U samom jeku turističke sezone, veliku pažnju posetilaca Malog Lošinja, skrenula je izložba fotografija pod nazivom „Suhozidi su vredna baština" na kojoj su prikazane umetničke fotografije suhozida - ne baš visokih zidova koji dele parcele meštana, izvijestila je 18. kolovoza beogradska "Borba".
Suhozidi su nastali krčenjem, sakupljanjem i čišćenjem teško obradivih površina i predstavljaju dokaz ljudske sposobnosti za život u skladu sa prirodom, prilagođavajući se okolini i okolinu sebi.
Suhozidna gradnja je najstarija tehnika građenja - primenjuje se u svim istorijskim razdobljima, a i danas se zadržala kao vid tradicionalne gradnje. Suhozidi su nastali posebnom tehnikom slaganja kamena na kamen, bez upotrebe ikakvog vezivnog materijala i predstavljaju odličan primer narodnog graditeljstva, ali s obzirom na to da postoje i na drugim jadranskim ostrvima, i deo jadranskog kulturnog identiteta.
Na ostrvu Lošinju, kamene suhozide nazivaju i gromače ili mocire, a sam čin gradnje naziva se gromaćenje. U vreme kada su suhozidi nastajali i kada su imali svoju prvobitnu svrhu, graditelji suhozida bili su svi članovi domaćinstva kojima je smetalo kamenje na škrtoj zemlji. Tako je odbačeno kamenje iskorišćeno za ono za što je i trebalo: da se ogradi zemljište i označi međa, da se ogradi tor za stoku, da se označi pristup vodi, da se od vetra zaštite masline i vinogradi, ali i da se sačuva tlo od erozije. Sa druge strane građene su i jednostavna staništa za ljude i stoku.
Međutim, danas je nestala potreba za čišćenjem obradivog zemljišta Napuštanje tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, iseljavanja stanovništva i zapuštanja sela, a samim tim i izumiranje starih zanata - pa tako i umeća gradnje suhozida, samo je deo razloga kojima je ugrožen suhozidni pejzaž. Danas se stanovništvo ostrva i primorskih krajeva pretežno bavi turizmom, znatno manje poljoprivredom, a raskošni maslinjaci i vinogradi gotovo da su nestali. Nekada brojnih ovaca, takođe simbola ostrva, je sve manje i često lutaju van zemljišta svojih vlasnika. Raspuštene ovce preskaču suhozide i i dodatno ih urušavaju. Ruši ih i grmlje kupina. Ponekad ih, prolazeći preko njih, ruše turisti, a ponekad nesavesni graditelji koji mlevenjem kamenja od njih prave pesak i šljunak i koriste za nove gradnje. Ruši ih vetar i zub vremena.
Stari otočani su nekada govorili deci da podignu svaki kamen otpao sa suhozida, jer je suhozid bio potreban, a bio je poštovan trud polaganog slaganja i usklađivanja kamena sa kamenom. Danas je suhozid izgubio svoju svrhu, a ljudi koji poseduju veštinu takozvane suve gradnje - gromaćenja - sve su veća retkost. Ali, s vremenom sve većem broju ljudi postaje jasno da je tradicionalna suhozidna ograda lepša i primerenija nego betonski zidovi ili načini gradnje kojim se oponašaju garditeljski stilovi drugih krajeva, pa graditelji suhozida poslednjih godina postaju nova i tražena profesija.
Posebno je potrebno istaći da suhozidna gradnja predstavlja kulturni pejzaž velike ambijentalne vrednosti, zaštićen i Konvencijom o evropskim pejsažima. Čija je Hrvatska članica od 2002. godine. Tim dokumentom svaki pejsaž koji je zaštićen prepoznat je kao javni interes na području kulture ali i kao važan razvojni resurs koji utječe na jačanje privrede.
Ponekad suhozide obnavljaju entuzijasti, ljudi svesni potrebe da se očuva jadranski pejzaž i da se javnost uveri u potrebu očuvanja stare veštine, kao što to radi lošinjska nevladina organizacija „Centar za zdravo odrastanje" sa svojim članovima i gostima.
Na otocima Cresu i Lošinju ovaj je tip kulturne baštine zaštićen od rušenja i uništavanja posebnom lokalnom odlukom o režimu korištenja gromača iz 1979. godine kojom se zabranjuje njihova eksploatacija osim na površinama koja su prema planovima prostornog uređenja predviđena za gradnju.
Lošinj - ostrvo mira
Već nekoliko poslednjih godina, nevladina organizacija Centar za zdravo odrastanje iz Malog Lošinja organizuje Učionicu aktivnog građanstva koja okuplja mlade ljude iz Bosne, Hrvatske i Srbije. Tokom desetak dana mladi imaju priliku da se druže i uživaju u čarima Jadranskog mora, ali i da putem medijskih i kreativnih radionica, kao i radionica o ljudskim pravima rade na izgradnji trajnog mira u regionu. Ovogodišnja Učionica održana je u saradnji sa Ženama u crnom iz Beograda i grupom Tabu iz Vukovara.
Delfini na usvajanje
Područje oko Lošinja je stanište brojnih delfina. Iako su u pitanju veoma druželjubive životinje, njihova egzistencija u mnogome zavisi od ljudi: buka i zagađenje mogu biti pogubni za delfine. Organizacija „Plavi svijet" je zato organizovao akciju „Usvojite delfina" u okviru koje je moguće novčanom donacijom podržati istraživanja i - usvojiti delfina. Svake godine usvojitelji dobijaju izveštaj preko koga se obaveštavaju o kretanju i stanju svog usvojenika.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...
Komentari: