Lošinjski
muzej partner je u međunarodnom projektu Europske komisije koji je jedan od svega dva projekta promocije europske kulturne baštine koji komisija financira u ovoj godini, izvijestio je Novi list.
Projekt nosi naslov Clash of Cultures, vrijedan je ukupno 39 tisuća eura, započet je u rujnu i trajat će do kolovoza 2014. godine. Nositelj je slovenski fakultet – University of Primorska, a voditelj projekta je prof.dr. Mitja Guštin. Uz Lošinjski muzej partneri su Nacionalni muzej Bosne i Hercegovine i Arheološki muzej Makedonije.
V.d. ravnateljice Lošinjskog muzeja , arheologinja Zrinka Ettinger Starčić, predstavljajući projekt navodi kako je njegov glavni cilj prezentacija kulturnih, ekonomskih i vojnih kontakata između prapovijesne keltske i mediteranske makedonske kulture u razdoblju između 5. i 3. stoljeća prije Krista na području jugoistočne Europe. Partnerskim opsegom pokriva se područje od južne Njemačke, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, obilježavajući tako kontaktno područje između širih mediteranskih kulturnih elemenata i onih nadolazećih keltskih.
Putujuća izložba
Putujuća izložba započela bi na sjeveru i završila na jugu, a oslikavat će regionalne odnose između Kelta i makedonske kulturne sfere. U projektu će biti predstavljeno nekoliko primjera iznimno važnih arheoloških nalazišta, koji će taj povijesni razvoj i prezentirati, a uz Ptuj, Ošanići, Kale Krševicu i Ohrid, tu je i Osor.
U okviru programa za iduću godinu u planu su tri programske aktivnosti Lošinjskog muzeja i to Izložba Osor, potom Izložba Dame iz Čikata te sudjelovanje na izložbama Projekta Clash of Cultures.
– Vrijednost izuzetno bogate kulturne baštine Osora iz posljednjeg tisućljeća stare ere bila je prepoznata od strane organizatora koji su uključili Lošinjski muzej u ovaj međunarodni projekt jer su ga stručna tijela Europske komisije ocijenila europski značajnim. U prvoj godini bit će predstavljena do sada manje znana ili uopće nepoznata arheološka pokretna kulturna dobra nađena u Osoru, a koja svojim izvorom potječu iz antičkih grčkih i makedonskih produkcijskih središta. No, predstavljena će biti i osorska mjesna umjetničko-obrtnička baština koja zapravo predstavlja tehnološki odsjaj mode iz keltskog svijeta srednje Europe. Isto tako svoje će mjesto dobiti i keramička figurica iz Čikata kao prvoklasan rad etruščanskih radionica srednje Italije.
Prateće publikacije
Riječ je dakle o predstavljanju iznimnih predmeta bogate kulturne baštine koji do sada nisu na taj i takav način bili predočeni domaćoj i međunarodnoj javnosti. Upravo iz tih razloga Osor je bio izabran za sudjelovanje u projektu kao jedan od najvažnijih europskih nalazišta s čijom arheološkom baštinom možemo slijediti i dakako prikazati kulturne doticaje između prapovijesne cjeline Europe i antičkih civilizacija Sredozemlja. U tu svrhu bit će izdane dvije prateće publikacije prevedene također na strane jezike kako bi bile široj javnosti slobodno dostupne preko interneta. Radi se o izdavačkoj djelatnosti koja u vremenu internacionalizacije pokušava djelovati globalno da bi kulturnu baštinu najuspješnije predstavila po cijelome svijetu. Sudjelovanje u zajedničkoj izložbi, koja će pored Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Makedonije, biti predstavljena i u jednom od najuglednijih europskih specijaliziranih i tematskih muzeja, u Manchingu, predstavlja izuzetnu promociju cresko-lošinjskog otočja, Primorsko-goranske županije, ali i hrvatske kulturne baštine uopće, navodi v.d. ravnateljice Zrinka Ettinger Starčić.
Predstavljanje nepoznatog arheološkog blaga
U razdoblju vrhunca turističke sezone planira se u prostorima Arheološke zbirke u Osoru predstavljanje do sada još nepoznatog arheološkog gradiva, interpretirano i dočarano na način da svima jasno prikazuje kulturne doticaje između kultura prapovijesne Europe i sredozemnih civilizacija – prvenstveno s područja Italije, Grčke i Makedonije.
Osor će biti predstavljen kao jedan od najvažnijih arheoloških nalazišta s područja Hrvatske, ali i šire regije.
Izložba će premijerno predstaviti predmete pokretnog arheološkog kulturnog dobra koji su većinom bili nađen i iskopani pred više od stotinu godina na osorskoj Kavaneli. Iz nekog su nama misterioznog razloga do danas, kako struci tako i javnosti, uglavnom ostali nedostupni ili neprepoznati, navodi Ettinger Starčić i kaže kako je time uloga i odgovornost to veća da ih se predstavi u punom sjaju i veličini kakvima su se oni u izvornom kontekstu i shvaćali.
(Ira Cupać Marković)
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...