Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Otočne gromače pod budnim okom Europe

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

suhozid Mnoge su europske zemlje počele osmišljavati organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim mjerema nastoji se priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti ponajviše su ugroženi ljudskim aktivnostima, jer ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek, prilog u Otočnom Novom listu za studeni 2009.

Dr. sc. Aleksandra Faber, inženjerka arhitekture i ugledna arheologinja koja je dobar dio svog radnog vijeka provela izučavajući brojne arheološke lokalitete na području otoka Krka i njemu susjednih sjevernojadranskih otoka, već neko vrijeme intenzivno radi na međunarodnom projektu REPS kojim Europska unija financira program konzerviranja i sustavnog očuvanja pejzažnog suhozidnog graditeljstva.

Projekt REPS u našoj se zemlji provodi pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Cilj mu je stvaranje stručnog »sveeuropskog« kadra koji bi na području mediteranskih zemalja EU, ali i Hrvatske, radio na sustavnoj zaštiti suhozidne baštine. Znanstvena savjetnica i dugogodišnja predstojnica Arheološkog instituta Sveučilišta u Zagrebu, iako umirovljena - ne miruje. Dr. Aleksandra Faber tako već neko vrijeme nastoji organizirati i objediniti znanje i iskustvo brojnih domaćih stručnjaka, znanstvenika, političkih autoriteta i predstavnika civilnoga društva kako bi se konačno stvorili uvjeti zakonske zaštite suhozida. Bolje i preciznije rečeno, aktivnosti dr. Faber usmjerene su stvaranju znanstvenog temelja koji bi u konačnici predstavnicima Ministarstva kulture trebao pomoći u zakonskom reguliranju problematike zaštite i čuvanja suhozidne baštine naše zemlje.

Spomenici pučkoga stvaralaštva

- Suhozidi, odnosno gromače, značajni su arheološki objekti iako se u nas oni nažalost najčešće ne tretiraju na taj način. Od prapovijesti, kroz srednji vijek pa sve do danas, suhozidi, gromače, gomile, mrgari i drugi oblici takve izgradnje spomenici su pučkog stvaralaštva i graditeljstva ne samo stanovnika naše, već i svih zemalja Mediterana. Uvažavajući vrijednost takvih objekata brojni stručnjaci su se, istina sa dosta zakašnjenja, odlučili angažirati na zaštiti takvih objekata, kao i na njihovom »uključenju« u popis kulturno-povijesne baštine.

S osnutkom EU mnoge su europske zemlje počele osmišljavati i pokretati prve organizirane mjere zaštite i revitalizacije suhozidnih struktura, a tim i takvim mjerema sada se nastoji priključiti i Hrvatska. Ti bezvremenski spomenici ljudskih aktivnosti oduvijek su zapravo ponajviše ugroženi upravo ljudskim aktivnostima. Ono što nije učinio zub vremena, na mnogim područjima Sredozemlja učinio je svojom nesmotrenošću čovjek. Shvaćajući važnost i potrebu za pokretanjem mjera zaštite gromača koje nas okružuju, prije 6 godina u sklopu projekta REPS osmišljen je i provođen program nazvan »Blago hrvatskog suhozida«. Taj je program Unija financirala preko projekta INTERREG 3C, a organizacija europskih zaštitnika suhozidnih građevina koja stoji i iza aktivnosti dr. Faber sjedište ima na španjolskoj Mallorci.

Suhozid nestaje s lica zemlje

- Tijekom trogodišnjih aktivnosti delegati svake od zemalja uključenih u projekt, osposobljeni su za samostalnu provedbu aktivnosti na produčju svoje domovine pa je tako, po preporuci švicarskih stručnjaka (koji također sudjeluju u ovom projektu op.a.) ta ugodna čast zapala mene, naglašava dr. Aleksandra Faber. Zahvalna sam što je HAZU stala iza mene i aktivnosti koje na tom planu provodim, a podršku sam dobila i od predstavnika Ministarstva znanosti. Projekt zaštite kulturne baštine u kamenu koje zajedno s uistinu brojnim stručnjacima ali i mnogim domaćim zaljubljenicima u kamen i suhozid provodim, i ove je godine dobio potporu tog, ali i Ministarstva kulture. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, Hrvatska je danas u europskim krugovima priznata kao zemlja koja se bori za svoju suhozidnu kulturnu baštinu i uključeni smo u sve aktivnosti koje se na tom planu provode unutar EU.

Glavni cilj naših aktivnosti, nakon znanstvenog proučavanja, stvaranje je praktičnog sustava zaštite suhozidnog kulturnog blaga, između ostalog i kroz zakonske okvire. Ta zaštita, nastavlja dr. Faber, mora obuhvatiti gromače, nepisani tradicijski katastar koji je tijekom stoljeća i tisućljeća ovdje stvarao čovjek prema svojim potrebama i mogućnostima. Strašno je to što se iste te gromače danas tako nesmiljeno uništavaju i eksploatiraju, a sve samo s ciljem da se netko kroz tako barbarsko korištenje neprocjenjivog blaga domogne financijske koristi. Gromače se uništavaju i gradnjom prometnica čiji projektanti nažalost nimalo ne uvažavaju značaj tih i takvih objekata. Suhozid sve češće nestaje s lica zemlje i zahvaljujući sve organiziranijim kanalima prodaje takvog kamenja koje najčešće odlazi u inozemstvo. Drobljenje kamena iz takvih građevina u drobilicama kakve često susrećemo diljem naše obale pravi je zločin kojemu napokon moramo stati na kraj.

Diskretno locirani kamenolomi

Primjetno je i to, nastavlja dr. Faber, da se važećim zakonima iz domene graditeljstva i zaštite okoliša na našoj obali priječi otvaranje kamenoloma. Kamen i kamenolomi nužno su zlo jer bez građevinskog materijala ne možemo. Često neselektivnim i pretjerano tvrdim propisima kojima se štiti okoliš tom istim okolišu činimo medvjeđu uslugu. Bez uspostave diskretno lociranih kamenoloma na strogo određenim i dogovorenim lokalitetima događat će nam se ono čemu i danas svjedočimo - »poduzetnička sloboda« zahvaljujući kojoj mnogi nesavjesni i beskrupulozni pojedinci eksploatiraju njima najdostupniji kameni materijal, onaj iz gromača.

suhozidSvi koje sam uspjela okupiti na projektu organizirane zaštite, među kojima su i brojni volonteri iz sastavljene mreže udruga svih vrsta, tijekom ove su godine na različite načine nastojali širiti informacije o vrijednosti suhozida kao kulturnoga blaga. Radilo se i na uspostavljanju sustava kojima nastojimo obuzdati prevelike apetite građevinskih poduzeća, ali na osmišljavanju i provedbi načina zaštite takvih objekata. Ministarstvo kulture je u zakonsku regulativu uključilo elemente koji se tiču zaštite krajobraza, ali to nije dovoljno. Treba napokon decidirano reći čega sve vrijednoga u tom krajobrazu ima, bilo da se radi o vegetaciji ili pak kamenim, suhozidnim ili kakvim drugim elementima. Tek kad nadležna državna tijela, odnosno zakonodavce »natjeramo« da suhozidnu kulturnu baštinu priznaju kao takvu te da je jasnim i nedvosmislenim zakonskim rješenjima i odredbama zaštite, moći ćemo reći da smo nešto napravili.

Briga o takvim strukturama ne može i ne smije više ovisiti samo o etici vlasnika takvih građevina ili pak planera širenja gradova i naselja. Ovim posljednjima, dodala je naša sugovornica, gromače su često bile samo smetnja ostvarenja njihovih »razvojnih« urbanističkih zamisli koje u sebi nisu sadržavale ni minimum seznibiliteta za vrijednost suhozidne baštine.

GROMAČE PRIJEČE ISPIRANJE ZEMLJE

Zaštita suhozida nije samo pitanje zaštite kulturno-povijesnog dobra. Ona se tiče i poljoprivrede kroz »držanje na kupu« plodne zemlje, zbog čega je najveći dio takvih građevina zapravo i podizan, naglašava dr. Faber. Suhozidne građevine poput gromača priječe ispiranje zemlje kojim se zagađuje more i morsko dno, mijenja podmorska flora i fauna i čime se u konačnici čini golema šteta okolišu. Čuvanje površine tla od erozije, ali i abrazije koja je prisutna uz morsku obalu, od vitalne je važnosti, ili bi barem trebalo biti ne samo za »kulturnjake«, arheologe i zaljubljenike u krajobrazne vrijednosti ovog područja naše zemlje, već i za sve koji razmišljaju o održivom razvoju. Porušimo li sve suhozide, što se nažalost već dogodilo na mnogim dijelovima našeg priobalja, ali u nekim mediterskim zemljama poput Španjolske, dogodit će nam se trajna i nepopravljiva šteta na planu gubitka plodnoga tla, zaključila je dr. Faber.

PODRŠKA KOLEGA

Gromače, koje se nalaze svud oko nas i koje na područjima poput otoka Krka zbog rasprostranjenosti često i ne primjećujemo, spomenik su davnih vremena u kojima nastaju prvi dokazi čovjekova htijenja za posjedom. Kamenom ograđene »krpice« zemlje znak su stalnog naseljavnja ovih krajeva i nisu vezane uz migracije. Prijedlog koji sam dala na Mallorci i koji je dobio podršku mojih brojnih europskih kolega vezan je uz edukaciju naših najmlađih o značaju i vrijednosti suhozida. O tome što je suhozid, od čega je, zašto i kako građen, djeca bi trebala učiti već u nižim razredima osnovne škole. Samo na taj način možemo računati na ukorjenjivanje i širenje svijesti o njegovom značaju, zaključila je naša sugovornica, piše Mladen Trinajstić.

 

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    andrija 19.02.2019 12:09
    ne budi me u zoru
    Bilo je i vrijeme da se stanari dignu protiv buke iz brodogradilišta i protiv autobusa koji ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    bravo 19.02.2019 11:57
    ljepota
    To je naša nova ministarka ?
     
  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    mateo 19.02.2019 11:35
    čuvaj se senjske ruke
    Protiv buke ili protiv Pinkija ?
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Zujo 19.02.2019 09:50
    Povlaštene i nepovlaštene udruge?
    Za šport je u proračunu predviđeno milijun kuna, za kulturu 860.000, za predškolski odgoj i ...
     
  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    gost 19.02.2019 08:41
    Prosvjed protiv buke iz Škvera
    Danas u 11 sati će stanari okolnih zgrada prosvjedovati kod škvera protiv buke.
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_881 18.02.2019 21:10
    žeđ za viškom tuđeg rada
    U redu, poštujem da ne želiš raspravljati, ali želim zaključno reći da je upravo eksproprijacija ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 20:57
    narcizam malih razlika
    Doista se sada može vidjeti kako sam bio u pravu kad sam u jeku najljućeg obračuna aktivisti ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 20:43
    Stand-up ekonomist
    Vrhunsko preseravanje jednog libertarijansko g stand-up komentatora.
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 20:30
    žeđ za tuđim
    Gle, sve 5. Ustvrdio sam da vas ima, evo ste i potvrdili, kao i ravnozemljaše i vas je ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 19:58
    Kiselo je grožđe
    Ah, da ... Proradio ti je mehanizam samoobmane poznat iz basne o lisici koja ne može dosegnuti ...
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_881 18.02.2019 19:55
    otimanje otetog
    U marksističkoj ekonomskoj teoriji to je problem prvobitne akumulacije kapitala - kapitalisti ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 18:48
    miči šape sa privatnog
    Braniš nobranjivo i koprcaš se da osjećam susramlje zbog tebe...privatno vlasništvo je ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 18:24
    Vježba prokazivanja sugrađana
    Možeš ti ukidanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju nazvati kako god želiš ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 17:57
    eksproprijatori na našem otoku
    Pisanje o nepostojećim stvarima kao što su ravna Zemlja, jednorozi i funkcionalni socijalizam ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 16:29
    Tuljanov MO
    I jedno i drugo, a čak i ono što razumije, pod svaku cijenu prikazuje kao negativno, ako ...
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_920 18.02.2019 10:30
    promašuješ metu, tuljane
    Ne predstavljaš lijeve ideje na objektivan način, pa se pitam je li to namjerno kako bi ih ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Skupljač golf loptica 18.02.2019 09:15
    Borba za opstanak
    Dok se Puntarka Ana Kučić svom snagom i položajem gradonačelnice založila da se nakon ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    naš ministar 17.02.2019 20:11
    nova ministarka
    indexnew.s3.index.hr/.../ (https://indexnew.s3.index.hr/PXL_170219_23607252.jpg?v1)
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Skupljač golf loptica 17.02.2019 15:18
    Tradicija lova i golfa
    Stare komunjare i njihovi rođaci su uveli tradiciju elitnog športa lova, a njihovi sinovi i ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Nisam Odavde 17.02.2019 10:17
    vrlo uslužna djelatnost
    pa ne zove se firma za džabe Lošinj usluge
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Nisam Odavde 17.02.2019 10:06
    OMG
    ... a golf na Punta križi svakako spada u tradiciju i običaje, isto kao i divlje svinje ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Swrab 17.02.2019 09:56
    Zahvala
    Slučaj Ane Kučić, je drastičan primjer uspješne političke mimikrije. S pedigreom pripadnosti ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    RDx 17.02.2019 08:43
    #####
    obzirom da nitko ne čita Poslovnik a isti se sustavno krši, mislim da će Gradsko povjerenstvo ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Calculus 17.02.2019 08:25
    Cijena šutnje
    Šutnja je zlato samo ako ti za šutnju netko plaća. Šuti se iz kukavičluka, oportunizma ili ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    eol 17.02.2019 08:05
    šutnja je zlato
    Zašto bi propjevao, pa nije na Dori ???
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    priko 16.02.2019 21:56
    zatvor
    Prije ili poslije netko od Ane ili Ante će ići u zatvor ako dirnu Kljakija, a on propjeva.
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 16.02.2019 19:27
    I na Apsyrtovim otocima ima simpatizera Radničke fronte... ...pogledajmo kakve ideje zastupaju ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    guest 16.02.2019 19:08
    ###
    Nije točno. Ima ih iz emigrantskih ustaških i antikomunističk ih krugova.
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    hranitelj tuljana 16.02.2019 18:57
    Ništa novo...
    Pa, čitav HDZ je iz obitelji podobnih jugokadrova!?
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    gost 16.02.2019 18:52
    Šetebandijere
    Promjena stranačkog dresa im je u genima. Dobar primjer je i Ana Kučić iz obitelji podobnih ...