Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Izložba antičke keramike

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

keramikaU čast desetogodišnjice vađenja antičkog brončanog kipa Apoksiomena iz lošinjskog podmorja, Lošinjski muzej ugošćuje izložbu "Grčko - helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu". U malološinjskog palači Fritzy izložba će svečano biti otvorena u utorak, 28. 4. 2009. u 20 sati.

Jedinstvena zbirka oslikane grčke antičke keramike bit će od 28. 4. do 27. 05. 2009. izložena u galerijskom prostoru palače Fritzy, matične zgrade Lošinjskog muzeja u Malom Lošinju.

Izložba predstavlja manji izbor grčko - helenističkih predmeta koji se čuvaju u čuvaonicama splitskog Arheološkog muzeja. Svi predmeti su pronađeni na otoku Visu, na prostoru antičke Isse, odnosno njene nekropole na Martvilu. Izloženo je 118 predmeta koji su razvrstani prema stilovima izrade i i ukrašavanja -  njih ukupno osam.

Izložbu je osmislio i organizirao Boris Čargo, viši kustos Arheološke zbirke "Issa" na otoku Visu, područne zbirke splitskog Arheološkog muzeja.

Ovo je treće gostovanje izložbe nakon Imotskog i Šibenika, no ujedno i prvo izvan Dalmacije. Organizatori izložbe su Grad Mali Lošinj, Lošinjski muzej i Arheološki muzej - Split.

Izložba "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" u malološinjskog palači Fritzy svečano će se otvoriti u utorak, 28. 4. 2009., u 20 sati.

Opširnije o izložbi "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" autora Borisa Čarga

Riječ uz izložbu

Antička Isa (Issa), grčki grad na otoku Visu, bila je važano proizvodno središte keramičkih posuda na Jadranu tijekom kasnog helenizma. Na njenim prostorima pronađeno je mnoštvo različitih posuda koje svjedoče o vještini njenih lončara, ali i trgovačkim vezama tog grada ponajviše s grčkim gradovima južne Italije. Te pomno rađene vaze ovog trenutka izlažemo u Malom Lošinju, možda u najboljem trenutku kako bi svojom ljepotom i raznolikošću "pripremile" Lošinjane za prihvat izuzetnog nalaza iz njihova akvatorija kod Vele Orijule, brončanog čistača strigila. No, za razliku od dosadašnjih gostovanja ova izložba ima i jednu drugu dimenziju, ovog puta susret je to dvaju otoka, Visa i Lošinja, otoka koji  gledaju na jadransku pučinu.

Premda se u splitskom Arheološkom muzeju čuvaju grčke i helenističke vaze i s drugih značajnih arheoloških lokaliteta, poput Staroga Grada, Trogira, Stobreča, Mutograsa, Salone, Nina..., vaze s Visa svojim brojem, raznolikošću, očuvanošću i kvalitetom daleko premašuju sve ostale zajedno. Gotovo sve te posude potječu s isejske nekropole Martvilo. Ta je nekropola, unatoč mnogim devastacijama kroz koje je prošla, dala najveći broj grčkih vaza, koje se danas čuvaju po mnogim hrvatskim i inozemnim muzejima. Isto tako, u grčko-helenističkom depou splitskog Muzeja više od devedeset posto predmeta otpada na keramiku, koja je u najvećoj mjeri s Visa. Stoga nije bilo teško odlučiti se na jednu ovakvu izložbu.

Pred posjetiteljima je samo mali uzorak tih posuda, u odnosu na materijal koji splitski Muzej čuva. Izložba je podijeljena i posude su izložene prema različitim keramičkim stilovima u kojima su izrađene. Nastojao smo kratkim i jednostavnim tekstovima uz izložbu približiti posjetitelju te predmete i njihovu duboku povijest, te ga upoznati s keramikom koja se proizvodila u južnoj i sjevernoj Italiji, ali i onoj koja se proizvodila na našim prostorima odnosno na Visu.

Od svih predmeta koji se čuvaju u grčko-helenističkom depou splitskog Arheološkog muzeja, više od devedeset posto njih otpada na keramički materijal. Velik dio tog materijala čine cjelovite posude, najvećim dijelom iskopane u Visu, na nekropoli grčkoga grada Isse, koju je viški puk nazvao Martvìla (fem. pl.), odn. Martvìlo ime koje je danas udomaćeno među Višanima i kao takvo ušlo u stručnu literaturu.

Ono što je bilo presudno za nastanak tog imena, jest 'sadržaj' koji je zemlja krila u sebi, a viški su ga težaci otkrivali pri obradi svojih vinograda. Potaknuti mnogobrojnim ostatcima grobova i ljudskih kostiju u podnožju dva brda, Gradine i Bandirice, nadjenuli su tom predjelu najlogičnije ime, Martvilo - mjesto gdje su mrtvi. To mjesto gdje su mrtvi zapravo je necropolis, i Martvilo nije ništa drugo doli hrvatski dijalektalni izraz za nekropolu. Iz toga je razvidno da je ljudski spomen na ovo mjesto bio dubok i trajan, te se generacijski prenosio i preživio do danas. Tim imenom viški su težaci na najbolji način okarakterizirali taj prostor i njime do današnjih dana sačuvali ljudski spomen na to mjesto i svu njegovu kulturološku slojevitost. Imenom Martvilo cijeli je ovaj prostor dobio svoj puni smisao.

Višku je nekropolu tijekom četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog stoljeća zadesila zla sudbina, jer je devastirana, te je tako izgubljen čitav niz dragocjenih podataka o broju i tipu posuda u pojedinom grobu, broju pokojnika, tipu i arhitekturi groba i dr. Ipak, spašen je znatan broj vaza.

Gotovo sve posude iz grčko-helenističkog razdoblja koje se nalaze u čuvaonici splitskog Arheološkog muzeja bile su dijelom grobnog inventara, postavljene uz pokojnike kao popudbina prigodom pogrebnog obreda. Sve su one dobro očuvane, a oštećenja se ogledaju uglavnom u nepostojanosti boje, u pokojoj slomljenoj ručki ili oštećenjima na usni posude.

keramikaS dolaskom grčkih trgovaca, a poslije i prvih kolonizatora u Jadran, započinje novo razdoblje u povijesti keramografije u Dalmaciji. Među ilirskim etnosima duž jadranske obale dominirala je gruba keramika uglavnom debljih stijenki, s dosta primjesa kalcita u glini. S dolaskom Grka, na Jadran stiže i njihova roba, a zatim i proizvodnja fine keramike tankih stijenki, koja je oslikavana, pomno premazivana i ukrašavana različitim dekorativnim uzorcima. Neposredno nakon doseljenja i osnivanja kolonija, na Jadranu prevladava keramika koja se uvozi iz Velike Grčke, u prvom redu keramika tipa Gnathia i nešto manje crvenofiguralna keramika. No, vrlo brzo nakon toga, možda već u 4. st. pr. Kr., a sasvim sigurno u 3. st. pr. Kr., novoosnovani polisi Isa (Issa) i Far (Pharos) započinju  s vlastitom proizvodnjom. Taj je slijed posve logičan ako se zna da su ovi gradovi na svojim prostorima imali dovoljno kvalitetne gline, a tržište koje su pokrivali bilo je veliko. Nalazi iz svetištâ u ilirskoj sredini, na Rtu Ploči (Promunturium Diomedes) i u Spili kod Nakovane na Pelješcu, to lijepo potvrđuju. No grčku keramiku nalazimo i dublje, u ilirskoj unutrašnjosti, što svjedoči o razmjerima trgovine između Grka i autohtonog stanovništva.

O keramičkoj proizvodnji unutar grčkih gradova na Jadranu ne znamo dovoljno, pa se u posljednje vrijeme arheolozi sve više okreću geolozima, kemičarima i drugima koji svojim znanjima mogu pridonijeti rasvjetljavanju svih okolnosti keramičke proizvodnje i tehnologije pečenja lokalne keramike te načinima njezina odvajanja od uvezene. Ta je suradnja u početcima i svi s nestrpljenjem očekujemo njezine prve rezultate.

Kao prilog proučavanju proizvodnje lokalne keramike u Isi ovdje se izlaže dio ulomaka kalupa za proizvodnju helenističke reljefne keramike. Dijelovi su to kalupa za proizvodnju reljefnih čaša ili zdjela, u literaturi često nazivanih megarskim zdjelama. Motivi na njima su biljni (krljušti šišarke, lovorovo lišće, palmete), životinjski (dupin, zec), mitološki, potom motivi rozeta i sl. Svi ti ukrasi svojom reljefnošću daju iznimnu živost površini reljefne keramike.

U kratkim uvodnim tekstovima uz pojedini keramički stil nastojao sam iznijeti one podatke koji su na današnjem stupnju proučavanja grčke i helenističke keramike uglavnom prihvaćeni. Pokušao sam dati jedan povijesni slijed proizvodnje različitih keramičkih stilova, kao i zemljopisni okvir unutar kojeg su nastajali. Koliko sam u tome uspio, neka procijene posjetitelji.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Svaštara« 2

    Egzorcist 20.09.2018 14:11
    Istjerivanje demonkracije
    Ma moš mislit! Lekciju iz demokracije daje nam Glas Koncila, službeno glasilo katoličke ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 20.09.2018 13:46
    Ispričaj se pa ću ti odgovoriti na pitanje
    A ti si rijedak paranormalni fenomen sa sposobnosti "čitanja" tuđih misli na daljinu, i to ...
     
  • »Svaštara« 2

    Party 20.09.2018 13:09
    Možda ima neke veze...
    Premda se na prvi pogled može činiti da je za hrvatsko društvo gotovo irelevantno što se ...
     
  • »Svaštara« 2

    Rentgen 20.09.2018 12:27
    Eto ti druge prilike
    Da, demokracija je za tebe koji misliš da HDZ treba odlučivati o svemu i svačemu. Ti bi da ...
     
  • »Svaštara« 2

    Turbo zec 20.09.2018 10:28
    Borba za opstanak
    Došla su takva vremena. Status branitelja si je već osigurao prihvaćanjem braniteljske ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 20.09.2018 09:45
    Nije demokracija za tebe
    A odkud ti to znaš mudrice? Šta, prikupljala si potpise za referendum protiv zaštite žena i ...
     
  • »Svaštara« 2

    gošća 19.09.2018 21:15
    Ma bravo
    Baš ti je jak komentar +
     
  • »Svaštara« 2

    gost 19.09.2018 20:19
    ...+...
    Glupost do gluposti - Rentgen
     
  • »Svaštara« 2

    Rentgen 19.09.2018 20:11
    Kad se Hdz-ovci ulove ideologije...
    Zanimljivi su ovi likovi koji napadaju novog predsjednika UV OD ML koji je istupio iz HDZ-a ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 19.09.2018 19:26
    hvaljen Isus
    Ssd ce i on pozdravljat sa Hvaljen Isus kao Bruna u Saboru
     
  • »Svaštara« 2

    rotarijanac 19.09.2018 17:40
    uvijek na pravoj strani
    Očito je Gari shvatio što se ešava u HDZ-u pa već si stvara odstupnicu.
     
  • »Svaštara« 2

    Zorro 19.09.2018 17:27
    U ime obitelji
    Predsjednik UV Odgojnog doma je krenuo stopama Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića koji su ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 19.09.2018 16:06
    Sve je na svome mjestu
    Kapelijevi advokati su utihnuli jer sve je došlo na svoje mjesto. Upravno vijeće Doma ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 19.09.2018 12:25
    Pantagane
    Gledajte ove u pozadini. To su pantagane koje će izist naše mirovine.
     
  • »Svaštara« 2

    HRT 19.09.2018 11:29  
  • »Svaštara« 2

    HRT1 - Otvoreno 19.09.2018 11:06
    Mirovinska reforma
    [youtube]ouBl-- HTrVw[/youtube]
     
  • »Svaštara« 2

    Crkveni miš 19.09.2018 10:07
    Od nas bolji samo Mađari
    Ali ne štedi se ni na crkvenim uhljebima. Neće oni biti siromašni kao crkveni miševi, nego ...
     
  • »Svaštara« 2

    Za kontejner spremni! 19.09.2018 09:52
    Borba za mjesto kraj kontejnera
    Ovo ne važi za saborske zastupnike, ministre, doministre pa na niže do zadnjeg uhljeba.
     
  • »Svaštara« 2

    dnevnik.hr 19.09.2018 09:35
    Završni prijedlog mirovinske reforme: Radit će se duže, a mirovine će biti manje
    i.imgur.com/UIPMxrt.jpg (http://i.imgur.com/UIPMxrt.jpg) dnevnik.hr/.../...
     
  • »Svaštara« 2

    Not for kids under 12 18.09.2018 20:35
    Gade mi se - Vjerodostojno
    Sve je to ljigava banda koja vjerodostojno brine samo kako da nahrani svoju debelu guzicu.
     
  • »Svaštara« 2

    građanin 18.09.2018 20:00
    evo kako se HDZ brine za dobrobit građana
    i.imgur.com/qwVupp9.jpg (http://i.imgur.com/qwVupp9.jpg) 24sata.hr/.../...
     
  • »Svaštara« 2

    alec b. 18.09.2018 07:49
    maskenbal
    Sačuvaj nas Bože takvih klerikalaca i takvih branitelja.
     
  • »Svaštara« 2

    Deen 17.09.2018 16:12
    Vatromet
    Hoće mu Miha za vjenčanje prirediti vatromet na Čikatu?
     
  • »Svaštara« 2

    LJUBAV 17.09.2018 13:58
    MINISTRA
    Otkad je slobodan, tj. službeno rastavljen više mu nije ljubavnica, možda bude vjenčanje ...
     
  • »Svaštara« 2

    teklić 17.09.2018 11:58
    oko za oko
    Navek je tak bilo da je nekak bilo. Gari vraća svom mentoru milo za drago. :lol:
     
  • »Svaštara« 2

    gost 17.09.2018 09:22
    Tko se to tamo žesti?
    Ne bih baš rekao da se ovdje itko žesti zbog smjene Vinka Mužića, ali ima ih koji se žeste ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 17.09.2018 08:48
    Balkanska krčma
    To su klerikalci kojima je važnije učešće u vlasti nego principi. Rade isto što i branitelji ...
     
  • »Svaštara« 2

    Sara 16.09.2018 22:14
    komentar
    Kakvi su to "klerikalci" koji podržavaju stranku koja je isforsirala Stambolsku? Znate ...
     
  • »Svaštara« 2

    MK 16.09.2018 21:20
    Omaška, lijepo ime za laž
    Kako god da je nastala, to je laž, a ne "laž".Pogledaj komentar # I uz najbolju volju ...
     
  • »Svaštara« 2

    Vedran 16.09.2018 20:59
    Pobrkani lončići
    Tekstom koji citiraš nisam ni pokušao biti ironičan, nego tekstom pod naslovom Ja sam za ...