Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Gromače nacrtale ruke bezbrojnih pokoljenja

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

 Mnogo je vrijednosti u suhozidnoj građi, ali premalo sustavne brige, pa je još uvijek previše toga prepušteno etici vlasnika i prostornim planerima, među kojima je isuviše onih koji će radije izabrati metar četvorni apartmanske površine, nego li metar zida u koji su ugrađeni rad i znoj otočnih predaka, piše Ira Cupać Marković u otočnom prilogu Novog lista

Dokle god vam oko seže – od mora u uvali do visokih vrhova brda – vidite ograde, suhozidine, same horizontale kamenom podzidanih terasa u koje se na leđima donosila zemlja, i posvuda velike, uredno složene hrpe odložena kamenja, zvane menici, koje su pijuk i motika otkapali u bitci za plodnom zemljom i odlagali po kamenjaru. Sav taj pejzaž djeluje kao grafika, kao ogroman crtež koji svojom mrežom prekriva lice zemlje. Creski pejzaž nacrtale su ruke bezbrojnih pokoljenja i neprestani, vjekovni znoj čovjeka, anonimnog creskog kopača, pučanina.

Ovako u kulturno-povijesnom putopisu Apsyrtides, humanizirani pejzaž na ulazu u Cres, opisuje Branko Fučić, veličajući suhozidno kulturno povijesno blago, nepregledne spomenike mukotrpnog otočnog života i ogromnog truda koji su ljudi na otocima i priobalju ulagali u nastojanju da krčeći teren dođu do komada obradive zemlje, uokvirujući je u kamenu čipku vještim slaganjem koje predstavlja vrhunac pučkog autohtonog graditeljstva.

Cijelo cresko-lošinjsko otočje ispremreženo je gromačama. Njihovu dužinu još nitko nije izmjerio, ali kažu otočani, više je kamena ugrađeno u ove otočne svjedoke upornosti i vještine, nego li u Kineski zid!

Mnogo je vrijednosti

Kako bilo, gromače su zaštitni znak otočja i valja vjerovati da će tako i ostati, makar je mnogo znakova da se prema ovom vrijednom naslijeđu, koje seže u prapovijesno vrijeme, ne odnosimo kako je primjereno njegovoj vrijednosti.

Gromače su mnogo više od kamnog zida jer njima su bili omeđeni putovi koji su spajali naselja i ljude, gromače su kameni katastar u prirodi jer one su definirale vlasništvo, njima su se ograđivali objekti za stanovanje, pašnjaci, gromače vode do izvora s vodom, tehnikom suhozida građene su kuće, skloništa za ljude i životinje, gromače čuvaju tlo od erozije, zahvaljući njima nastale su poljoprivredne površine na škrtom krškom tlu.

Mnogo je vrijednosti u suhozidnoj građi, ali premalo sustavne brige, pa je još uvijek previše toga prepušteno etici vlasnika i prostornim planerima, među kojima je isuviše onih koji će radije izabrati metar četvorni apartmanske površine, nego li metar zida u koji su ugrađeni rad i znoj otočnih predaka. No, unatoč vrijednosti suhozidne građe, nastojanja da ih Ministarstvo kulture zakonski zaštiti, iako je inicijativa pokrenuta i zahtjev upućen još 2009. godine, do sada nisu dala konkretne rezultate, ali jedan od pokretača inicjative, Ivo Butković, predsjednik Udruge za očuvanje kulturne i prirodne baštine otoka Paga – »Suhozid«, kaže kako vjeruje da će uskoro biti pozitivnih pomaka i u zakonskoj regulativi. Pozitivne pomake vidi i u odnosu prema suhozidima:

– Donedavno namjerno i svjesno uništavanje gromača, njihovo drobljenje i slično, nije nailazilo na osudu većine, ali može se primijetiti da je posljednjih nekoliko godina javnost sve više senzibilizirana, postala je svjesnija njihove vrijednosti i danas će namjerno oštećivanje suhozidne građe od većine ljudi biti osuđeno, kaže Butković, ali i dodaje:

– Nažalost, i dalje je previše primjera propadanja gromača, mnogi i dalje umjesto da obnove suhozid na pašnjaku postavljaju žicu ili neku drugu ogradu.

Suhozidni pokret

Problem su i megalomanski prohtjevi građevinskih firmi i pojedinih jedinica lokalne samouprave koje nedovoljno štite ovo kulturno-povijesno naslijeđe i ne shvaćaju da njihovim rušenjem ruše svoje korijene, svoj identitet. Ali postoji cijeli jedan »suhozidni pokret«, njega čine ljudi koji će se do posljednjeg kamena boriti za očuvanje i zaštitu gromača, zaključuje Ivo Butković.

Pozitivnih pomaka ima i na Lošinju. Lošinjski Centar za zdravo odrastanje »Idem i ja«, od 2008. provodi programe eduakcije i promiče vrijednost i značaj gromača, a bili su među prvim inicijatorima koji su 2009. godine potpisali prijedlog Ministarstvu kulture o nužnosti zakonske zaštite suhozida.

Prošli tjedan Grad Mali Lošinj donio je odluku o uključivanju u hrvatsko-slovenski IPA projekt u sklopu prioriteta »Održivo upravljanje prirodnim resursima« s aktivnostima vezanim na očuvanje i valorizaciju suhozida kroz njihovu tipologizaciju, inventarizaciju te prenošenja znanja izrade gromača na mlađe generacije. Kako su partneri na projektu dužni osigurati 15 posto sredstava, Grad Mali Lošinj predvidio je 50 tisuća kuna.

ODLUKA

Vrijedi podsjetiti da je nekadašnja Općina Cres/Lošinj, za razliku od njenih sljednika, gradova Cresa i Malog Lošinja, posebnom odlukom štitila gromače. Tako je 1979. godine usvojena Odluka o posebnom režimu korištenja postojećih gromača, koja je zabranjivala njihovu eksploataciju na cijelom cresko-lošinjskom otočju. Iznimka su bile građevinske zone, ali i tu je prije njihova rušenja trebalo dobiti posebno odobrenje. Za prekršitelje je bila predviđena novčana kazna od tisuću do pet tisuća dinara.

DUPLICE

Sve je manje dobrih poznavatelja tradicijskih načina gradnje gromača. Na cresko-lošinjskom otočju Orlečani slove kao vrsni graditelji, a u tom selu na otoku Cresu i danas je desetak njih koji suhozide grade, ali među njima nema mlađih od 35 godina. Franjo Jurasić, inače predsjednik Mjesnog odbora Orlec, gromače je počeo popravljati kao dječak, a kasnije je od oca i starijih mještana naučio graditi ih od početka.

– Kod gradnje najprije treba na širini 50 centimetara, kao prvi sloj, postaviti manje kamenje, veličine šake. Na to se slaže veće, pa pri vrhu opet manje. Najveće je umijeće prepoznati kamenje koje se dobro uklapa jedno s drugim. Posao je težak. Ponekad se postavlja tako velik kamen koji ni dva čovjeka ne mogu podignuti, nego ga se valja do pozicije.

Nekada je bilo puno više duplica, gromača koje su činila dva reda kamenja, a sada su uglavnom unjule, gromače od jednog reda kamenja. U duplicu se stavljalo manje, a u unju veće kamenje. Najčešća visina gromače je 1,10 metara, ali ima ih i od metra i pol, pojašnjava Jurasić te dodaje kako su najveći neprijatelji gromača, veći i od ljudi i atmosferskih prilika i zuba vremena, divlje svinje, koje su posvuda:

– Nemoćni smo pred njima, danas popraviš gromaču, podigneš srušeno kamenje, sutra je opet na podu. To zidanje i popravljanje gromača čini posve uzaludnim poslom, komentira Franjo Jurasić.

(Ira Cupać Marković)

 

Komentari: 

0 0 # Guest 2012-04-08 23:43
Naši dragi suhozidi dali su svoj život za ciljeve krupnog kapitala i sitnih interesa odrpanaca sa novom kravatom za koju misle da čini čovjeka.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2012-08-12 11:57
Muškarac iz BiH ukrao kamen s Akropole kako bi s njime kiselio kupus!

Grčka policija jučer je na graničnom prijelazu s Makedonijom uhitila državljanina BiH iz Bijeljine kod kojeg su pronašli 3 kilograma težak kamen koji je ukrao s grčke Akropole.

Uhićeni muškarac kamen je držao sakrivenog pod sjedalom u automobilu te ga je pokušao prevesti u BiH.

U izjavi koju je uhićenik dao policiji rekao je kako nije znao za zabranu otuðivanja kamena s Akropole, te kako mu se svidio jer ima idealan plosnati oblik za pritiskanje kupusa dok se kiseli.

Za kraðu kamenja s Akropole prema grčkom je zakonu predviðena kazna od 3-5 godina zatvora jer se cijeli taj prostor smatra povijesnim nasljeðem.

Link Text (www.jutarnji.hr/.../1046888)

Ovakve kazne bi trebali uvesti i za rušenje gromača, mljevenje i miješanje betona od istih
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # tko umije njemu dvijeriva 2012-08-12 12:06
a tko to na Lošinju melje gromaču i od nje prodaje beton ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # kokolo 2012-08-12 12:29
Teško za pogodit ;-) Koliko ima betonara na Lošinju?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Guest 2012-08-12 14:48
Koliko ja znam ima ih 5. I to : Elektro voda Cres, GP Krk na Cresu , Toic Ustrine , Jurekovic Čunski, LB Mali Lošinj !
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Guest 2012-08-12 17:30
Cres se nalazi na Lošinju?
:-?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Koko Bil 2012-08-12 19:19
Bilo bi zanimljivo zviriti u papire dotičnih betonara, da se utvrdi odakle su kupovale kameni materijal. I koliko su ga kupile.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bravoguest 2013-02-10 17:09
Taj pasao je umjetnost.Treba to prenijeti na mlade.ono ono
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # majstoriguest 2013-02-14 20:14
Pozdrav Franku i momcima iz Orleca.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI