu u svezi glasovanja i brojenja glasova pa je admin ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Mrmo 22.01.2019 14:09
    stop nasilju
    Naravno, da se njegov nasilnički izričaj ne bi proširio na ulice grada, da ljudi ne bi ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    gost 22.01.2019 13:16
    Odgojna mjera
    Ako nije trol po ugovoru o djelu objektivno je obični huligan. Sjećam se da je opomenut ali ...
     
  • Istiskivanje

    građanin 22.01.2019 12:32
    rezanje prstiju
    Objektivno je dokazani huligan, propagira fašističke metode i zato ga treba brisati.
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    NN 22.01.2019 11:49
    Na žalost
    Nije predmet njenog interesa.
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    gost 22.01.2019 11:25
    Što kaže Puntarka o ovome?
    Volio bih da gradonačelnica kaže koju riječ o ovome iskustvu uvođenja alohtone djelatnosti ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Dron 22.01.2019 11:18
    Divlje svinje na Cresu I Lošinju
    [youtube]yn1rbC a6yz8[/youtube]
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Snowball 22.01.2019 10:43
    samo da se zna
    Ovi koji su novcima poreznih obveznika platili objektivnog trola, ne mogu se pomiriti sa ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Smib 22.01.2019 10:32
    Skrivanje pravog cilja
    Ne bih se kladio da je to samo glupiranje, a niti da mu je jedina svrha skretanje pažnje s ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Zdravko Razum 22.01.2019 10:08
    Odvlačenje pažnje
    Svo to glupiranje objektivno(g) je da se naravno skrene pažnja s sramotnog govora gradončelnice ...
     
  • Istiskivanje

    CH4 22.01.2019 10:02
    sayonara
    jadni su ovi koji su angažirali trola, a jadan je i on sam sa sobom. gade mi se i bljuje ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    gost 22.01.2019 09:57
    Objektivni krkanluk
    Krkan je opet podivljao. Huliganizira nas sve skupa. Šalje komentare, a admin ih briše.
     
  • Istiskivanje

    Kontrapunkt 22.01.2019 09:44
    Kad će konačno biti reforma školstva
    Mislim da je ovaj gost koji se pokušao praviti pametan prepisivao domaće zadaće umjesto da ...
     
  • Istiskivanje

    VB 22.01.2019 09:32
    Prepisivanje
    Nije točno. Prepisati se može i diplomski rad i još zaraditi ako tužiš novinara koji je ...
     
  • Istiskivanje

    gost 22.01.2019 09:30
    Iz domaće zadaće 1
    Ne znam na šta aludiraš ali mislim da se želiš praviti pametan. Prepisati na sebe se može može ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    gost 22.01.2019 09:14
    Uza sve to zagađuje i hrvatski jezik gadostima. Danas je opet bljezgario o "huliganiziranj ...
     
  • Istiskivanje

    gost 22.01.2019 09:03
    prijepis?
    Prepisati se može jedino domaća zadaća...
     
  • Istiskivanje

    Kontrapunkt 22.01.2019 08:54
    Ni t od tržišta
    Koja ponuda i potražnja kad su Rusi na sebe prepisali tuđe dionice po cijeni koju su ...