Sadašnje se generacije nastoje odužiti svojim precima koji su izmislili gradnju zidova bez vezivnog materijala koje nisu uspjeli srušiti ni naleti bure, ali to uspijeva neodgovornim pojedincima, piše magazin "Zeleno i plavo" Primorsko goranske županije izvješćujući o aktivnostima lošinjskog Centra za zdravo odrastanje.
Na šetnici Dražice prema lošinjskoj Sunčanoj uvali postavljena je nedavno ploča s dvojezičnim pozivom šetačima da čuvaju suhozide koje su stari Lošinjani tko zna kada izgradili, javlja magazin Zeleno i plavo pod naslovom "Suhozidi ne smiju nestati".
Prije postavljanja ploče popravili su ih učenici Osnovne škole Marija Martinolića koji su se uključili u projekt Centra za zdravo odrastanje znakovita naziva "Idem i ja", cilj kojega je sačuvati za buduće generacije vrijedne spomenike tradicijske gradnje, a podržali su ga Uprava za otoke Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
- Projekt je zamišljen kao proces senzibilizacije javnosti kroz tribine, istraživanje lokaliteta uz ekspertize stručnjaka, terenske edukacije tijekom kojih djeca uz stručno vodstvo obnavljaju urušene suhozide, te izradu plakata, izložbe fotografija i obilježavanje suhozida uz glavne turističke šetnice - kaže Andreja Gregorina, članica Centra.
Dio zamišljenog već je učinjen. Djeca su odradila prve sate terenskoga rada, a predavanja za prvu tribinu pod nazivom "Suhozidi - vrijedna baština ili kočnica razvoja" održali su arhitekt Branko Orbanić i dr. Aleksandra Faber, voditeljica projekta HAZU "Kamen, suhozidna kamena arhitektura i pejsaž Jadrana".
Hrvatska je 2002. godine potpisala i Konvenciju o europskim krajobrazima koja suhozide prepoznaje kao veliki gospodarski i turistički adut, ali i kao dio ekološkog sustava jer sprječavaju eroziju i stanište su različitim biljakama i životinjama. Valja reći da su otoci Cres i Lošinj, dok su bili jedna općina, već odavno prepoznali vrijednost suhozida pa je 1979. godine donesena Odluka o zabrani eksploatacije kamena iz suhozida za izgradnju novih objekata, a za prekršitelje su predviđene novčane kazne. Odluka još uvijek postoji, ali ju treba prilagoditi sadašnjim uvjetima, jer su na otocima sada dvije jedinice lokalne samouprave, a i kazne valja izraziti u kunama.
- Suhozidi su, iako formalno zaštićeni, izloženi uništavanju jer ne postoji način za sankcioniranje rušenja zbog okrupnjavanja parcela ili ilegalne eksploatacije. Zato je gradska odluka u tom smislu nužna. Bojim se da bi, ako se odluka ne donese, znatan dio suhozida mogao biti srušen tijekom izgradnje žičare na Osorčicu, ali moram pohvaliti Cresane koji su tijekom rekonstrukcije ceste D-100 obnovili sve suhozide koji su srušeni zbog njezina širenja, a da nisu natjerani nikakvom odlukom - kaže Gregorina.
Na Lošinju su se najprije složile male ruke i odazvale pozivu "Idem i ja". U suradnji s Turističkom zajednicom ploče kakva se već nalazi u Sunčanoj uvali bit će postavljene na još desetak mjesta, a na jednu gradsku fasadu bit će postavljen jumbo plakat koji će pozivati na čuvanje suhozida. Tako će se sadašnje generacije odužiti svojim precima koji su izmislili gradnju zidova bez vezivnog materijala koje nisu uspjeli srušiti ni naleti bure, ali to uspijeva neodgovornim pojedincima.
Magazin "Zeleno i plavo" Primorsko goranske županije za prosinac 2008.
Komentari: