Borova šuma, zaštitni znak predjela Čikat na Lošinju i jedan od simbola ovog otoka posljednjih godina na očigled propada, izvijestio je Novi list.
Borova šuma zaštitni je znak predjela Čikat na Lošinju i jedan od najprepoznatljivijih simbola ovog otoka, koji se sa svojom zelenom oazom uronjenom u plavetnilo mora diči i navodi u svim promidžbenim materijalima. Unatoč tome, posljednjih godina šuma na očigled propada, a šetnju pod borovim »šumskim suncobranima« narušavaju nelijepe slike odlomljenih grana ili srušenih cijelih stabala.
Za formiranje šume najzaslužniji je Lošinjan, prirodoslovac prof. Ambroz Haračić (1855-1916), koji je uz to što je otkrio blagodati lošinjske klime vodio projekt pošumljivanja alepskim borom nekada zapuštenog otočnog terena. Haračić je svojim istraživanjima privukao austrijskog profesora Leopolda von Schrőttera te je on od 1885. godine redovito dolazio na otok. Posebno ga je privukao Čikat, ali je primjetio da je to predio s minimalnom vegetacijom i prof. Haračiću je predao zlatnik od 20 kruna kao prvi prilog za pošumljivanje. Već iduće godine formirano je Turističko društvo i Društvo za pošumljivanje i poljepšavanje Malog Lošinja, koje je pod vodstvom prof. Haračića krenulo s ozelenjivanjem Čikata, temeljem čega je ovaj predio postao turistička meka koja svojim posjetiteljima pruža izuzetan mediteranski ugođaj.
Za razliku od vizionara s kraja 19. stoljeća, ljudi s kraja 20. i početka 21. stoljeća ne mogu se pohvaliti senzibilitetom i konkretnim akcijama na očuvanju i daljnjoj valorizaciji ovog prostora. Uz to što se šuma eksploatira u promidžbene svrhe, na njenoj konkretnoj zaštiti i očuvanju do sada nije učinjeno mnogo, osim deklarativno. Naime, 1992. godine 236 hektara šume na Čikatu zaštićeno je u kategoriji Park šume pa je prostor, iako zaštićen, praktično devastiran.
Više od stotinu godina starim stablima, polako »istječe rok«, godine nagrizaju šumu, a novog pošumljivanja u njoj nema te se postavlja pitanje što će sa šumom biti u budućnosti. S obzirom na inforamcije, kako se nad Park šumom Čikat isprepleću nadležnosti, čini se da će jedino dogovor šumu spasiti u »šumi« propisa.
S obzirom na to da se radi o šumskom prostoru najprije smo komentar potražili u Hrvatskim šumama, a upravitelj Šumarije Cres/Lošinj, dipl. inž. Darko Pavičić kaže:
– Park šuma Čikat je specifično područje koje treba sagledavati s nekoliko razina – upravljanja, gospodarenja, korištenja i vlasništva. Sada je ključno kako dalje, što želimo postići i u kojem vremenskom razdoblju. Pozitivnim ocjenjujem što je formiranjem JU Priroda definirana ustanova koja skrbi o zaštićenim područjima i vjerujem kako će oni objediniti sve subjekte i da ćemo zajednički doći do dokumenta kojim ćemo dugoročno definirati aktivnosti i sadržaje u Park šumi Čikat, jer ukoliko se gleda kratkoročno, dugoročno se čini šteta, a interventne mjere su i najskuplje.
Krajnje je vrijeme za planski dokument u kojem će se točno znati što su čije obveze, tko će, što i u kojem razdoblju činiti i za koji je segment zadužen – navodi ravnatelj Pavičić.
Ravnateljica JU Priroda Sonja Šišić ističe da se sustavno o šumi na Čikatu nije brinulo nekoliko desetljeća i da je pred svima sada zahtjevan posao u sklopu kojeg je lani formirana radna skupina i potpisan ugovor o suradnji između JU Priroda, Hrvatskih šuma, Grada Malog Lošinja, Turističke zajednice i Jadranke d.d. Do jeseni će biti zgotovljena studija koja će dati ocjenu sadašnjeg stanja s vizijom razvoja i upravljanja, a do usvajanja i provedbe dokumenta provodit će se sanacija i hitne intervencije na terenu.
Ravnateljica Šišić pritom kaže kako studija neće dati rezultate odmah, ali da je važno što su svi potpisnici ugovora spremni surađivati i raditi zajednički.
Da je zajedništvo na dobrobit borove šume i zajednice prevažno misli i Snježana Kučić-Krstaš, koja u ime tvrtke Jadranka d.d. sudjeluje u projektima vezanim za Park šumu Čikat:
– Jadranka je u dijelu vlasnik, a većim dijelom korisnik na predjelu Park šume Čikat i važno nam je da se konkretno poduzmu mjere na unaprjeđenju kvalitete stanja. Očekujemo da ćemo konkretnim i učestalim dogovorima kao i preuzimanjem obveza i njihovim rješavanjem svi skupa pridonijeti poboljšanju stanja.
Borovi u moru
Preko ureda glasnogovornice dobili smo i odgovor Grada Malog Lošinja, vezano za šumu na Čikatu, u kojem stoji da je Park šuma pod izravnim korištenjem i održavanjem Javne ustanove Priroda i Hrvatskih šuma, ali da su, svjesni važnosti, s ostalim subjektima potpisali sporazum o njenom održavanju:
– Grad je u proteklom razdoblju uklonio četiri bora koji su srušeni u more, a uklonili smo sve ostale borove koji su predstavljali izravnu opasnost po sigurnost prolaznika. Budući da velik dio šume nije u vlasništvu Grada već drugih subjekata, svatko je dužan održavati sigurnost na svome terenu, a Grad će, naravno, pripomoći ako se pojave problemi – navodi glasnogovornica Martina Krajina.
Komentari:
Takoðer je licemjerno spomenute kamp kučice "Gebets Reuter" nazivati mobilnim kamp kućicama. Prilično sam siguran da one nisu mobilne, nemaju ni kotače, a na kraju i dovežene su na kamionima a ne niti šlepane. Kad bi nas veliki licemjer SKK ubijedila da mobilna kučica može biti pokretna i bez kotača, kako zanemariti da ima stalni priključak na vodu, kanalizaciju i struju. Ako prihvatimo da je i to moguće, umjesto uobičajenog vozača za pokrenuti vozilo u ovom slučaju bi nam bili potrebni vodoinstalater i električar. Ali licemjeri iz Jadrankine kuhinje su uspijeli sve državne ali i lokalne institucije ubijediti da je kučica auto, pa će valjda iste i ubijediti da je sječenje i krčenje šume u stvari njena zaštitia. Otprilke je to licemjerno i groteskno kao i mesar koji tvrdi da je borac za zaštitu životinja-brine o njima tako da ih kolje.
Na žalost tu licmjerstvo Jadranke i Snježane Kučić-Krstaš ne prestaje...
Teško je vjerovati da se pripremne radove za gradnju autoputa do imanje jednog velikog gazde može smatrati primjerom održivog razvoja i odgovornog turizma.
Naravno, gradonačelnica je tim povodom dala zanesenu izjavu da smo "iznimno počašćeni" biti prvim gradom u Hrvatskoj koji je osvojio ovu prestižnu nagradu. Ne zanm u čije ime to kaže, ali ja čisto sumnjam da ta nagrada potvrđuje da je Lošinj zaista destinacija koja čuva prirodnu baštinu, da promiče održivi turizam i da doprinosi očuvanju okoliša kako to ona recitira. Njena tvrdnja da "Ovaj uspjeh pokazuje da Mali Lošinj, uz ljepotu prirode, ima i odgovoran pristup njezinu očuvanju, čime doprinosimo održivom razvoju za buduće generacije" je s obzirom na stanje stvari nakon prohujalih mandata na vlasti jako pretjerana. I kao da je turistički agent a ne gradonačelnica ona poziva "sve posjetitelje da dođu i uvjere se u ljepotu i održivost našeg Lošinja".
- Mene samo zanima konkretno koji su to "visoki ekološki, gospodarsko-eko nomski i kulturni standardi" koje smo kao zadovoljili? Jedino 'zeleno' što ja vidim na Lošinju je šuma. Ispravite me ako griješim.
- samo dobar marketing iz naših džepova.
- Uglavnom borova šuma i makija, mahom neprohodna.
- zeleni trebaju biti beton,fasade, asfalt i kamen. To bi bilo pravo zelenilo. I ova glupost o plavetnilu. Jeduno plavo što ja vidim su nebo i more. Ništa drugo. Poneki automobil popravlja prosjek.
- Pogledaj malo koliko je nelegalno izgrađenih vikendica, nije li to dovoljno.
-Malo se pozabavimo zelenilom tj. borovima jer nemilice ih se sječe, a i sami padaju. Ne vidi se neka strategija. Čile je daleko.
- Čiste ispod borova pa nema niti mirisa, još bez cvrčka. itd. Nema pozitive kako bi rekla gradonačelnica sve sama negativa.
što se tiče šume Jadranka je korisnik onog dijela koji pripada gradu a većinu onog što koristi je vlasnik grad i županija pa čak ako hoćete i Hrvatske šume su nadležne za održavanje i zaštitu, meðutim svi znamo kako se odnosio grad prema tome kad je davao da se postave kontenjeri za koje su rekli da će biti projekt turizma pa su ih sa smetlišta doneli na čikat ali nije bilo mjesta za taj "projekt" pa su porušili na najljepšem dijelu čikata preko deset velikih borova.
Na drugoj strani uvale veliki projekt dobro znan svima VALERIJEV i tu grad i gradske vlasti ne poduzimaju ništa i gospodin Valerijev devastira uvalu pontonom bespravno postavljenim za jahte te na površine velike park šume gradi sanitarni čvor i razne nastambe za svoje ronioce i naravno i tu grad ništa ne poduzima.
I na kraju već godina nitko nije uložio ni lipe u bilo kakvu sanaciju park šume ČIKAT.
Pitam se što to toliko svrbi osobu pod nicom Forum, Snježana Kućić -Krstaš kad za sve to o čemu on priča je na odgovornost upravo nekih drugi ljudi istih onih koji su izdevastirali Bočac sa onim ruglom od betonskog bunkera za koji ne mogu dobiti uporabnu dozvolu jer su izvan gabarita pa sad prijete Hofmanici jer žena ne želi protuzakonito izdati dokument. Pa sad ja pitam tebe gdje prestaje HDZ-ovo licemjerstvo???
Što se tiče licemjerstva kako HDZ-a a i ostalih političara to je dokazana stvar. I SKK je takav političar- licemjeran i naravno nesposobna. Ponovo jaše je od pretencioznog intelektualca postao stidljivi cinik, nerazumljiva tijeka misli.
Krstaš nemoj ti odgovarati pusti nju.
Podrška dragom Čikatu i Lošinju iz Zagreba!
Čuvajte / čuvajmo to što imamo!
Prema Sunčanoj je već postalo tradicija da naša bagra sve polupa.
Zlo i naopako.
Dodatno mladi uhvaceni u saranju zidova i unistavanju javnog dobra se kaznjavaju dobrovoljnim radom.Bas nedavno sam vidio grupu od desetak mladih, na zalost ima i cura koji disciplirano slijede jednog odraslog "macana" i svaki nosi po nesto, jedan ljestve, jedan vedro vode, slijedeci krpe itd. i idu od jednog autobusnog stajalista do druhog i peru i ciste sve u sesnaest.
"Lupiti po dzepu" i teski rad jedino dobro odgaja, ostalo su price za malu djecu...
Ako pratimo vijest iz ovog članka i kliknemo na poveznicu ww.greendestinations.org/.../, možemo vidjeti da se gradske i turističke vlasti hvale zelenom destinacijom u VR (virtualnoj) verziji pod nazivom "Losinj a new view of the Losinj undersea".
greendestinations.org/.../...
To predstavlja samo mlaćenje prazne slame i kupovinu certifikata (provjerite stranicu, gdje ćete naći i cijenu tog certifikata, kao i program za koji je „dobivena nagrada“ – program koji je zaista smiješan u kontekstu klimatskih promjena, prilagodbe i održivosti koje su danas nužne).
*GREENWASHING*
Greenwashing je proces kojim se stvara lažni dojam ili daju obmanjujuće informacije o tome koliko su proizvodi ili aktivnosti neke tvrtke ekološki prihvatljivi. Greenwashing uključuje iznošenje neutemeljenih tvrdnji kako bi se potrošači doveli u zabludu i povjerovali da proizvodi ili inicijative imaju veći pozitivan utjecaj na okoliš nego što to zaista jest.
Također, greenwashing se događa kada tvrtka naglašava održive aspekte svojih proizvoda ili usluga kako bi prikrila vlastite prakse štetne za okoliš. Ovaj postupak često uključuje korištenje ekoloških vizuala, obmanjujućih oznaka i prikrivanje kompromisa. Pojam greenwashing temelji se na izrazu whitewashing, koji označava upotrebu lažnih informacija kako bi se prikrile nepravde, pogreške ili neugodne situacije i učinile manje lošima nego što zaista jesu.
Više o regulaciji greenwashinga možete pročitati ovdje: europarl.europa.eu/.../......
greendestinations.org/.../...
i.imgur.com/6mqPzWD.jpg
Organizatori su TZ, grad ML i Novi list. Jadranka d.d. ne sudjeluje u otganizaciji kao prije 10 godina za 130. obljetnicu turizma i za70 godina jadranke.
i.imgur.com/CU6rMsX.jpg