Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočne gromače pod budnim okom Europe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozid Mnoge su europske zemlje počele osmišljavati organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim mjerema nastoji se priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti ponajviše su ugroženi ljudskim aktivnostima, jer ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek, prilog u Otočnom Novom listu za studeni 2009.

Dr. sc. Aleksandra Faber, inženjerka arhitekture i ugledna arheologinja koja je dobar dio svog radnog vijeka provela izučavajući brojne arheološke lokalitete na području otoka Krka i njemu susjednih sjevernojadranskih otoka, već neko vrijeme intenzivno radi na međunarodnom projektu REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.

Projekt REPS u našoj se zemlji provodi pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj mu je stvaranje stručnog »sveeuropskog« kadra koji bi na području mediteranskih zemalja EU, ali i Hrvatske, radio na sustavnoj zaštiti suhozidne baštine. Znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, iako umirovljena - ne miruje. Dr. Aleksandra Faber tako već neko vrijeme nastoji organizirati i objediniti znanje i iskustvo brojnih domaćih stručnjaka, znanstvenika, političkih autoriteta i predstavnika civilnoga društva kako bi se konačno stvorili uvjeti zakonske zaštite suhozida. Bolje i preciznije rečeno, aktivnosti dr. Faber usmjerene su stvaranju znanstvenog temelja koji bi u konačnici predstavnicima Ministarstva kulture trebao pomoći u zakonskom reguliranju problematike zaštite i čuvanja suhozidne baštine naše zemlje.

Spomenici pučkoga stvaralaštva

- Suhozidi, odnosno gromače, značajni su arheološki objekti iako se u nas oni nažalost najčešće ne tretiraju na taj način. Od prapovijesti, kroz srednji vijek pa sve do danas, suhozidi, gromače, gomile, mrgari i drugi oblici takve izgradnje spomenici su pučkog stvaralaštva i graditeljstva ne samo stanovnika naše, već i svih zemalja Mediterana. Uvažavajući vrijednost takvih objekata brojni stručnjaci su se, istina sa dosta zakašnjenja, odlučili angažirati na zaštiti takvih objekata, kao i na njihovom »uključenju« u popis kulturno-povijesne baštine.

S osnutkom EU mnoge su europske zemlje počele osmišljavati i pokretati prve organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim i takvim mjerema sada se nastoji priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti oduvijek su zapravo ponajviše ugroženi upravo ljudskim aktivnostima. Ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek. Shvaćajući važnost i potrebu za pokretanjem mjera zaštite gromača koje nas okružuju, prije 6 godina u sklopu projekta REPS osmišljen je i provođen program nazvan »Blago hrvatskog suhozida«. Taj je program Unija financirala preko projekta INTERREG 3C, a organizacija europskih zaštitnika suhozidnih građevina koja stoji i iza aktivnosti dr. Faber sjedište ima na španjolskoj Mallorci.

Suhozid nestaje s lica zemlje

- Tijekom trogodišnjih aktivnosti delegati svake od zemalja uključenih u projekt, osposobljeni su za samostalnu provedbu aktivnosti na produčju svoje domovine pa je tako, po preporuci švicarskih stručnjaka (koji također sudjeluju u ovom projektu op.a.) ta ugodna čast zapala mene, naglašava dr. Aleksandra Faber. Zahvalna sam što je HAZU stala iza mene i aktivnosti koje na tom planu provodim, a podršku sam dobila i od predstavnika Ministarstva znanosti. Projekt zaštite kulturne baštine u kamenu koje zajedno s uistinu brojnim stručnjacima ali i mnogim domaćim zaljubljenicima u kamen i suhozid provodim, i ove je godine dobio potporu tog, ali i Ministarstva kulture. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, Hrvatska je danas u europskim krugovima priznata kao zemlja koja se bori za svoju suhozidnu kulturnu baštinu i uključeni smo u sve aktivnosti koje se na tom planu provode unutar EU.

Glavni cilj naših aktivnosti, nakon znanstvenog proučavanja, stvaranje je praktičnog sustava zaštite suhozidnog kulturnog blaga, između ostalog i kroz zakonske okvire. Ta zaštita, nastavlja dr. Faber, mora obuhvatiti gromače, nepisani tradicijski katastar koji je tijekom stoljeća i tisućljeća ovdje stvarao čovjek prema svojim potrebama i mogućnostima. Strašno je to što se iste te gromače danas tako nesmiljeno uništavaju i eksploatiraju, a sve samo s ciljem da se netko kroz tako barbarsko korištenje neprocjenjivog blaga domogne financijske koristi. Gromače se uništavaju i gradnjom prometnica čiji projektanti nažalost nimalo ne uvažavaju značaj tih i takvih objekata. Suhozid sve češće nestaje s lica zemlje i zahvaljujući sve organiziranijim kanalima prodaje takvog kamenja koje najčešće odlazi u inozemstvo. Drobljenje kamena iz takvih građevina u drobilicama kakve često susrećemo diljem naše obale pravi je zločin kojemu napokon moramo stati na kraj.

Diskretno locirani kamenolomi

Primjetno je i to, nastavlja dr. Faber, da se važećim zakonima iz domene graditeljstva i zaštite okoliša na našoj obali priječi otvaranje kamenoloma. Kamen i kamenolomi nužno su zlo jer bez građevinskog materijala ne možemo. Često neselektivnim i pretjerano tvrdim propisima kojima se štiti okoliš tom istim okolišu činimo medvjeđu uslugu. Bez uspostave diskretno lociranih kamenoloma na strogo određenim i dogovorenim lokalitetima događat će nam se ono čemu i danas svjedočimo - »poduzetnička sloboda« zahvaljujući kojoj mnogi nesavjesni i beskrupulozni pojedinci eksploatiraju njima najdostupniji kameni materijal, onaj iz gromača.

suhozidSvi koje sam uspjela okupiti na projektu organizirane zaštite, među kojima su i brojni volonteri iz sastavljene mreže udruga svih vrsta, tijekom ove su godine na različite načine nastojali širiti informacije o vrijednosti suhozida kao kulturnoga blaga. Radilo se i na uspostavljanju sustava kojima nastojimo obuzdati prevelike apetite građevinskih poduzeća, ali na osmišljavanju i provedbi načina zaštite takvih objekata. Ministarstvo kulture je u zakonsku regulativu uključilo elemente koji se tiču zaštite krajobraza, ali to nije dovoljno. Treba napokon decidirano reći čega sve vrijednoga u tom krajobrazu ima, bilo da se radi o vegetaciji ili pak kamenim, suhozidnim ili kakvim drugim elementima. Tek kad nadležna državna tijela, odnosno zakonodavce »natjeramo« da suhozidnu kulturnu baštinu priznaju kao takvu te da je jasnim i nedvosmislenim zakonskim rješenjima i odredbama zaštite, moći ćemo reći da smo nešto napravili.

Briga o takvim strukturama ne može i ne smije više ovisiti samo o etici vlasnika takvih građevina ili pak planera širenja gradova i naselja. Ovim posljednjima, dodala je naša sugovornica, gromače su često bile samo smetnja ostvarenja njihovih »razvojnih« urbanističkih zamisli koje u sebi nisu sadržavale ni minimum seznibiliteta za vrijednost suhozidne baštine.

GROMAČE PRIJEČE ISPIRANJE ZEMLJE

Zaštita suhozida nije samo pitanje zaštite kulturno-povijesnog dobra. Ona se tiče i poljoprivrede kroz »držanje na kupu« plodne zemlje, zbog čega je najveći dio takvih građevina zapravo i podizan, naglašava dr. Faber. Suhozidne građevine poput gromača priječe ispiranje zemlje kojim se zagađuje more i morsko dno, mijenja podmorska flora i fauna i čime se u konačnici čini golema šteta okolišu. Čuvanje površine tla od erozije, ali i abrazije koja je prisutna uz morsku obalu, od vitalne je važnosti, ili bi barem trebalo biti ne samo za »kulturnjake«, arheologe i zaljubljenike u krajobrazne vrijednosti ovog područja naše zemlje, već i za sve koji razmišljaju o održivom razvoju. Porušimo li sve suhozide, što se nažalost već dogodilo na mnogim dijelovima našeg priobalja, ali u nekim mediterskim zemljama poput Španjolske, dogodit će nam se trajna i nepopravljiva šteta na planu gubitka plodnoga tla, zaključila je dr. Faber.

PODRŠKA KOLEGA

Gromače, koje se nalaze svud oko nas i koje na područjima poput otoka Krka zbog rasprostranjenosti često i ne primjećujemo, spomenik su davnih vremena u kojima nastaju prvi dokazi čovjekova htijenja za posjedom. Kamenom ograđene »krpice« zemlje znak su stalnog naseljavnja ovih krajeva i nisu vezane uz migracije. Prijedlog koji sam dala na Mallorci i koji je dobio podršku mojih brojnih europskih kolega vezan je uz edukaciju naših najmlađih o značaju i vrijednosti suhozida. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti već u nižim razredima osnovne škole. Samo na taj način možemo računati na ukorjenjivanje i širenje svijesti o njegovom značaju, zaključila je naša sugovornica, piše Mladen Trinajstić.

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    TTY 12.12.2019 18:20
    ......
    a ja mislio da je u Brisel išla kupiti neki pošteni semafor, koji radi
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Tariguz 12.12.2019 17:51
    Zastave za otočne šerife
    Priznanje po koje je Ana išla u Brisel dodjeljuje udruga ACES Europe, znači nešto kao ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Šoping kraljica 12.12.2019 15:16
    Dobar šoping u Bruxelesu
    Vratila se iz šopinga i sada uz Curavićevu Bijelu zastavu imamo i zastavu Europskog ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Papa Štrump 11.12.2019 17:30
    A zašto baš sada?
    Kad se vrati iz šopinga u Briselu Ana će pitati "a zašto baš sada" potežu semafore kad ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Kremenko 11.12.2019 16:27
    ???
    Javna rasvjeta je na režimu noć - polu noć, pa građani imaju dojam da semafori ne rade.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    građanin 11.12.2019 15:49
    Saga o semaforima se nastavlja...
    jučerašnja emisija (10.12.2019), poslušati od 3:05 do 4:00 i.imgur.com/vaW6vLd.jpg ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Pokvareni telefon 11.12.2019 14:59
    .....
    Nadam se da je tvoj komentar bio ironija. U slučaju da nije, moram te razočarati, jer ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Gost 11.12.2019 13:01
    Odgovornosti gradonačelnice
    A koga prozivati za sve to ako ne gradonačelnicu? Da si pročitao Statut Grada Malog Lošinja ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    el diablo 11.12.2019 11:53
    brigo moja pređi na drugoga
    Zašto stalno prozivaš Gradonačelnicu, pa nije ona odgovorna za semafore, odvoženje ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Simba 11.12.2019 10:43
    Ne miješajte kruške s jabukama!
    Pohvala vijećniku Devčiću što je pokrenuo to pitanje, ali ga želim i pokuditi što nakon ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Kišna glista 11.12.2019 10:35
    preuzimanje odgovornosti za nemar?
    ... i naravno treba kontrolirat, treba revidirat, treba tjerat, naravno treba uvijek biti u ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Pokvareni semafor 11.12.2019 04:55
    Na papiru je sve lijepo i krasno, pozivam gradonačelnicu da se makne sa trga i ode pješice u Zagazine
    Izmotavaju se da je za kvarove semafora kriva vlaga, kiša i posolica, kao da su u ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Licemjer 10.12.2019 23:32
    ...
    Otkako je Franko izgubio MO, Veli za Anu ne postoji.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Lošinjan 10.12.2019 21:06
    .
    Problem pješačkog prijelaza je odavno trebalo riješiti pothodnikom za pješake ali ne bi ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Lsd 10.12.2019 21:04
    Semafor
    Ukoliko se semafor ne popravi treba trubiti pod Aninim prozorom dan i noc
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    damir 10.12.2019 19:51
    pilot
    Bio je Volarić
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    VT 10.12.2019 18:42
    Lažeš, Kolinda!
    Jučerašnja epizoda satiričke emisije Prime Time na N1 TV bila je objavljena na Youtube ali ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Veloselac 10.12.2019 18:02
    Selo moje malo
    Ali Ana zato štedi na manjim mjestima gdje je manje birača. Pa je Mjesni odbor Veli Lošinj ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    ptica trkačica 10.12.2019 17:18
    lud zbunjenog?
    svi rade svoj posao, kontroliraju, vode dnevnike, međusobno komuniciraju na dnevnoj bazi, i ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    asdf 08.12.2019 16:42
    Ima se, može se
    Troškovima predizbornog adventa treba dodati i klizalište. Na otoci.net piše da će biti ...
     
  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Zli zec 08.12.2019 09:33
    Predizborni adventski cirkus
    Ne, to nije rasipanje novca. To je pametno ulaganje u predizbornu kampanju s ciljem ostanka ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Turbo 08.12.2019 04:10
    istočno od Drine
    Degutantno. Kao da je još uvijek iza željezne zavjese.
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    S.D. 07.12.2019 21:27
    Taksi
    Ubuduce cete do katamarana putovati u mrtvasku sa onim taksistom :lol: :lol: :lol: koji Vam ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 07.12.2019 13:21
    Turbofolk ministar
    A njegov kolega dupelizački kaže da će Kolinda pobijediti jer je pokrenula dobre priče.
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Kišna glista 07.12.2019 10:21
    trenutak iskrenosti
    Lijepo je jučer rekao ministar Butković: "Ma to je sve živa žalost"
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Ferengi 06.12.2019 17:53
    Zubati osmijesi za ponizne Lošinjane
    Vrijedi zapaziti tko se tu zubato smije, a tko svoje zube krije :lol: i.imgur.com/EMY6WHt.jpg ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    gost 06.12.2019 08:53
    Kolači za kriminalca
    Misliš li na ovu ludu babu: Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi ć govoreći o lojalnosti ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Lošinj 06.12.2019 07:36
    replika
    Tvoj odgovor nema nikakve veze sa gore napisanim. Osoba koja dijeli vezove kako mu se ko ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Krampus 06.12.2019 07:29
    $$$$$
    Na prvom od 1000 otoka ulizničkog potencijala nikada nije nedostajalo. Zato na vlasti imamo ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    WoW 06.12.2019 06:36
    nevin pa u zatvoru?
    dnevnik.hr/.../...