Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Izložba antičke keramike

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

keramikaU čast desetogodišnjice vađenja antičkog brončanog kipa Apoksiomena iz lošinjskog podmorja, Lošinjski muzej ugošćuje izložbu "Grčko - helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu". U malološinjskog palači Fritzy izložba će svečano biti otvorena u utorak, 28. 4. 2009. u 20 sati.

Jedinstvena zbirka oslikane grčke antičke keramike bit će od 28. 4. do 27. 05. 2009. izložena u galerijskom prostoru palače Fritzy, matične zgrade Lošinjskog muzeja u Malom Lošinju.

Izložba predstavlja manji izbor grčko - helenističkih predmeta koji se čuvaju u čuvaonicama splitskog Arheološkog muzeja. Svi predmeti su pronađeni na otoku Visu, na prostoru antičke Isse, odnosno njene nekropole na Martvilu. Izloženo je 118 predmeta koji su razvrstani prema stilovima izrade i i ukrašavanja -  njih ukupno osam.

Izložbu je osmislio i organizirao Boris Čargo, viši kustos Arheološke zbirke "Issa" na otoku Visu, područne zbirke splitskog Arheološkog muzeja.

Ovo je treće gostovanje izložbe nakon Imotskog i Šibenika, no ujedno i prvo izvan Dalmacije. Organizatori izložbe su Grad Mali Lošinj, Lošinjski muzej i Arheološki muzej - Split.

Izložba "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" u malološinjskog palači Fritzy svečano će se otvoriti u utorak, 28. 4. 2009., u 20 sati.

Opširnije o izložbi "Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu" autora Borisa Čarga

Riječ uz izložbu

Antička Isa (Issa), grčki grad na otoku Visu, bila je važano proizvodno središte keramičkih posuda na Jadranu tijekom kasnog helenizma. Na njenim prostorima pronađeno je mnoštvo različitih posuda koje svjedoče o vještini njenih lončara, ali i trgovačkim vezama tog grada ponajviše s grčkim gradovima južne Italije. Te pomno rađene vaze ovog trenutka izlažemo u Malom Lošinju, možda u najboljem trenutku kako bi svojom ljepotom i raznolikošću "pripremile" Lošinjane za prihvat izuzetnog nalaza iz njihova akvatorija kod Vele Orijule, brončanog čistača strigila. No, za razliku od dosadašnjih gostovanja ova izložba ima i jednu drugu dimenziju, ovog puta susret je to dvaju otoka, Visa i Lošinja, otoka koji  gledaju na jadransku pučinu.

Premda se u splitskom Arheološkom muzeju čuvaju grčke i helenističke vaze i s drugih značajnih arheoloških lokaliteta, poput Staroga Grada, Trogira, Stobreča, Mutograsa, Salone, Nina..., vaze s Visa svojim brojem, raznolikošću, očuvanošću i kvalitetom daleko premašuju sve ostale zajedno. Gotovo sve te posude potječu s isejske nekropole Martvilo. Ta je nekropola, unatoč mnogim devastacijama kroz koje je prošla, dala najveći broj grčkih vaza, koje se danas čuvaju po mnogim hrvatskim i inozemnim muzejima. Isto tako, u grčko-helenističkom depou splitskog Muzeja više od devedeset posto predmeta otpada na keramiku, koja je u najvećoj mjeri s Visa. Stoga nije bilo teško odlučiti se na jednu ovakvu izložbu.

Pred posjetiteljima je samo mali uzorak tih posuda, u odnosu na materijal koji splitski Muzej čuva. Izložba je podijeljena i posude su izložene prema različitim keramičkim stilovima u kojima su izrađene. Nastojao smo kratkim i jednostavnim tekstovima uz izložbu približiti posjetitelju te predmete i njihovu duboku povijest, te ga upoznati s keramikom koja se proizvodila u južnoj i sjevernoj Italiji, ali i onoj koja se proizvodila na našim prostorima odnosno na Visu.

Od svih predmeta koji se čuvaju u grčko-helenističkom depou splitskog Arheološkog muzeja, više od devedeset posto njih otpada na keramički materijal. Velik dio tog materijala čine cjelovite posude, najvećim dijelom iskopane u Visu, na nekropoli grčkoga grada Isse, koju je viški puk nazvao Martvìla (fem. pl.), odn. Martvìlo ime koje je danas udomaćeno među Višanima i kao takvo ušlo u stručnu literaturu.

Ono što je bilo presudno za nastanak tog imena, jest 'sadržaj' koji je zemlja krila u sebi, a viški su ga težaci otkrivali pri obradi svojih vinograda. Potaknuti mnogobrojnim ostatcima grobova i ljudskih kostiju u podnožju dva brda, Gradine i Bandirice, nadjenuli su tom predjelu najlogičnije ime, Martvilo - mjesto gdje su mrtvi. To mjesto gdje su mrtvi zapravo je necropolis, i Martvilo nije ništa drugo doli hrvatski dijalektalni izraz za nekropolu. Iz toga je razvidno da je ljudski spomen na ovo mjesto bio dubok i trajan, te se generacijski prenosio i preživio do danas. Tim imenom viški su težaci na najbolji način okarakterizirali taj prostor i njime do današnjih dana sačuvali ljudski spomen na to mjesto i svu njegovu kulturološku slojevitost. Imenom Martvilo cijeli je ovaj prostor dobio svoj puni smisao.

Višku je nekropolu tijekom četrdesetih i pedesetih godina dvadesetog stoljeća zadesila zla sudbina, jer je devastirana, te je tako izgubljen čitav niz dragocjenih podataka o broju i tipu posuda u pojedinom grobu, broju pokojnika, tipu i arhitekturi groba i dr. Ipak, spašen je znatan broj vaza.

Gotovo sve posude iz grčko-helenističkog razdoblja koje se nalaze u čuvaonici splitskog Arheološkog muzeja bile su dijelom grobnog inventara, postavljene uz pokojnike kao popudbina prigodom pogrebnog obreda. Sve su one dobro očuvane, a oštećenja se ogledaju uglavnom u nepostojanosti boje, u pokojoj slomljenoj ručki ili oštećenjima na usni posude.

keramikaS dolaskom grčkih trgovaca, a poslije i prvih kolonizatora u Jadran, započinje novo razdoblje u povijesti keramografije u Dalmaciji. Među ilirskim etnosima duž jadranske obale dominirala je gruba keramika uglavnom debljih stijenki, s dosta primjesa kalcita u glini. S dolaskom Grka, na Jadran stiže i njihova roba, a zatim i proizvodnja fine keramike tankih stijenki, koja je oslikavana, pomno premazivana i ukrašavana različitim dekorativnim uzorcima. Neposredno nakon doseljenja i osnivanja kolonija, na Jadranu prevladava keramika koja se uvozi iz Velike Grčke, u prvom redu keramika tipa Gnathia i nešto manje crvenofiguralna keramika. No, vrlo brzo nakon toga, možda već u 4. st. pr. Kr., a sasvim sigurno u 3. st. pr. Kr., novoosnovani polisi Isa (Issa) i Far (Pharos) započinju  s vlastitom proizvodnjom. Taj je slijed posve logičan ako se zna da su ovi gradovi na svojim prostorima imali dovoljno kvalitetne gline, a tržište koje su pokrivali bilo je veliko. Nalazi iz svetištâ u ilirskoj sredini, na Rtu Ploči (Promunturium Diomedes) i u Spili kod Nakovane na Pelješcu, to lijepo potvrđuju. No grčku keramiku nalazimo i dublje, u ilirskoj unutrašnjosti, što svjedoči o razmjerima trgovine između Grka i autohtonog stanovništva.

O keramičkoj proizvodnji unutar grčkih gradova na Jadranu ne znamo dovoljno, pa se u posljednje vrijeme arheolozi sve više okreću geolozima, kemičarima i drugima koji svojim znanjima mogu pridonijeti rasvjetljavanju svih okolnosti keramičke proizvodnje i tehnologije pečenja lokalne keramike te načinima njezina odvajanja od uvezene. Ta je suradnja u početcima i svi s nestrpljenjem očekujemo njezine prve rezultate.

Kao prilog proučavanju proizvodnje lokalne keramike u Isi ovdje se izlaže dio ulomaka kalupa za proizvodnju helenističke reljefne keramike. Dijelovi su to kalupa za proizvodnju reljefnih čaša ili zdjela, u literaturi često nazivanih megarskim zdjelama. Motivi na njima su biljni (krljušti šišarke, lovorovo lišće, palmete), životinjski (dupin, zec), mitološki, potom motivi rozeta i sl. Svi ti ukrasi svojom reljefnošću daju iznimnu živost površini reljefne keramike.

U kratkim uvodnim tekstovima uz pojedini keramički stil nastojao sam iznijeti one podatke koji su na današnjem stupnju proučavanja grčke i helenističke keramike uglavnom prihvaćeni. Pokušao sam dati jedan povijesni slijed proizvodnje različitih keramičkih stilova, kao i zemljopisni okvir unutar kojeg su nastajali. Koliko sam u tome uspio, neka procijene posjetitelji.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Svaštara« 2

    objektivno_881 18.02.2019 21:10
    žeđ za viškom tuđeg rada
    U redu, poštujem da ne želiš raspravljati, ali želim zaključno reći da je upravo eksproprijacija ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 20:57
    narcizam malih razlika
    Doista se sada može vidjeti kako sam bio u pravu kad sam u jeku najljućeg obračuna aktivisti ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 20:43
    Stand-up ekonomist
    Vrhunsko preseravanje jednog libertarijansko g stand-up komentatora.
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 20:30
    žeđ za tuđim
    Gle, sve 5. Ustvrdio sam da vas ima, evo ste i potvrdili, kao i ravnozemljaše i vas je ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 19:58
    Kiselo je grožđe
    Ah, da ... Proradio ti je mehanizam samoobmane poznat iz basne o lisici koja ne može dosegnuti ...
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_881 18.02.2019 19:55
    otimanje otetog
    U marksističkoj ekonomskoj teoriji to je problem prvobitne akumulacije kapitala - kapitalisti ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 18:48
    miči šape sa privatnog
    Braniš nobranjivo i koprcaš se da osjećam susramlje zbog tebe...privatno vlasništvo je ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 18:24
    Vježba prokazivanja sugrađana
    Možeš ti ukidanje privatnog vlasništva nad sredstvima za proizvodnju nazvati kako god želiš ...
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 18.02.2019 17:57
    eksproprijatori na našem otoku
    Pisanje o nepostojećim stvarima kao što su ravna Zemlja, jednorozi i funkcionalni socijalizam ...
     
  • »Svaštara« 2

    gost 18.02.2019 16:29
    Tuljanov MO
    I jedno i drugo, a čak i ono što razumije, pod svaku cijenu prikazuje kao negativno, ako ...
     
  • »Svaštara« 2

    objektivno_920 18.02.2019 10:30
    promašuješ metu, tuljane
    Ne predstavljaš lijeve ideje na objektivan način, pa se pitam je li to namjerno kako bi ih ...
     
  • Govor kojim je gradonačelnica začarala Gradsko vijeće

    Skupljač golf loptica 18.02.2019 09:15
    Borba za opstanak
    Dok se Puntarka Ana Kučić svom snagom i položajem gradonačelnice založila da se nakon ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    naš ministar 17.02.2019 20:11
    nova ministarka
    indexnew.s3.index.hr/.../ (https://indexnew.s3.index.hr/PXL_170219_23607252.jpg?v1)
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Skupljač golf loptica 17.02.2019 15:18
    Tradicija lova i golfa
    Stare komunjare i njihovi rođaci su uveli tradiciju elitnog športa lova, a njihovi sinovi i ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Nisam Odavde 17.02.2019 10:17
    vrlo uslužna djelatnost
    pa ne zove se firma za džabe Lošinj usluge
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Nisam Odavde 17.02.2019 10:06
    OMG
    ... a golf na Punta križi svakako spada u tradiciju i običaje, isto kao i divlje svinje ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Swrab 17.02.2019 09:56
    Zahvala
    Slučaj Ane Kučić, je drastičan primjer uspješne političke mimikrije. S pedigreom pripadnosti ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    RDx 17.02.2019 08:43
    #####
    obzirom da nitko ne čita Poslovnik a isti se sustavno krši, mislim da će Gradsko povjerenstvo ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Calculus 17.02.2019 08:25
    Cijena šutnje
    Šutnja je zlato samo ako ti za šutnju netko plaća. Šuti se iz kukavičluka, oportunizma ili ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    eol 17.02.2019 08:05
    šutnja je zlato
    Zašto bi propjevao, pa nije na Dori ???
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    priko 16.02.2019 21:56
    zatvor
    Prije ili poslije netko od Ane ili Ante će ići u zatvor ako dirnu Kljakija, a on propjeva.
     
  • »Svaštara« 2

    hranitelj tuljana 16.02.2019 19:27
    I na Apsyrtovim otocima ima simpatizera Radničke fronte... ...pogledajmo kakve ideje zastupaju ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    guest 16.02.2019 19:08
    ###
    Nije točno. Ima ih iz emigrantskih ustaških i antikomunističk ih krugova.
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    hranitelj tuljana 16.02.2019 18:57
    Ništa novo...
    Pa, čitav HDZ je iz obitelji podobnih jugokadrova!?
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    gost 16.02.2019 18:52
    Šetebandijere
    Promjena stranačkog dresa im je u genima. Dobar primjer je i Ana Kučić iz obitelji podobnih ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    huso 16.02.2019 17:00
    sve za lovu
    Sve te obitelji koje godinama drmaju Lošinjem međusobno su rodbinski povezane, a nije im ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    građanin 16.02.2019 13:42
    ovaj portal se čita i van radnog vremena
    Zahvaljujem se dežurnom službeniku gradske uprave, koji je nakon iznesene primjedbe promptno ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Yoda 16.02.2019 13:18
    Sumnja je prvi korak ka istini
    Onaj koji nešto skriva obično dobre razloge za to ima.
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    promatrač 16.02.2019 12:48
    brzina im je vrlina, a sporost mana
    sva sreća pa je Bog izmislio screenshot :lol: još jutros u 9 sati na gradskom webu smo imali ...
     
  • »A je to« detektivsko povjerenstvo

    Dundo 16.02.2019 10:44
    Prevencija cjepidlačenja
    Najava održavanje sjednice i materijal za sjednicu objavljuju se na službenim stranicama ...