Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Suhozidi su kulturno i povijesno blago

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

szRušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu građu vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista: kamen se slaže bez veziva, a za gradnju se koristi lokalni kamen iz obližnjih malih kava. Vjesnik 19. lipnja 2007.

Premda se pod suhozidima najčešće podrazumijevaju međe ili ogradni zidovi poljoprivrednih i stočarskih površina, suhozidnom tehnikom građene su različite tradicijske građevine: podzidi terasastih poljoprivrednih površina, naplavi cisterni, bunje, torovi i staje, i poljske kućice te čitava mala naselja za povremeno stanovanje u polju i na pašnjacima.

Sanja Buble, arhitektica-konzervatorica i viša stručna savjetnica u splitskom Konzervatorskom odjelu, ističe kako je suhozidna gradnja karakteristična za kraško područje, od Like do priobalja i otoka, a obilježava čitav mediteranski kulturni krug. Njome je obilježen cijeli prostor između naselja, a problematikom suhozida Europa se počela baviti prije nekoliko godina kada su osnovane i razne međunarodne udruge za potporu i očuvanje takve gradnje.

Europska unija je svojevremeno kroz program Interreg sufinancirala istraživanje i obnovu suhozidne gradnje u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj. Hrvatska se u program uključila 2005. godine znanstvenim projektom HAZU-a »Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana« pod vodstvom arheologinje Aleksandre Faber. Uz veliki broj istraživača različitih struka, geologa, arheologa i arhitekata, u projekt su bili uključeni i djelatnici splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Kod nas ne postoji jedinstvena evidencija o broju suhozidnih gradnji, no neke od njih su zaštićene kroz sklopove zaštićenih krajolika kao što su to krajolik Starogradskog polja te suhozidi na području Primoštena, odnosno tamošnjih glasovitih vinograda, a uskoro kreće i posebna registracija suhozida po vrsti.

Na području Splitsko-dalmatinske županije najugroženiji su suhozidi na otocima, a za njima ne zaostaje ni Dalmatinska zagora.

Svakodnevni su primjeri rušenja suhozidnih građevina. Sanja Buble upozorava na nekoliko razloga nestanka suhozida: bespravno rušenje pri objedinjavanju parcela i prelasku na drugi način obrade zemlje, rušenje zbog korištenja kamena kao lako dostupnoga građevnog materijala za nove gradnje (mljevenje kamena), širenje naselja.

»Rijetki su prostorni planovi koji imaju odredbu da se u novim građevinskim područjima treba maksimalno zaštititi postojeća izgrađena tradicijska struktura«, napominje splitska arhitektica-konzervatorica.

Čuvari naše baštine upozoravaju da suhozidna gradnja nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Prostor koji nije predviđen za gradnju, dakle onaj između naselja, obilježen je brojnim tradicijskim građevinama, no u prostornim planovima općina i gradova prikazan je kao bijela površina o kojoj se vrlo malo piše i vrlo malo zna, a upravo je to područje najviše ugroženo.

Teško je sačuvati suhozide koji se nalaze izvan zona zaštićenih krajolika pa je očuvanje prepušteno svijesti pojedinaca. Postoje ljudi koji su zaista svjesni prostora u kojem žive i žele zaštititi svoju starinu, no sve je veći broj onih koji zbog oživljavanja suvremene poljoprivredne proizvodnje »žrtvuju« povijesne građevine.

»Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obrađivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama.

 

Komentari: 

0 0 # hvalibabacrveni 2007-06-19 10:13
Da ne bude samo napadački po onima koji ruše suhozide, upravo na Studenčiću smo vidjeli mjesta gdje se obnavljaju suhozidi - gromače, baš kakvi su bili. Svaka čast - čini mi se neki vikendaši.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # eko eko 2007-06-19 20:50
Vikendaši? Možda zagrepčani ili ne daj bože s...!A tek englezi!
Ma to mora da rade izvorni otočani.Zar ne!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # kr 2007-06-21 21:45
Vikendasi nimaju pojma ca su gromace...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ekolog 2007-06-23 13:14
Čitam izjave glupih , praznoglavig štetočina samoprozvanih ribara o moru i delfinima i danas u Novom listu. Nemaju ljudi, ponavljam poštovanja za drugi oblik života osim ljudskog. Ma ni za taj ali im vjera to ponavla pa i oni to rade deklarativno. Ni za životinje, ni za biljke, ni za prirodu, ni za djela ljudi koja su stvorili kroz povijest
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2007-06-23 13:18
To s poštivanjem ljudskog života je realtivno. već smo vidili da neki ljudi tu imaju veća prava od drugih, jer kao nisu pravi ljudi :cry:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Andreja Gregorina 2007-06-24 09:49
Kao što činjenica da živite na Lošinju ne znači da ćete se prema suhozidima odnositi s poštovanjem, tako niti činjenica da ne živite na Lošinju ne znači da ćete se prema njima odnositi kao prema nakupiti graðevinskog otpada.

Osobno poznajem gospoðu ("domicilni stanovnik") koju su roditelji od malena učili da svaki kamen koji naðe na putu, a pao je s gromače, vrati na njegovo mjesto jer tako iskazuje poštovanje prema tuðem trudu.

Ali jednako tako poznajem i one koji se smatraju "domaćima", a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima.

Pitanje zaštite suhozida nije estetsko pitanje, pitanje kućnog odgoja ili mjesta boravka. Cijelu priču lijepo treba zakonski (prekršajno i kazneno) regulirati, pa će ljudi (valjda) shvatiti da ih mjesto boravka niti čini krivima, niti amnestira od krivnje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ardijan 2008-01-24 11:42
8)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # studenciccunskot 2008-01-24 16:48
Stvarno ljudi gromače treba sacuvati, na nacin kako su to radili domaci i domicilni stanovnik Lošinja, na studencicu bagerom, tarcizio mužić i dinko kuvać.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 00:37
"...a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima. "

suhozidi su gradjevinski zahvat kojim se svojevremeno unistavao postojeci biotop u svrhu prezivljavanja ljudi. nema vece uvrede za one ljude koji su stoljecima gradili suhozide da se njihov rad konzervira i postane izlika za nerad. naravno da ako nove poljoprivredne tehnike i strojevi zahtijevaju drukcije dimanzionirane terase da se one moraju mijenjati. suhozidi su nastali iskljucivo zato da covjek od zemlje moze zivjeti. u danasnje vrijeme to uvjetuje i konkurentnost na trzistu, odnosno ucinkovitost. covjek moze biti romantican dok nije gladan, a ovdje smo na skliskom terenu. dizanje proslosti na razinu nedodirljivog je pocetak propasti jer znaci manju svijest i osjetljivost za trenutne probleme koje treba rijesiti. nije lako osmisliti kvalitetnu alternativu stoljetnim metodama zadrzavanja plodne zemlje, ali to ne znaci da treba odustati i da treba kazniti onoga koji je to pokusao ucinit na svoj nacin jer se nitko nije potrudio ponuditi uzorni model. radije radite na tome nego da trenirate strogocu. lijepi pozdrav
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Obični kriminalLuka 2008-09-10 10:13
Hajde Bodule, prosvijetli nas pa reci gdje se to na Lošinju i drugim našim otocima poduzimaju poljoprivredni zahvati pa da za primjenu "nove poljoprivredne tehnike i strojeva" treba rušiti suhozide. Kad mi to kažeš priznat ću da rušenje naših suhozida nije obični vandalizam, nepoštivanje nasljeða generacija otočanma, pljačka kulturnog i prirodnog okoliša i obični kriminal.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 17:07
Ovo je citat iz gornjeg clanka:

"Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obraðivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama."

mislim da je glavni problem u tome da se ne radi svojevrsni zoom-out u analizi fenomena suhozida. ono sto je bit takvih konstrukcija je da su agrotehnicke mjere u svrhu zadrzavanja plodne zemlje. dakle, bitniji je fenomen terasa, koji je i osnovni razlog za nastajanje suhozida, koji su sami po sebi jedna od gradjevinskih metoda za ostvarivanje tog cilja.
mislim da je puno bitnije cuvati terase kao svojevrsnu agrotehnicku tipologiju nego odredjenu gradjevinsku metodu.
budite sigurni, da ne postoje stoljetni suhozidi i da se danas netko odluci zapoceti izgradnju istih, da bi se javile brojne organizacije za zastitu okolisa, jer se njima mijenja kategorija tla i unistava postojeci biotop u svrhu ljudskog opstanka. sama poljoprivreda je agresivan cin na biolosku raznolikost i 'prirodnost'.
da se razumijemo, ja volim suhozide, ali nekonstruktivne romanticarske akcije ne mogu podrzavati. suhozidi su infrastruktura, i kao takvu je treba promatrati.
u svrhu edukacije obavezno je naravno zastititi pojedina podrucja kao svojevrsne arheoloske sonde, ali represivno djelovanje na citavom podrucju pod odredjenom jurisdikcijom je previse. uostalom, sto je sa zapustenim suhozidima, onima o kojima se jednostavno nitko ne brine i koji se sami od sebe urusavaju. treba li pozvati na odgovornost i ljude koji su u vlasnistvu istih iako uopce ne obradjuju tu zemlju?
mislim da su nasi preci radili da bi mi na njihovim temeljima mogli nastaviti, a ne da romantiziramo njihov napor i zamrznemo vrijeme.
na temeljima starih rimskih i austrougarskih puteva nastajale su asfaltirane, upotrebljivije ceste. time se vise nego icim drugim iskazuje postovanje prema naporu predaka, jer se ono unaprijedjuje kako bi se danasnji zivot ucinio laksim.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • _sv-aštara br. 2

    TG 26.06.2019 17:08
    Što je seks bez penetracije?
    Ekipa Filipović Pernečević je banku ruske braće Ananiev koristila samo kao paravan, pa ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    kumpanjo 26.06.2019 16:47
    jedna cura dva pandura
    Neće moći ove noći, ne samo gradska nego i županijska vlast debelo podupiru ekipu sa Čikata ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    ZD 26.06.2019 15:52
    .....
    Ne zna se u čijem vlasništvu je Jadranka, ne zna se tko će na kraju ispasti vlasnik Matalde ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    gost 26.06.2019 15:38
    Ruski rulet
    A možda će se ta priča o neiscrpnoj lovi iz Sibira i investitoru kakvog se može samo poželjeti ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    mIHA -KIHA 25.06.2019 21:52
    Rusan arh
    Isto su radili (digli frku )i sa neboderom od 30 katova u Velom Lošinju da bi izgradili ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    horošo 25.06.2019 19:07
    filip-miha-filip
    Cilj je ispunjen : kupljene su sve vile na čikatu kupljene su sve kuce na krivici kupljeni ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    DJ Tramp 25.06.2019 17:23
    ionako nema para
    a bez golfa im ne treba ni aerodrom :lol:
     
  • _sv-aštara br. 2

    RDx 25.06.2019 15:45
    džabe su krečili
    na Mataldi, piši kući propalo
     
  • _sv-aštara br. 2

    kosta 25.06.2019 13:48
    nikad dosta
    Kad će konačno krenuti radovi na aerodromu i na Mataldi ? Navodno je papirologija sređena ali ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Vanzemaljac 25.06.2019 13:21
    treba raditi, raditi i samo raditi
    Sve je u redu što je preporučio ministar, jedino ponekad postoje određena manja ili veća ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Kradezejac 25.06.2019 11:36
    Smrdi, smrdi, užasno smrdi
    Na pitanje je li razgovarao s ministrom uprave Lovrom Kuščevićem koji je pogođen nizom afera ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Emigrant 25.06.2019 09:46
    molim pojasnite
    Poštovani gospodine ministre, javljam se iz Irske. Zahvaljujem na savjetu kako zaraditi ...
     
  • Bijela zastava za predaju razuma

    Žuja 25.06.2019 09:42
    Status skvo
    Budalama u Hrvatskoj se stalno prodaje HDZ, zadnji put pod etiketom VJERODOSTOJNO, a ...
     
  • Bijela zastava za predaju razuma

    gost 25.06.2019 08:05
    Cigančenje
    Naravno da ima veze. Članak je o nametljivoj a lažnoj reklami na račun građana.
     
  • _sv-aštara br. 2

    Dron 25.06.2019 07:51  
  • _sv-aštara br. 2

    APP 24.06.2019 21:11
    mali oglas
    Prodajem zastave univerzalne namjene, jednobojne ili šarene u raznim bojama. Vrhunska ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    dr House 24.06.2019 15:41
    ...
    I danas radimo na ključnim pitanjima za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti’ ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Gost 24.06.2019 15:37
    Malo selo gori a Ana se češlja
    Hrvatska na dnu EU: Prosječan Rumunj svojim si primanjima sada može priuštiti veću potrošnju ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Krampus 24.06.2019 15:17
    Zlo je i naopako
    Kad otkvačeni satiričari na svoj način govore isto što i ozbiljni novinari, a nemaš čime ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Dron 24.06.2019 15:02
    tko je najveći izvoznik u državi?
    Hrvatski radnici i njihove obitelji su najveći izvozni brend ove države, odnosno HDZ-a.
     
  • _sv-aštara br. 2

    gost 24.06.2019 13:24
    Vladavina kriminalaca
    Kad premijer Vlade i predsjednik HDZ-a onemogućava rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    El Dorado 24.06.2019 12:44
    obećana zemlja
    To su bile koke koje nesu zlatna jaja. A uz to je i član HDZ-a pa može sve što poželi. Eto ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    RDx 24.06.2019 10:29
    .........
    dokazao je da je kupio 11 kokoši i umjesto u 2 m2 kokošinjca, smjestio ih u štalu na kat ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    dnevnik.hr 23.06.2019 21:31
    .........
    dnevnik.hr/.../...
     
  • Smeće se vraća kući

    gost 23.06.2019 17:54
    Prioriteti
    Grad Mali Lošinj radije financira prevarantsku Curavićevu udrugu nego lošinjske udruge.
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Wrana 23.06.2019 16:55
    Proaktivno PR djelovanje
    Kladiš se na sigurno, jer Ana je ovisnica o priznanjima i nagradama kakav je bio njezin ...
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Čuvar plaže u zimskom periodu 23.06.2019 16:15
    Neki shvate odmah, a neki nikada
    Kladim se da će i sljedeće godine GML platiti Curaviću pripadajući reket. Gnejna Bay after ...
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    SN 23.06.2019 16:03
    našla krpa zakrpu
    Ne znam podsjeća li ovo nekoga na sličnu epizodu sa Malte... "Malteški mediji također tvrde ...
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Zico 23.06.2019 15:48
    !!!!!
    dakle, ovo je urnebesno !!! :lol: :lol:
     
  • Projekt Bijele zastave nije ekološki, nego promotivni projekt

    Wrana 23.06.2019 15:10
    Hohštapleraj na račun građana
    Rade mu to zato što je hohštapler kao što je hohštaplerica i njegova nasljednica na mjestu ...