Zaštitom suhozida odalo bi se priznanje svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj grudi, zaštitio bi se dokument o mudrom pristupu okolišu, očuvali bi se postojeći suhozidi i nastavila tradicija njihovog građenja te bi se omogućilo njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi, piše Novi list.
U niz znanstvenih radova otok Pag se navodi kao područje s najbolje sačuvanim sustavom suhozida na Jadranu kao drevnim međama između pašnjaka, a paški suhozidi su ujedno i najstarije građevine na otoku jer mnogi su stari preko tisuću godina. Impozantan je izgled paških suhozida koji presijecaju pašnjačke površine, ali i impozantna je njihova duljina od preko 200 kilometara.
Suhozidi su nastajali stoljećima, a gradili su ih ovčari i majstori klesari. O vrijednosti suhozida kao dijela naslijeđene baštine sve se više raspravlja, a u mjestu Mandre u Općini Kolan utemeljena je udruga »Suhozid« koja je pokrenula postupak zaštite suhozida, no se samo onih na Pagu, nego i suhozida na cijelom Jadranu, a inicijativa za zakonskom zaštitom suhozida uskoro će biti upućena Ministarstvu kulture RH.
– Važno je zaštititi taj snažni iskaz ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta, kaže predsjednik udruge »Suhozid« Ivo Butković. Ideju o zaštiti suhozida potaknula je voditeljica nacionalnog programa »Kamen, suhozidna gradnja i krajobraz Jadrana« dr. Aleksandra Faber, a udruga »Suhozid2« je koordinirala inicijativu i u nju uključila Grad Novalju, Općinu Kolan, a uključio se i Mali Lošinj.
– Tražit ćemo pismenu potporu svih županija, gradova i općina koji se žele pridružiti inicijativi. Butković navodi kako je ne samo otok Pag, nego cijelo priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja.To su područja izvornog pastirskog krajobraza koji odiše Mediteranom sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom, kaže Butković.
– Premda smo sigurni kako će budući naraštaji znati vrednovati hrvatsku suhozidnu baštinu, važno je zaštititi suhozide od propadanja. Ministarstvu kulture će se predložiti žurna priprema Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra ili ugradnja odgovarajućih zakonskih propisa u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Inicijativa je tim vrijednija što uz suhozide međaše pašnjaka uključuje i drugu staru suhozidnu gradnju kao što su objekti uz more, mlinovi i mostovi te stambeni objekti odnosno staje, bunari i skloništa u poljima.
U inicijativi se navodi kako bi se zaštitom suhozida odalo priznanje svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj grudi, zaštitio bi se dokument o mudrom pristupu okolišu, očuvali bi se postojeći suhozidi i nastavila tradicija njihovog građenja te bi se omogućilo njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi.