Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Suhozidi su kulturno i povijesno blago

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

szRušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu građu vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista: kamen se slaže bez veziva, a za gradnju se koristi lokalni kamen iz obližnjih malih kava. Vjesnik 19. lipnja 2007.

Premda se pod suhozidima najčešće podrazumijevaju međe ili ogradni zidovi poljoprivrednih i stočarskih površina, suhozidnom tehnikom građene su različite tradicijske građevine: podzidi terasastih poljoprivrednih površina, naplavi cisterni, bunje, torovi i staje, i poljske kućice te čitava mala naselja za povremeno stanovanje u polju i na pašnjacima.

Sanja Buble, arhitektica-konzervatorica i viša stručna savjetnica u splitskom Konzervatorskom odjelu, ističe kako je suhozidna gradnja karakteristična za kraško područje, od Like do priobalja i otoka, a obilježava čitav mediteranski kulturni krug. Njome je obilježen cijeli prostor između naselja, a problematikom suhozida Europa se počela baviti prije nekoliko godina kada su osnovane i razne međunarodne udruge za potporu i očuvanje takve gradnje.

Europska unija je svojevremeno kroz program Interreg sufinancirala istraživanje i obnovu suhozidne gradnje u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj. Hrvatska se u program uključila 2005. godine znanstvenim projektom HAZU-a »Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana« pod vodstvom arheologinje Aleksandre Faber. Uz veliki broj istraživača različitih struka, geologa, arheologa i arhitekata, u projekt su bili uključeni i djelatnici splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Kod nas ne postoji jedinstvena evidencija o broju suhozidnih gradnji, no neke od njih su zaštićene kroz sklopove zaštićenih krajolika kao što su to krajolik Starogradskog polja te suhozidi na području Primoštena, odnosno tamošnjih glasovitih vinograda, a uskoro kreće i posebna registracija suhozida po vrsti.

Na području Splitsko-dalmatinske županije najugroženiji su suhozidi na otocima, a za njima ne zaostaje ni Dalmatinska zagora.

Svakodnevni su primjeri rušenja suhozidnih građevina. Sanja Buble upozorava na nekoliko razloga nestanka suhozida: bespravno rušenje pri objedinjavanju parcela i prelasku na drugi način obrade zemlje, rušenje zbog korištenja kamena kao lako dostupnoga građevnog materijala za nove gradnje (mljevenje kamena), širenje naselja.

»Rijetki su prostorni planovi koji imaju odredbu da se u novim građevinskim područjima treba maksimalno zaštititi postojeća izgrađena tradicijska struktura«, napominje splitska arhitektica-konzervatorica.

Čuvari naše baštine upozoravaju da suhozidna gradnja nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Prostor koji nije predviđen za gradnju, dakle onaj između naselja, obilježen je brojnim tradicijskim građevinama, no u prostornim planovima općina i gradova prikazan je kao bijela površina o kojoj se vrlo malo piše i vrlo malo zna, a upravo je to područje najviše ugroženo.

Teško je sačuvati suhozide koji se nalaze izvan zona zaštićenih krajolika pa je očuvanje prepušteno svijesti pojedinaca. Postoje ljudi koji su zaista svjesni prostora u kojem žive i žele zaštititi svoju starinu, no sve je veći broj onih koji zbog oživljavanja suvremene poljoprivredne proizvodnje »žrtvuju« povijesne građevine.

»Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obrađivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama.

 

Komentari: 

0 0 # hvalibabacrveni 2007-06-19 10:13
Da ne bude samo napadački po onima koji ruše suhozide, upravo na Studenčiću smo vidjeli mjesta gdje se obnavljaju suhozidi - gromače, baš kakvi su bili. Svaka čast - čini mi se neki vikendaši.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # eko eko 2007-06-19 20:50
Vikendaši? Možda zagrepčani ili ne daj bože s...!A tek englezi!
Ma to mora da rade izvorni otočani.Zar ne!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # kr 2007-06-21 21:45
Vikendasi nimaju pojma ca su gromace...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ekolog 2007-06-23 13:14
Čitam izjave glupih , praznoglavig štetočina samoprozvanih ribara o moru i delfinima i danas u Novom listu. Nemaju ljudi, ponavljam poštovanja za drugi oblik života osim ljudskog. Ma ni za taj ali im vjera to ponavla pa i oni to rade deklarativno. Ni za životinje, ni za biljke, ni za prirodu, ni za djela ljudi koja su stvorili kroz povijest
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2007-06-23 13:18
To s poštivanjem ljudskog života je realtivno. već smo vidili da neki ljudi tu imaju veća prava od drugih, jer kao nisu pravi ljudi :cry:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Andreja Gregorina 2007-06-24 09:49
Kao što činjenica da živite na Lošinju ne znači da ćete se prema suhozidima odnositi s poštovanjem, tako niti činjenica da ne živite na Lošinju ne znači da ćete se prema njima odnositi kao prema nakupiti graðevinskog otpada.

Osobno poznajem gospoðu ("domicilni stanovnik") koju su roditelji od malena učili da svaki kamen koji naðe na putu, a pao je s gromače, vrati na njegovo mjesto jer tako iskazuje poštovanje prema tuðem trudu.

Ali jednako tako poznajem i one koji se smatraju "domaćima", a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima.

Pitanje zaštite suhozida nije estetsko pitanje, pitanje kućnog odgoja ili mjesta boravka. Cijelu priču lijepo treba zakonski (prekršajno i kazneno) regulirati, pa će ljudi (valjda) shvatiti da ih mjesto boravka niti čini krivima, niti amnestira od krivnje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ardijan 2008-01-24 11:42
8)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # studenciccunskot 2008-01-24 16:48
Stvarno ljudi gromače treba sacuvati, na nacin kako su to radili domaci i domicilni stanovnik Lošinja, na studencicu bagerom, tarcizio mužić i dinko kuvać.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 00:37
"...a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima. "

suhozidi su gradjevinski zahvat kojim se svojevremeno unistavao postojeci biotop u svrhu prezivljavanja ljudi. nema vece uvrede za one ljude koji su stoljecima gradili suhozide da se njihov rad konzervira i postane izlika za nerad. naravno da ako nove poljoprivredne tehnike i strojevi zahtijevaju drukcije dimanzionirane terase da se one moraju mijenjati. suhozidi su nastali iskljucivo zato da covjek od zemlje moze zivjeti. u danasnje vrijeme to uvjetuje i konkurentnost na trzistu, odnosno ucinkovitost. covjek moze biti romantican dok nije gladan, a ovdje smo na skliskom terenu. dizanje proslosti na razinu nedodirljivog je pocetak propasti jer znaci manju svijest i osjetljivost za trenutne probleme koje treba rijesiti. nije lako osmisliti kvalitetnu alternativu stoljetnim metodama zadrzavanja plodne zemlje, ali to ne znaci da treba odustati i da treba kazniti onoga koji je to pokusao ucinit na svoj nacin jer se nitko nije potrudio ponuditi uzorni model. radije radite na tome nego da trenirate strogocu. lijepi pozdrav
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Obični kriminalLuka 2008-09-10 10:13
Hajde Bodule, prosvijetli nas pa reci gdje se to na Lošinju i drugim našim otocima poduzimaju poljoprivredni zahvati pa da za primjenu "nove poljoprivredne tehnike i strojeva" treba rušiti suhozide. Kad mi to kažeš priznat ću da rušenje naših suhozida nije obični vandalizam, nepoštivanje nasljeða generacija otočanma, pljačka kulturnog i prirodnog okoliša i obični kriminal.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 17:07
Ovo je citat iz gornjeg clanka:

"Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obraðivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama."

mislim da je glavni problem u tome da se ne radi svojevrsni zoom-out u analizi fenomena suhozida. ono sto je bit takvih konstrukcija je da su agrotehnicke mjere u svrhu zadrzavanja plodne zemlje. dakle, bitniji je fenomen terasa, koji je i osnovni razlog za nastajanje suhozida, koji su sami po sebi jedna od gradjevinskih metoda za ostvarivanje tog cilja.
mislim da je puno bitnije cuvati terase kao svojevrsnu agrotehnicku tipologiju nego odredjenu gradjevinsku metodu.
budite sigurni, da ne postoje stoljetni suhozidi i da se danas netko odluci zapoceti izgradnju istih, da bi se javile brojne organizacije za zastitu okolisa, jer se njima mijenja kategorija tla i unistava postojeci biotop u svrhu ljudskog opstanka. sama poljoprivreda je agresivan cin na biolosku raznolikost i 'prirodnost'.
da se razumijemo, ja volim suhozide, ali nekonstruktivne romanticarske akcije ne mogu podrzavati. suhozidi su infrastruktura, i kao takvu je treba promatrati.
u svrhu edukacije obavezno je naravno zastititi pojedina podrucja kao svojevrsne arheoloske sonde, ali represivno djelovanje na citavom podrucju pod odredjenom jurisdikcijom je previse. uostalom, sto je sa zapustenim suhozidima, onima o kojima se jednostavno nitko ne brine i koji se sami od sebe urusavaju. treba li pozvati na odgovornost i ljude koji su u vlasnistvu istih iako uopce ne obradjuju tu zemlju?
mislim da su nasi preci radili da bi mi na njihovim temeljima mogli nastaviti, a ne da romantiziramo njihov napor i zamrznemo vrijeme.
na temeljima starih rimskih i austrougarskih puteva nastajale su asfaltirane, upotrebljivije ceste. time se vise nego icim drugim iskazuje postovanje prema naporu predaka, jer se ono unaprijedjuje kako bi se danasnji zivot ucinio laksim.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Dobro upravljanje gradom

    Corrine 24.04.2019 20:43
    Dobro upravljanje gradom
    Wollte Dir einfach mal in diesem Gaestebuch einen Gruss hinterlassen. :) My blog post ...
     
  • Satirički prilozi

    Delija 24.04.2019 18:28
    Bože čuvaj Hrvatsku
    Tatek sineku pripremio neko unosno i lagodno uhljebljenje pa zapjevao s ekipom ...
     
  • Satirički prilozi

    vjeran 24.04.2019 16:25
    stina pradidova
    Neka sad netko kaže da naš ministar nije patriota.
     
  • Satirički prilozi

    CZ 24.04.2019 14:05
    Cappeli jr: “Tata, ja bih se vratio”
    Na okruglom stolu “Budućnost u Hrvatskoj” kao dijelu projekta “Hrvatska pamet Hrvatskoj” ...
     
  • »Svaštara« 2

    Ad Hominem 24.04.2019 13:20
    Od jada
    Lijepo, ad hominem na najjače... znak nemoći..."Lelja k laže" nije argument, što je Leljak ...
     
  • »Svaštara« 2

    Organ 24.04.2019 12:46
    Neka institucije rade svoj posao
    Grad će zasigurno konačno razgovarati sa Policijom jer "Između pisanja na www.volim-losinj.org ...
     
  • »Svaštara« 2

    liliputanac 24.04.2019 11:26
    slobodni teritorij M.L.
    Što rade "državne institucije" glede učestalih tučnjava, prijetnja smrću, napada na službene ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 24.04.2019 08:45
    Alternativna povijest
    Roman Leljak vrsni je „istraživač“, slovenski „povjesničar“, „stručnjak“ kojeg je MOST doveo ...
     
  • (Ne)perspektivna ratna luka Kovčanje

    Austin 24.04.2019 08:32
    (Ne)perspektivna ratna luka Kovčanje
    I've been exploring for a little bit for any high quality articles or weblog posts on this ...
     
  • Dobro upravljanje gradom

    Grady 24.04.2019 08:27
    Dobro upravljanje gradom
    Vielen Dank! Wollt ich nur sagen. Look at my web site :: milchaufschäume r: kuecheundkunst.de/.../...
     
  • Dobro upravljanje gradom

    Juan 24.04.2019 08:08
    Dobro upravljanje gradom
    Toll gemachte Website, das Layout gefaellt mir sehr gut! War bestimmt ne menge Arbeit. Also ...
     
  • »Svaštara« 2

    Gošća 23.04.2019 22:37
    Ruka u arhivu
    Dragi prijatelji čovjek taj i takav ali vas tuče dokumentima iz službenih arhiva vaše drage ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 23.04.2019 17:32
    Ruka na novčaniku
    Radi li se o filmovima onog gospodina koji je radio u JNA uoči raspada Jugoslavije, ali je ...
     
  • »Svaštara« 2

    Emanero 23.04.2019 14:00
    Bijela zastava
    Što se lijepo vidi na ovom snimku kao dokaz "strogih kriterija" za dodjelu priznanja.
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    gost 23.04.2019 13:30
    no
    I tko onda na kraju laže, Damir ili Bojana?
     
  • »Svaštara« 2

    Istinoljubislav 23.04.2019 12:14
    laka lova?
    Na web stranici www.leljak.eu (http://www.leljak.eu) dostupni su za gledanje filmovi gospodina ...
     
  • Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

    Gost 22.04.2019 16:48
    Niz vjetar
    To je G. C. govorio prije osam godina kad nije bio ministar u Vladi koja igra dvostruku ...
     
  • Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

    Joker 22.04.2019 11:14
    Simboli zahvalnost
    Zanimljivo da h.t. citira samo dio ove tvrdnje bez da navede da je tako govorio G.C. Cijeli ...
     
  • Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

    gost 22.04.2019 10:40
    Džabe su krečili ...
    Slobodu imamo samo za emigrirati u tuđinu ako nam se ne sviđa korupcija, nepotizam, obnova ...
     
  • Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

    hranitelj tuljana 21.04.2019 15:10
    Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što!
    Veliko hvala svim antifašistima koji su se borili za slobodnu i nezavisnu Hrvatsku, i neka ...
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    gost 20.04.2019 18:11
    Opća egzaltacija
    Oduševljeni hranitelj tuljana primio danas na štandu pincu, dar koji mu je osobno ...
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    gost 20.04.2019 13:04
    Vandalski čin obnove Nautike
    Ako misliš na kupnju dijela obnovljene bivše Nautike, mislim da je to neoprostivo. Gradska ...
     
  • Dan Grada - distanca prema liberalnom i građanskom

    Andol 20.04.2019 08:34
    Još jedna nevažna obljetnica
    – Da nije bilo antifašističke borbe ne bi bilo ni slobodnog Lošinja, ni slobodne Hrvatske ...
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    hranitelj tuljana 20.04.2019 07:56
    #vjerodostojno
    Nema toga što bi pažljivi, neovisni i nepristrani komentatori oprostili gradskoj vlasti ...
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    Jura 19.04.2019 13:58
    Prdekana za mahere
    Kad bi se podigla ljestvica ostali bi bez najvažnijih članova. Pa već im je bivši predsjednik ...
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    gost 19.04.2019 13:27
    Borba protiv korupcije do 660 €
    660 € je gornja granica koju je HDZ odredio za ostavljanje dojma o nepokolebljivoj borbi ...
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    Posrnuli Anđeo 19.04.2019 10:32
    takozvana sinergija
    Na Veliki Petak sve će im biti oprošteno.
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    ojme 18.04.2019 15:47
    Anin iskorak na Velom žalu
    Sve devastacije su povezane sa Jadrankom ili Gradom Mali Lošinj. Jadranka je uzor svim ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Licemjer 18.04.2019 14:30
    ...
    O gle imam imitatora, i to lošeg.
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Gost 18.04.2019 11:53
    Jednom trol-uvijek trol
    Hranitelj tuljana se kamuflirao?