Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Kratkovidnost lokalne vlasti i građana

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

OsoršćicaPrijedlog za zaštitu Osoršćice pretvara se u jeftin paravan za njezinu buduću devastaciju, rekla je Andreja Gregorina iz udruge Eko Kvarner u intervjuu za portal H-alter  

Osoršćica

 

Andreja Gregorina, predsjednica ogranka Cres – Lošinj

udruge Eko Kvarner: Prijedlog za zaštitu Osoršćice pretvara se u jeftin paravan za njezinu buduću devastaciju. Bude li sagrađena, žičara dužine 1900 m nepovratno će nagrditi njezinu iznimnu krajobraznu vrijednost. K tome, INA je na vrhu Osoršćice izgradila antenski toranj, i u tu svrhu je napravila radni pojas duljine deset kilometara i širine pet metara, koji potom nije sanirala, nego ga se još i proširuje. Ukoliko ne budu ostvareni uvjeti za strogu kontrolu tog makadamskog puta, sami ćemo pronaći način da onemogućimo prolaz neodgovornim motoriziranim građanima i turistima.

Na dugačkoj listi prostora u Hrvatskoj koji su devastirani ili im prijeti uništavanje nalazi se i slikoviti planinski lanac otoka Lošinja, Osoršćica. Za 'H-Alter' smo o devastaciji Osoršćice razgovarali s Andrejom Gregorina, predsjednicom ogranka 'Cres – Lošinj' udruge 'Eko Kvarner'.

U čemu je ekološka vrijednost Osoršćice?

Hrvatska se voli hvaliti raznolikošću ekoloških sustava i staništa. Osoršćica predstavlja zahvalan primjer: od ukupno 1100 biljnih vrsta koje se javljaju na cjelokupnom lošinjskom području samo je na Osoršćici zabilježeno njih 736. Za usporedbu, u cijeloj je Engleskoj zabilježeno oko 1250 biljnih vrsta. Područje Osoršćice vrijedno je i u speleološkom smislu: od pet evidentiranih špilja njih dvije (Sv. Gaudencije i Vela špilja) predložene su za zaštitu. Lokve, koje se smatraju naugroženijim staništima i imaju prioritet u zaštiti, također su evidentirane na tom području.

Posebno treba istaknuti da je Osoršćica uvrštena u Nacionalnu ekološku mrežu kao ornitološki vrijedno područje, te predstavlja kandidata za NATURU 2000 (europsku ekološku mrežu). Problem, međutim, nije nedostatak biološke i krajobrazne raznolikosti, nego načinu na koji se prema njoj odnosimo. Kod nas još uvijek nije razvijeno sustavno istraživanje, kartiranje i monitoring biološke raznolikosti, a to znači da gore navedene vrijednosti nisu registrirane i tako primjereno zaštićene od ljudske pohlepe i gluposti.

U Prostornom planu Grada Malog Lošinja dvije su oprečne inicijative, da se Osoršćica proglasi zaštićenim krajolikom i ona da se sagradi žičara. Kako komentirate ovakvu kontraditornu politiku lokalnih vlasti?

Ona je, zapravo, samo prividno kontradikorna. Lokalne vlasti i struka često putem prostornih planova servisiraju nečije privatne interese, pa problemi od javnog interesa, kao što je i problem zaštite prirode, postaju nebitni. U takvom kontekstu prijedlog za zaštitu Osoršćice pretvara se u neku vrstu jeftinog paravana za buduću devastaciju jer do primjerene valorizacije prostora i zaštite neće doći još duže vrijeme.

Uostalom, nekako je teško vjerovati u iskrenost brige lokalne vlasti za prirodnu baštinu kada je ta ista vlast pokušala smanjiti kategoriju zaštite za nedavno proglašen rezervat dupina. To bi, između ostaloga, omogućilo gradnju marine do 400 vezova na području rezervata.

Udruga Eko Kvarner protivi se gradnji žičare. I Planinarsko društvo Zagreb-Matica smatra žičaru nepotrebnim i štetnim objektom. Koliko će i kako ta žičara utjecati na prostor?

Eko Kvarner je tijekom javne rasprave podnio primjedbu u kojoj je tražio da se ovaj neprihvatljivi zahvat ukloni iz konačne verzije prostornog plana, a pridružilo nam se Planinarsko društvo Zagreb-Matica, kao i određeni broj građana. Primjedba je odbijena s prilično nevjerojatnim objašnjenjem da će trasa žičare i prateće građevine biti oblikovane sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtnog graditeljstva.

Svakome je jasno da bi žičara dužine oko 1900 m nepovratno nagrdila iznimnu krajobraznu vrijednost Osoršćice, a kriteriji zaštite prirode trenutno su takvi da investitor za gradnju žičare ne mora izraditi Studiju utjecaja na okoliš. Spominjanje autohtonog graditeljstva u kontekstu žičare graniči sa zdravim razumom.

Osim žičare, Osoršćica je već devastirana djelatnostima INE koja tamo gradi antenski sustav i trafostanicu. Sagradili su i prilaznu makadamsku cestu. Upozoravali ste na nepravilnosti u vezi s gradnjom te ceste. Da li je tim zahvatima već nepovratno uništen krajolik?

U svakom je slučaju ozbiljno načet. INA je na vrhu Osoršćice izgradila antenski toranj za komunikaciju s plinskim platformama na moru i u tu svrhu napravila makadamsku cestu dužine deset kilometara i širine pet metara. Problem je u tome što ta cesta zapravo i nije cesta, nego radni pojas, kako to lijepo piše u građevinskoj dozvoli. Naravno da je INA nakon završetka radova morala sanirati taj radni pojas, i naravno da to nije napravila. Štoviše, nedavno su na Osoršćici ponovo viđeni bageri kako proširuju cestu. Jasno je i zašto: postoji inicijativa da se radni pojas preimenuje u protupožarni put. Tako ispada da inzistiranjem na poštovanju zakona radimo protiv opće sigurnosti. Napominjem da ćemo, ukoliko stvarno bude realiziran predviđeni scenarij, i ne budu ostvareni uvjeti za strogu kontrolu puta, sami pronaći način da onemogućimo prolaz neodgovornim motoriziranim građanima i turistima.

Ta ista INA se reklamira kao INA okolina?

Pa zar nisu napravili protupožarni put na Osoršćicu!? Ovo nije prilika da se raspravlja o moralnim koordinatama suvremenog marketinga, ali ideja da se INA reklamira fotografijama prirode i životinja, te porukom okoliš očuvan predstavlja vrhunski cinizam. Ispada da su građani Hrvatske do sada živjeli u zabludi vjerujući da je INA naftna kompanija, a zapravo se radi o proizvođaču obnovljivih izvora energije. O svemu ovome sigurno bi imali nešto za reći građani Siska koji su INU, kompaniju koja se hvali da se s poštovanjem odnosi prema prirodi i ljudskim resursima, tužili zbog dugogodišnjeg trovanja.

Koga smatrate najodgovornijima za ovakvo stanje na Osoršćici? Kakve su reakcije lokalnog stanovništva?

Činjenica je da su šezdesetih godina prošlog stoljeća obavljena istraživanja koja su pružala osnovu za zaštitu, ali birokracija nije procesuirala dobivene podatke i primjereno zaštitila prostor. Danas nemamo recentnih podataka koji su nužni preduvjet za brzu i djelatnu zaštitu. U takvoj situaciji kratkovidnost lokalne vlasti postaje još opasnija. Javni protest lokalnog stanovništa je, nažalost, izostao. O radovima se nisu očitovali mjesni odbori, lokalno planinarsko društvo ili neka druga udruga građana. Čak niti Grad Mali Lošinj kao stranka u postupku nije dao prigovor na gradnju antenskog tornja.

Gradnja žičare se uklapa u sveopću sliku Hrvatske gdje se nameću objekti koji nemaju veze s prirodnim krajobrazom, od golf terena do skijališta u Parku prirode. Čini se da je klima u cijeloj državi takva da nema promišljanja dugoročne koristi od nepovratnih zahvata u prirodi?

Zato jer je kratkorična korist ono na što je Hrvatska trenutno usmjerena. Što reći o ideji golf terena u podnožju Motovuna, žičare u nacionalnom parku Risnjak ili marine u rezervatu dupina na Lošinju? Nakon što je prvi val privatizacije u devedesetima opustošio zemlju, trenutno nam se događa drugi val privatizacije koji nasrće na prostorne i prirodne resurse. Aktivnu podršku pronalazi u korumpiranom dijelu državnih službenika, te struci koja ne mari za profesionalnu etiku, a pasivnu podršku u ekološki nedostatno educiranoj javnosti. Kod nas još uvijek nije dovoljno razvijena svijest da je prostor sredstvo za rad, a biološka i krajobrazna raznolikost glavni resurs za daljnji razvitak. Da li ćemo prije otpiliti granu na kojoj sjedimo ili to shvatiti, ostaje da se vidi.

Mnoge se stvari pokušavaju opravdati imperativom turizma, kao i gradnja ove žičare. Kakav pristup turizmu zagovara vaša udruga?

Turizam o kojem ovdje govorimo takav je da ugrožava ekološku ravnotežu prostora i krajobrazno osiromašuje najatraktivnija područja. Hrvatska ima preduvjete za razvoj seoskog, aktivnog, zdravstvenog, kulturnog turizma, ali svoje potencijale ne samo da nije ni izdaleka iskoristila, nego ih i uništava pretjeranom urbanizacijom, megalomanskim zahvatima i nekritičnim inzistiranjem na masovnom turizmu. Na Lošinju postoje odlično uređene šetnice, a samo na Osoršćici planinarska je transferzala dugačka oko deset kilometara što ideju gradnje žičare čini još besmislenijom.

Nažalost, napori zaštite koji turizam usmjeravaju prema održivom razvoju kod nas se još uvijek drže nedomoljubnim činom i kočnicom napretka.

Portal H-alter  d
 

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Smrdiš, ali barem si svoj gazda...«

    pinokio 17.10.2019 16:29
    divlji kapitalizam
    Zgrada tvornice ribe Kvarner i danas je u derutnom stanju, ali su zato direktori postali ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Yoda 17.10.2019 16:27
    Prikrivena socijalna eugenika
    Nisam siguran da je taj Kapelijev izabranik za ravnatelja socijalne odgojne ustanove pristaša ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Ciciban 17.10.2019 15:54
    Gugutanje na fejsbuku
    Ani instagramuši treba odati priznanje što je zapravo priznala da je ona tu samo radi ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    DZS 16.10.2019 18:44
    Ako laže koza, ne laže rog
    Nisam očekivao ovako jadan i imbecilan odgovor, ali vjerovatno ne možeš bolje. Pogledaj si ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 16.10.2019 18:26  
  • »Zašto baš sada?!?»

    Hranitelj tuljana 16.10.2019 18:19
    Osnove biologije
    Žene. Mene su u školi učili da žene rađaju djecu. Ni država ni grad. Žene. Nekad nije bilo ...
     
  • Svaštara br. 3

    Snob 16.10.2019 18:15
    Istina o istini
    Srećom, zaista nismo svi isti. Neki od nas znaju da se pod istinom valja smatrati slaganje ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    DZS 16.10.2019 18:13
    Na putu prema dolje
    Naravno da su neki umrli, ali su se neki i rodili, a neki su postali punoljetni. Uobičajeni ...
     
  • »Smrdiš, ali barem si svoj gazda...«

    gost 16.10.2019 17:55
    Plavica protiv Kvarnera
    Zanimljivo zapažanje; "U tvornici Plavica na Cresu moglo se živjeti dobro, uzeti kredit ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 16.10.2019 17:49
    Neka vlast brani istinu
    Ako nedostaje 700 birača jer su ljudi pomrli, to znači da u isto vrijeme 700 osoba nije ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:24
    nek nam živi živi rad
    Da to nije onaj koji dijeli prezime s jednom "našom" umjetnicom?
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:22
    ...
    Da, vjerujem da ljudima kojima ne postoji objektivna istina a vjerojatno ni u moral ne ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:15
    Fake News
    Kako znate da je tih 700 "pobjeglo" sa Lošinja a ne da se radi o starcima koji su umrli? I ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    RDx 16.10.2019 16:01
    Malo tko se više sjeća onoga što se desilo prije gotovo dvije godine
    Državni tajnik za demografiju podnio ostavku pred zaprepaštenom ministricom Murganić: 'Ove ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Eugenik 16.10.2019 15:14
    Demografija za početnike
    Pitanje je i tko će ostati u Hrvatskoj kad Hrvatska odumire, a Plenković se ljuti na novinare.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Otočan 16.10.2019 12:09
    Ljudi bježe a baba se češlja
    Prevedeno na ekonomski rječnik, to je više od 700 radno sposobnih ljudi. Ljudi bježe s ...
     
  • Svaštara br. 3

    Didi 16.10.2019 09:41
    Krstitelj jarića
    Kao prvo, objektivna istina ne postoji, a kao drugo u čemu je problem ako se pravi motivi o ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 06:54
    Volitelji
    Da, ako stavimo na lokalnu razinu, pitanje je veliko štite li t.zv. volitelji Lošinja ...
     
  • Deus ex machina

    Gost 15.10.2019 19:29
    Što desnije to besnije
    Bivši navijač Zvezde je mala beba naspram notornog Đapića koji prijeti ambasadoru SAD-a ...
     
  • Svaštara br. 3

    Didi 15.10.2019 09:37
    Liberalna teorija urote
    Istina stvarno boli. Samo pitanje je što je istina. skeptic.com/.../...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 15.10.2019 06:59
    Istina boli
    Zanimljiv članak koji govori o prikrivenim motivima "borbe za okoliš": www.liberal.hr/.../ ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Promatrač 14.10.2019 18:32
    Izlet
    Cijeli izlet se događao pod budnim okom najvećeg mozga na Lošinju DARIA HORVATA.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Gonzo 14.10.2019 15:39
    Bandiera bianca e bandiera verde
    Ana se sada može dičiti Zelenom zastavom da ne zaostane za bivšim šefom Kapelijem koji si je ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    zločko 14.10.2019 15:15
    .....
    znači, neka institucije i dalje rade svoj posao?
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    živko 14.10.2019 14:52
    povuci ga a malo i potegni
    Na koji dignitet koje institucije misliš ? Pa Lošinj je već dugo izvan kontrole svih ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Purgativ 14.10.2019 14:42
    Tajna brilijantne probave
    Uopće ne moraš piti Donat Mg, dovoljno je samo povremeno zalutati na taj profil.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vazelinko 14.10.2019 14:32
    umjetnost ušupčivanja
    Ima Čazo konkurenciju u umjetnosti ušupčivanja. Vidi ovo: Nemam čast i zadovoljstvo da ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    dr House 14.10.2019 13:50
    psihodelično
    svrš, svrš, svrš...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 14.10.2019 12:06
    Depopulacija Grada Malog Lošinja
    A tobožnji Prvi od tisuću nazaduje. O tome je bilo pitanje i komentar prije deset dana.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    SN 14.10.2019 11:00
    .....
    U skladu sa uobičajenom praksom, ako se sa neta prenese neka vijest, onda se na kraju objave ...