Zaštitom suhozida odalo bi se priznanje svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj grudi, zaštitio bi se dokument o mudrom pristupu okolišu, očuvali bi se postojeći suhozidi i nastavila tradicija njihovog građenja te bi se omogućilo njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi, piše Novi list.
U niz znanstvenih radova otok Pag se navodi kao područje s najbolje sačuvanim sustavom suhozida na Jadranu kao drevnim međama između pašnjaka, a paški suhozidi su ujedno i najstarije građevine na otoku jer mnogi su stari preko tisuću godina. Impozantan je izgled paških suhozida koji presijecaju pašnjačke površine, ali i impozantna je njihova duljina od preko 200 kilometara.
Suhozidi su nastajali stoljećima, a gradili su ih ovčari i majstori klesari. O vrijednosti suhozida kao dijela naslijeđene baštine sve se više raspravlja, a u mjestu Mandre u Općini Kolan utemeljena je udruga »Suhozid« koja je pokrenula postupak zaštite suhozida, no se samo onih na Pagu, nego i suhozida na cijelom Jadranu, a inicijativa za zakonskom zaštitom suhozida uskoro će biti upućena Ministarstvu kulture RH.
– Važno je zaštititi taj snažni iskaz ljudskog truda, ustrajnosti i identiteta, kaže predsjednik udruge »Suhozid« Ivo Butković. Ideju o zaštiti suhozida potaknula je voditeljica nacionalnog programa »Kamen, suhozidna gradnja i krajobraz Jadrana« dr. Aleksandra Faber, a udruga »Suhozid2« je koordinirala inicijativu i u nju uključila Grad Novalju, Općinu Kolan, a uključio se i Mali Lošinj.
– Tražit ćemo pismenu potporu svih županija, gradova i općina koji se žele pridružiti inicijativi. Butković navodi kako je ne samo otok Pag, nego cijelo priobalje s otocima protkano mrežom suhozidnih međa, terasa i putova koji su spajali prvobitna naselja.To su područja izvornog pastirskog krajobraza koji odiše Mediteranom sa suhozidom kao prepoznatljivim elementom, kaže Butković.
– Premda smo sigurni kako će budući naraštaji znati vrednovati hrvatsku suhozidnu baštinu, važno je zaštititi suhozide od propadanja. Ministarstvu kulture će se predložiti žurna priprema Zakona o zaštiti suhozida i suhozidne gradnje kao materijalnog kulturnog dobra ili ugradnja odgovarajućih zakonskih propisa u postojeći Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Inicijativa je tim vrijednija što uz suhozide međaše pašnjaka uključuje i drugu staru suhozidnu gradnju kao što su objekti uz more, mlinovi i mostovi te stambeni objekti odnosno staje, bunari i skloništa u poljima.
U inicijativi se navodi kako bi se zaštitom suhozida odalo priznanje svim graditeljima suhozida koji su napravili spomenik borbi za opstanak na rodnoj škrtoj grudi, zaštitio bi se dokument o mudrom pristupu okolišu, očuvali bi se postojeći suhozidi i nastavila tradicija njihovog građenja te bi se omogućilo njihovo iskorištavanje u turističkoj i obrazovnoj ponudi.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...