Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Suhozidi su kulturno i povijesno blago

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

szRušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu građu vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista: kamen se slaže bez veziva, a za gradnju se koristi lokalni kamen iz obližnjih malih kava. Vjesnik 19. lipnja 2007.

Premda se pod suhozidima najčešće podrazumijevaju međe ili ogradni zidovi poljoprivrednih i stočarskih površina, suhozidnom tehnikom građene su različite tradicijske građevine: podzidi terasastih poljoprivrednih površina, naplavi cisterni, bunje, torovi i staje, i poljske kućice te čitava mala naselja za povremeno stanovanje u polju i na pašnjacima.

Sanja Buble, arhitektica-konzervatorica i viša stručna savjetnica u splitskom Konzervatorskom odjelu, ističe kako je suhozidna gradnja karakteristična za kraško područje, od Like do priobalja i otoka, a obilježava čitav mediteranski kulturni krug. Njome je obilježen cijeli prostor između naselja, a problematikom suhozida Europa se počela baviti prije nekoliko godina kada su osnovane i razne međunarodne udruge za potporu i očuvanje takve gradnje.

Europska unija je svojevremeno kroz program Interreg sufinancirala istraživanje i obnovu suhozidne gradnje u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj. Hrvatska se u program uključila 2005. godine znanstvenim projektom HAZU-a »Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana« pod vodstvom arheologinje Aleksandre Faber. Uz veliki broj istraživača različitih struka, geologa, arheologa i arhitekata, u projekt su bili uključeni i djelatnici splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Kod nas ne postoji jedinstvena evidencija o broju suhozidnih gradnji, no neke od njih su zaštićene kroz sklopove zaštićenih krajolika kao što su to krajolik Starogradskog polja te suhozidi na području Primoštena, odnosno tamošnjih glasovitih vinograda, a uskoro kreće i posebna registracija suhozida po vrsti.

Na području Splitsko-dalmatinske županije najugroženiji su suhozidi na otocima, a za njima ne zaostaje ni Dalmatinska zagora.

Svakodnevni su primjeri rušenja suhozidnih građevina. Sanja Buble upozorava na nekoliko razloga nestanka suhozida: bespravno rušenje pri objedinjavanju parcela i prelasku na drugi način obrade zemlje, rušenje zbog korištenja kamena kao lako dostupnoga građevnog materijala za nove gradnje (mljevenje kamena), širenje naselja.

»Rijetki su prostorni planovi koji imaju odredbu da se u novim građevinskim područjima treba maksimalno zaštititi postojeća izgrađena tradicijska struktura«, napominje splitska arhitektica-konzervatorica.

Čuvari naše baštine upozoravaju da suhozidna gradnja nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Prostor koji nije predviđen za gradnju, dakle onaj između naselja, obilježen je brojnim tradicijskim građevinama, no u prostornim planovima općina i gradova prikazan je kao bijela površina o kojoj se vrlo malo piše i vrlo malo zna, a upravo je to područje najviše ugroženo.

Teško je sačuvati suhozide koji se nalaze izvan zona zaštićenih krajolika pa je očuvanje prepušteno svijesti pojedinaca. Postoje ljudi koji su zaista svjesni prostora u kojem žive i žele zaštititi svoju starinu, no sve je veći broj onih koji zbog oživljavanja suvremene poljoprivredne proizvodnje »žrtvuju« povijesne građevine.

»Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obrađivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama.

 

Komentari: 

0 0 # hvalibabacrveni 2007-06-19 10:13
Da ne bude samo napadački po onima koji ruše suhozide, upravo na Studenčiću smo vidjeli mjesta gdje se obnavljaju suhozidi - gromače, baš kakvi su bili. Svaka čast - čini mi se neki vikendaši.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # eko eko 2007-06-19 20:50
Vikendaši? Možda zagrepčani ili ne daj bože s...!A tek englezi!
Ma to mora da rade izvorni otočani.Zar ne!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # kr 2007-06-21 21:45
Vikendasi nimaju pojma ca su gromace...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ekolog 2007-06-23 13:14
Čitam izjave glupih , praznoglavig štetočina samoprozvanih ribara o moru i delfinima i danas u Novom listu. Nemaju ljudi, ponavljam poštovanja za drugi oblik života osim ljudskog. Ma ni za taj ali im vjera to ponavla pa i oni to rade deklarativno. Ni za životinje, ni za biljke, ni za prirodu, ni za djela ljudi koja su stvorili kroz povijest
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2007-06-23 13:18
To s poštivanjem ljudskog života je realtivno. već smo vidili da neki ljudi tu imaju veća prava od drugih, jer kao nisu pravi ljudi :cry:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Andreja Gregorina 2007-06-24 09:49
Kao što činjenica da živite na Lošinju ne znači da ćete se prema suhozidima odnositi s poštovanjem, tako niti činjenica da ne živite na Lošinju ne znači da ćete se prema njima odnositi kao prema nakupiti graðevinskog otpada.

Osobno poznajem gospoðu ("domicilni stanovnik") koju su roditelji od malena učili da svaki kamen koji naðe na putu, a pao je s gromače, vrati na njegovo mjesto jer tako iskazuje poštovanje prema tuðem trudu.

Ali jednako tako poznajem i one koji se smatraju "domaćima", a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima.

Pitanje zaštite suhozida nije estetsko pitanje, pitanje kućnog odgoja ili mjesta boravka. Cijelu priču lijepo treba zakonski (prekršajno i kazneno) regulirati, pa će ljudi (valjda) shvatiti da ih mjesto boravka niti čini krivima, niti amnestira od krivnje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ardijan 2008-01-24 11:42
8)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # studenciccunskot 2008-01-24 16:48
Stvarno ljudi gromače treba sacuvati, na nacin kako su to radili domaci i domicilni stanovnik Lošinja, na studencicu bagerom, tarcizio mužić i dinko kuvać.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 00:37
"...a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima. "

suhozidi su gradjevinski zahvat kojim se svojevremeno unistavao postojeci biotop u svrhu prezivljavanja ljudi. nema vece uvrede za one ljude koji su stoljecima gradili suhozide da se njihov rad konzervira i postane izlika za nerad. naravno da ako nove poljoprivredne tehnike i strojevi zahtijevaju drukcije dimanzionirane terase da se one moraju mijenjati. suhozidi su nastali iskljucivo zato da covjek od zemlje moze zivjeti. u danasnje vrijeme to uvjetuje i konkurentnost na trzistu, odnosno ucinkovitost. covjek moze biti romantican dok nije gladan, a ovdje smo na skliskom terenu. dizanje proslosti na razinu nedodirljivog je pocetak propasti jer znaci manju svijest i osjetljivost za trenutne probleme koje treba rijesiti. nije lako osmisliti kvalitetnu alternativu stoljetnim metodama zadrzavanja plodne zemlje, ali to ne znaci da treba odustati i da treba kazniti onoga koji je to pokusao ucinit na svoj nacin jer se nitko nije potrudio ponuditi uzorni model. radije radite na tome nego da trenirate strogocu. lijepi pozdrav
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Obični kriminalLuka 2008-09-10 10:13
Hajde Bodule, prosvijetli nas pa reci gdje se to na Lošinju i drugim našim otocima poduzimaju poljoprivredni zahvati pa da za primjenu "nove poljoprivredne tehnike i strojeva" treba rušiti suhozide. Kad mi to kažeš priznat ću da rušenje naših suhozida nije obični vandalizam, nepoštivanje nasljeða generacija otočanma, pljačka kulturnog i prirodnog okoliša i obični kriminal.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 17:07
Ovo je citat iz gornjeg clanka:

"Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obraðivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama."

mislim da je glavni problem u tome da se ne radi svojevrsni zoom-out u analizi fenomena suhozida. ono sto je bit takvih konstrukcija je da su agrotehnicke mjere u svrhu zadrzavanja plodne zemlje. dakle, bitniji je fenomen terasa, koji je i osnovni razlog za nastajanje suhozida, koji su sami po sebi jedna od gradjevinskih metoda za ostvarivanje tog cilja.
mislim da je puno bitnije cuvati terase kao svojevrsnu agrotehnicku tipologiju nego odredjenu gradjevinsku metodu.
budite sigurni, da ne postoje stoljetni suhozidi i da se danas netko odluci zapoceti izgradnju istih, da bi se javile brojne organizacije za zastitu okolisa, jer se njima mijenja kategorija tla i unistava postojeci biotop u svrhu ljudskog opstanka. sama poljoprivreda je agresivan cin na biolosku raznolikost i 'prirodnost'.
da se razumijemo, ja volim suhozide, ali nekonstruktivne romanticarske akcije ne mogu podrzavati. suhozidi su infrastruktura, i kao takvu je treba promatrati.
u svrhu edukacije obavezno je naravno zastititi pojedina podrucja kao svojevrsne arheoloske sonde, ali represivno djelovanje na citavom podrucju pod odredjenom jurisdikcijom je previse. uostalom, sto je sa zapustenim suhozidima, onima o kojima se jednostavno nitko ne brine i koji se sami od sebe urusavaju. treba li pozvati na odgovornost i ljude koji su u vlasnistvu istih iako uopce ne obradjuju tu zemlju?
mislim da su nasi preci radili da bi mi na njihovim temeljima mogli nastaviti, a ne da romantiziramo njihov napor i zamrznemo vrijeme.
na temeljima starih rimskih i austrougarskih puteva nastajale su asfaltirane, upotrebljivije ceste. time se vise nego icim drugim iskazuje postovanje prema naporu predaka, jer se ono unaprijedjuje kako bi se danasnji zivot ucinio laksim.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    andrija 19.02.2019 12:09
    ne budi me u zoru
    Bilo je i vrijeme da se stanari dignu protiv buke iz brodogradilišta i protiv autobusa koji ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    bravo 19.02.2019 11:57
    ljepota
    To je naša nova ministarka ?
     
  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    mateo 19.02.2019 11:35
    čuvaj se senjske ruke
    Protiv buke ili protiv Pinkija ?
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Zujo 19.02.2019 09:50
    Povlaštene i nepovlaštene udruge?
    Za šport je u proračunu predviđeno milijun kuna, za kulturu 860.000, za predškolski odgoj i ...
     
  • »Buka je sastavni dio života na moru«

    gost 19.02.2019 08:41
    Prosvjed protiv buke iz Škvera
    Danas u 11 sati će stanari okolnih zgrada prosvjedovati kod škvera protiv buke.
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_881 18.02.2019 21:10
    žeđ za viškom tuđeg rada
    U redu, poštujem da ne želiš raspravljati, ali želim zaključno reći da je upravo eksproprijacija ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 20:57
    narcizam malih razlika
    Doista se sada može vidjeti kako sam bio u pravu kad sam u jeku najljućeg obračuna aktivisti ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 20:43
    Stand-up ekonomist
    Vrhunsko preseravanje jednog libertarijansko g stand-up komentatora.
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 20:30
    žeđ za tuđim
    Gle, sve 5. Ustvrdio sam da vas ima, evo ste i potvrdili, kao i ravnozemljaše i vas je ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 19:58
    Kiselo je grožđe
    Ah, da ... Proradio ti je mehanizam samoobmane poznat iz basne o lisici koja ne može dosegnuti ...
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_881 18.02.2019 19:55
    otimanje otetog
    U marksističkoj ekonomskoj teoriji to je problem prvobitne akumulacije kapitala - kapitalisti ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 18:48
    miči šape sa privatnog
    Braniš nobranjivo i koprcaš se da osjećam susramlje zbog tebe...privatno vlasništvo je ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 18:24
    Vježba prokazivanja sugrađana
    Možeš ti ukidanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju nazvati kako god želiš ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 17:57
    eksproprijatori na našem otoku
    Pisanje o nepostojećim stvarima kao što su ravna Zemlja, jednorozi i funkcionalni socijalizam ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 16:29
    Tuljanov MO
    I jedno i drugo, a čak i ono što razumije, pod svaku cijenu prikazuje kao negativno, ako ...
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_920 18.02.2019 10:30
    promašuješ metu, tuljane
    Ne predstavljaš lijeve ideje na objektivan način, pa se pitam je li to namjerno kako bi ih ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Skupljač golf loptica 18.02.2019 09:15
    Borba za opstanak
    Dok se Puntarka Ana Kučić svom snagom i položajem gradonačelnice založila da se nakon ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    naš ministar 17.02.2019 20:11
    nova ministarka
    indexnew.s3.index.hr/.../ (https://indexnew.s3.index.hr/PXL_170219_23607252.jpg?v1)
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Skupljač golf loptica 17.02.2019 15:18
    Tradicija lova i golfa
    Stare komunjare i njihovi rođaci su uveli tradiciju elitnog športa lova, a njihovi sinovi i ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Nisam Odavde 17.02.2019 10:17
    vrlo uslužna djelatnost
    pa ne zove se firma za džabe Lošinj usluge
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Nisam Odavde 17.02.2019 10:06
    OMG
    ... a golf na Punta križi svakako spada u tradiciju i običaje, isto kao i divlje svinje ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Swrab 17.02.2019 09:56
    Zahvala
    Slučaj Ane Kučić, je drastičan primjer uspješne političke mimikrije. S pedigreom pripadnosti ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    RDx 17.02.2019 08:43
    #####
    obzirom da nitko ne čita Poslovnik a isti se sustavno krši, mislim da će Gradsko povjerenstvo ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Calculus 17.02.2019 08:25
    Cijena šutnje
    Šutnja je zlato samo ako ti za šutnju netko plaća. Šuti se iz kukavičluka, oportunizma ili ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    eol 17.02.2019 08:05
    šutnja je zlato
    Zašto bi propjevao, pa nije na Dori ???
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    priko 16.02.2019 21:56
    zatvor
    Prije ili poslije netko od Ane ili Ante će ići u zatvor ako dirnu Kljakija, a on propjeva.
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 16.02.2019 19:27
    I na Apsyrtovim otocima ima simpatizera Radničke fronte... ...pogledajmo kakve ideje zastupaju ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    guest 16.02.2019 19:08
    ###
    Nije točno. Ima ih iz emigrantskih ustaških i antikomunističk ih krugova.
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    hranitelj tuljana 16.02.2019 18:57
    Ništa novo...
    Pa, čitav HDZ je iz obitelji podobnih jugokadrova!?
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    gost 16.02.2019 18:52
    Šetebandijere
    Promjena stranačkog dresa im je u genima. Dobar primjer je i Ana Kučić iz obitelji podobnih ...