Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Suhozidi su kulturno i povijesno blago

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

szRušenjem suhozidnih građevina u Hrvatskoj nestaju jedinstveni svjedoci najstarije tehnike gradnje u kamenu koja se primjenjuje od prapovijesti do danas. Bez natpisa ili arheoloških ostataka takvu građu vrlo je teško datirati, tim više što je ona kroz stoljeća ostala ista: kamen se slaže bez veziva, a za gradnju se koristi lokalni kamen iz obližnjih malih kava. Vjesnik 19. lipnja 2007.

Premda se pod suhozidima najčešće podrazumijevaju međe ili ogradni zidovi poljoprivrednih i stočarskih površina, suhozidnom tehnikom građene su različite tradicijske građevine: podzidi terasastih poljoprivrednih površina, naplavi cisterni, bunje, torovi i staje, i poljske kućice te čitava mala naselja za povremeno stanovanje u polju i na pašnjacima.

Sanja Buble, arhitektica-konzervatorica i viša stručna savjetnica u splitskom Konzervatorskom odjelu, ističe kako je suhozidna gradnja karakteristična za kraško područje, od Like do priobalja i otoka, a obilježava čitav mediteranski kulturni krug. Njome je obilježen cijeli prostor između naselja, a problematikom suhozida Europa se počela baviti prije nekoliko godina kada su osnovane i razne međunarodne udruge za potporu i očuvanje takve gradnje.

Europska unija je svojevremeno kroz program Interreg sufinancirala istraživanje i obnovu suhozidne gradnje u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj. Hrvatska se u program uključila 2005. godine znanstvenim projektom HAZU-a »Kamen, suhozidna gradnja i pejzaž Jadrana« pod vodstvom arheologinje Aleksandre Faber. Uz veliki broj istraživača različitih struka, geologa, arheologa i arhitekata, u projekt su bili uključeni i djelatnici splitskoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Kod nas ne postoji jedinstvena evidencija o broju suhozidnih gradnji, no neke od njih su zaštićene kroz sklopove zaštićenih krajolika kao što su to krajolik Starogradskog polja te suhozidi na području Primoštena, odnosno tamošnjih glasovitih vinograda, a uskoro kreće i posebna registracija suhozida po vrsti.

Na području Splitsko-dalmatinske županije najugroženiji su suhozidi na otocima, a za njima ne zaostaje ni Dalmatinska zagora.

Svakodnevni su primjeri rušenja suhozidnih građevina. Sanja Buble upozorava na nekoliko razloga nestanka suhozida: bespravno rušenje pri objedinjavanju parcela i prelasku na drugi način obrade zemlje, rušenje zbog korištenja kamena kao lako dostupnoga građevnog materijala za nove gradnje (mljevenje kamena), širenje naselja.

»Rijetki su prostorni planovi koji imaju odredbu da se u novim građevinskim područjima treba maksimalno zaštititi postojeća izgrađena tradicijska struktura«, napominje splitska arhitektica-konzervatorica.

Čuvari naše baštine upozoravaju da suhozidna gradnja nije samo vrijedno kulturno i povijesno blago, nego i stanište različitih vrsta biljaka i životinja. Prostor koji nije predviđen za gradnju, dakle onaj između naselja, obilježen je brojnim tradicijskim građevinama, no u prostornim planovima općina i gradova prikazan je kao bijela površina o kojoj se vrlo malo piše i vrlo malo zna, a upravo je to područje najviše ugroženo.

Teško je sačuvati suhozide koji se nalaze izvan zona zaštićenih krajolika pa je očuvanje prepušteno svijesti pojedinaca. Postoje ljudi koji su zaista svjesni prostora u kojem žive i žele zaštititi svoju starinu, no sve je veći broj onih koji zbog oživljavanja suvremene poljoprivredne proizvodnje »žrtvuju« povijesne građevine.

»Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obrađivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama.

 

Komentari: 

0 0 # hvalibabacrveni 2007-06-19 10:13
Da ne bude samo napadački po onima koji ruše suhozide, upravo na Studenčiću smo vidjeli mjesta gdje se obnavljaju suhozidi - gromače, baš kakvi su bili. Svaka čast - čini mi se neki vikendaši.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # eko eko 2007-06-19 20:50
Vikendaši? Možda zagrepčani ili ne daj bože s...!A tek englezi!
Ma to mora da rade izvorni otočani.Zar ne!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # kr 2007-06-21 21:45
Vikendasi nimaju pojma ca su gromace...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ekolog 2007-06-23 13:14
Čitam izjave glupih , praznoglavig štetočina samoprozvanih ribara o moru i delfinima i danas u Novom listu. Nemaju ljudi, ponavljam poštovanja za drugi oblik života osim ljudskog. Ma ni za taj ali im vjera to ponavla pa i oni to rade deklarativno. Ni za životinje, ni za biljke, ni za prirodu, ni za djela ljudi koja su stvorili kroz povijest
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # gost 2007-06-23 13:18
To s poštivanjem ljudskog života je realtivno. već smo vidili da neki ljudi tu imaju veća prava od drugih, jer kao nisu pravi ljudi :cry:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Andreja Gregorina 2007-06-24 09:49
Kao što činjenica da živite na Lošinju ne znači da ćete se prema suhozidima odnositi s poštovanjem, tako niti činjenica da ne živite na Lošinju ne znači da ćete se prema njima odnositi kao prema nakupiti graðevinskog otpada.

Osobno poznajem gospoðu ("domicilni stanovnik") koju su roditelji od malena učili da svaki kamen koji naðe na putu, a pao je s gromače, vrati na njegovo mjesto jer tako iskazuje poštovanje prema tuðem trudu.

Ali jednako tako poznajem i one koji se smatraju "domaćima", a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima.

Pitanje zaštite suhozida nije estetsko pitanje, pitanje kućnog odgoja ili mjesta boravka. Cijelu priču lijepo treba zakonski (prekršajno i kazneno) regulirati, pa će ljudi (valjda) shvatiti da ih mjesto boravka niti čini krivima, niti amnestira od krivnje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # ardijan 2008-01-24 11:42
8)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # studenciccunskot 2008-01-24 16:48
Stvarno ljudi gromače treba sacuvati, na nacin kako su to radili domaci i domicilni stanovnik Lošinja, na studencicu bagerom, tarcizio mužić i dinko kuvać.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 00:37
"...a na suhozide gledaju kao na fizičke prepreke graðevinskim zahvatima. "

suhozidi su gradjevinski zahvat kojim se svojevremeno unistavao postojeci biotop u svrhu prezivljavanja ljudi. nema vece uvrede za one ljude koji su stoljecima gradili suhozide da se njihov rad konzervira i postane izlika za nerad. naravno da ako nove poljoprivredne tehnike i strojevi zahtijevaju drukcije dimanzionirane terase da se one moraju mijenjati. suhozidi su nastali iskljucivo zato da covjek od zemlje moze zivjeti. u danasnje vrijeme to uvjetuje i konkurentnost na trzistu, odnosno ucinkovitost. covjek moze biti romantican dok nije gladan, a ovdje smo na skliskom terenu. dizanje proslosti na razinu nedodirljivog je pocetak propasti jer znaci manju svijest i osjetljivost za trenutne probleme koje treba rijesiti. nije lako osmisliti kvalitetnu alternativu stoljetnim metodama zadrzavanja plodne zemlje, ali to ne znaci da treba odustati i da treba kazniti onoga koji je to pokusao ucinit na svoj nacin jer se nitko nije potrudio ponuditi uzorni model. radije radite na tome nego da trenirate strogocu. lijepi pozdrav
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Obični kriminalLuka 2008-09-10 10:13
Hajde Bodule, prosvijetli nas pa reci gdje se to na Lošinju i drugim našim otocima poduzimaju poljoprivredni zahvati pa da za primjenu "nove poljoprivredne tehnike i strojeva" treba rušiti suhozide. Kad mi to kažeš priznat ću da rušenje naših suhozida nije obični vandalizam, nepoštivanje nasljeða generacija otočanma, pljačka kulturnog i prirodnog okoliša i obični kriminal.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # bodul 2008-09-10 17:07
Ovo je citat iz gornjeg clanka:

"Strojna obrada zemlje i dolazak na polje vozilima zahtijeva drugačiju organizaciju prostora od one u 19. stoljeću kada se zemlja obraðivala ručno, a na teren se dolazilo pješke ili na magarcima«, kaže Buble napominjući kako je oživljavanje poljoprivrede dvosjekli mač. S jedne strane se oživljavaju ruralna područja, a s druge nestaje krajolik obilježen povijesnim tradicijskim suhozidnim gradnjama."

mislim da je glavni problem u tome da se ne radi svojevrsni zoom-out u analizi fenomena suhozida. ono sto je bit takvih konstrukcija je da su agrotehnicke mjere u svrhu zadrzavanja plodne zemlje. dakle, bitniji je fenomen terasa, koji je i osnovni razlog za nastajanje suhozida, koji su sami po sebi jedna od gradjevinskih metoda za ostvarivanje tog cilja.
mislim da je puno bitnije cuvati terase kao svojevrsnu agrotehnicku tipologiju nego odredjenu gradjevinsku metodu.
budite sigurni, da ne postoje stoljetni suhozidi i da se danas netko odluci zapoceti izgradnju istih, da bi se javile brojne organizacije za zastitu okolisa, jer se njima mijenja kategorija tla i unistava postojeci biotop u svrhu ljudskog opstanka. sama poljoprivreda je agresivan cin na biolosku raznolikost i 'prirodnost'.
da se razumijemo, ja volim suhozide, ali nekonstruktivne romanticarske akcije ne mogu podrzavati. suhozidi su infrastruktura, i kao takvu je treba promatrati.
u svrhu edukacije obavezno je naravno zastititi pojedina podrucja kao svojevrsne arheoloske sonde, ali represivno djelovanje na citavom podrucju pod odredjenom jurisdikcijom je previse. uostalom, sto je sa zapustenim suhozidima, onima o kojima se jednostavno nitko ne brine i koji se sami od sebe urusavaju. treba li pozvati na odgovornost i ljude koji su u vlasnistvu istih iako uopce ne obradjuju tu zemlju?
mislim da su nasi preci radili da bi mi na njihovim temeljima mogli nastaviti, a ne da romantiziramo njihov napor i zamrznemo vrijeme.
na temeljima starih rimskih i austrougarskih puteva nastajale su asfaltirane, upotrebljivije ceste. time se vise nego icim drugim iskazuje postovanje prema naporu predaka, jer se ono unaprijedjuje kako bi se danasnji zivot ucinio laksim.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 3

    Didi 15.10.2019 09:37
    Liberalna teorija urote
    Istina stvarno boli. Samo pitanje je što je istina. skeptic.com/.../...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 15.10.2019 06:59
    Istina boli
    Zanimljiv članak koji govori o prikrivenim motivima "borbe za okoliš": www.liberal.hr/.../ ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Promatrač 14.10.2019 18:32
    Izlet
    Cijeli izlet se događao pod budnim okom najvećeg mozga na Lošinju DARIA HORVATA.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Gonzo 14.10.2019 15:39
    Bandiera bianca e bandiera verde
    Ana se sada može dičiti Zelenom zastavom da ne zaostane za bivšim šefom Kapelijem koji si je ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    zločko 14.10.2019 15:15
    .....
    znači, neka institucije i dalje rade svoj posao?
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    živko 14.10.2019 14:52
    povuci ga a malo i potegni
    Na koji dignitet koje institucije misliš ? Pa Lošinj je već dugo izvan kontrole svih ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Purgativ 14.10.2019 14:42
    Tajna brilijantne probave
    Uopće ne moraš piti Donat Mg, dovoljno je samo povremeno zalutati na taj profil.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vazelinko 14.10.2019 14:32
    umjetnost ušupčivanja
    Ima Čazo konkurenciju u umjetnosti ušupčivanja. Vidi ovo: Nemam čast i zadovoljstvo da ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    dr House 14.10.2019 13:50
    psihodelično
    svrš, svrš, svrš...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 14.10.2019 12:06
    Depopulacija Grada Malog Lošinja
    A tobožnji Prvi od tisuću nazaduje. O tome je bilo pitanje i komentar prije deset dana.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    SN 14.10.2019 11:00
    .....
    U skladu sa uobičajenom praksom, ako se sa neta prenese neka vijest, onda se na kraju objave ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 14.10.2019 09:19
    Požderi se Ana ... Krk je bolji!
    Krk je u tri kategorije bio u grupaciji najboljih malih gradova u Hrvatskoj 2018. i ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Bumbar 14.10.2019 08:34
    Krčki trijumf, jad Malog Lošinja
    A onda se Aninom piscu FB objava iz sjene u pokušaju smanjenja štete od lošeg ishoda ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vox Populi 13.10.2019 14:36
    notorno
    Iz ovoga bi uskoro mogla nastati afera veća od one bivšeg ministra na Braču. Hoće li ...
     
  • Deus ex machina

    Zanzibar 13.10.2019 14:16
    Miljenik ćaće Sanadera
    "A kuda bi je protjerali druže Kapeli u koju zemlju ako dotična ima dokumente Hrvatske.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 13.10.2019 10:42
    Dan za pamćenje
    zakonipropisi.com/.../...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Promatrač 13.10.2019 08:15
    Izlet
    Pitajte gospodu ELVISA ŽIVKOVIŽA, ANTU NEDIĆA, BORISA BADURINU I ANTONIA MALJEVCA što rade ...
     
  • Deus ex machina

    gost 12.10.2019 16:44
    Najbolji mi je ovaj
    Cuj, talijan bi protjerivao Hrvate iz Hrvatske..
     
  • Deus ex machina

    Impetus 12.10.2019 16:38
    Vjetar s Kaptola u leđa Cappelliju
    "Ministar turizma Gari Capelli i ministar branitelja Tomo Medved sastančili su s osebujnom ...
     
  • Deus ex machina

    NN 12.10.2019 12:33
    ljudima je dosta
    ima zanimljivih komentara na Teleskopu :D
     
  • Deus ex machina

    mini star 12.10.2019 12:16
    vrati se sine
    Ne samo fotelju nego puno toga mu čuva.
     
  • Deus ex machina

    Wiking 12.10.2019 11:44
    ###
    Ako je ovo točno, onda mi se čini da i ona njemu cijelo vrijeme samo čuva fotelju.
     
  • Deus ex machina

    MGM 12.10.2019 10:24
    Lassie Come Home
    Ovako će to biti... Ministar će do novih lokalnih izbora parazitirani na 6 + 6 i za to ...
     
  • Deus ex machina

    F1 12.10.2019 09:34
    minus i minus daje plus
    Pa morao je vjerovati ministru, bivšem branitelju. :lol:
     
  • Deus ex machina

    Istjerivač nepodobnih 12.10.2019 09:33
    I Kapeli bi istjerivao iz Hrvatske
    U strahu za položaj zaigrao je kolo s ekstremnom desnicom. Skandalozna izjava ministra ...
     
  • Deus ex machina

    Papan 12.10.2019 09:16
    Licemjerje
    Bit će zabavno promatrati kako blefer potkopava blefericu, a za za javnost licemjerno upućuju ...
     
  • Deus ex machina

    Crni labud 12.10.2019 08:40
    ......
    Ni švicarci se ne ponašaju ovako bahato.
     
  • Deus ex machina

    Tin 12.10.2019 08:07
    Mala bara puno krokodila
    Eto, i on je konačno skužio njegovo blefiranje. Uskoro bi mogli imati gradonačelnicu i ...
     
  • Deus ex machina

    švicarac 12.10.2019 07:48
    ne možete vi toliko zaraditi koliko mi možemo potrošiti
    nije ni čudo da nema novaca ni za šta drugo, kad se sva ova bulumenta svaki dan samo seljaka ...
     
  • Deus ex machina

    gost 11.10.2019 19:29
    GARI U NEMILOSTI PLENKOVIĆA
    Prema informacijama iz HDZ-a i među turstičkim djelatnicima, posebno iz Istre, ministar ...