Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

Korisnička ocjena:  / 4
LošeNajbolje 

genovHrvatska uskoro dobiva novi zakon o otocima, koji će omogućiti vođenje otočne razvojne politike. No aktivisti na otocima upozoravaju da sadašnja razvojna politika koristi investitorima, a ne stanovnicima otoka. Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - skeptična je kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u tome što legislativu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade, navodi portal Deutsche Welle 

Hrvatska sa 78 otoka, 524 otočića i 642 hridi i grebena (prema podacima hrvatske vlade) ima jednu od najrazvedenijih morskih obala u Europi, ali je uz Finsku i jedina europska zemlja koja ima poseban zakon o otocima, koji je na snazi od 1999. godine. Već početkom sljedeće godine Hrvatska bi trebala dobiti novi zakon o otocima, a njegov nacrt bit će sljedeći tjedan pušten u javnu raspravu. Iako su otoci desetljećima sinonim za iseljavanje i depopulaciju, taj je trend ipak zaustavljen. Ukupan broj otočkog stanovništva povećao se za 2,4 posto od 2011. do 2014., no depopulacija je i dalje jasno uočljiva na malim i udaljenim otocima. U posljednjem vladinom izvješću o provedbi zakona o otocima ocjenjuje se da su za zaustavljanje trenda depopulacije svakako zaslužne i brojne razvojne i revitalizacijske mjere te ulaganja države u otoke, koje zato i dalje treba provoditi. I novi zakon, vjeruju u Zagrebu, jedna je od takvih mjera.

Otočni indeks razvijenosti
Nenad Starc, zaslužni znanstvenik zagrebačkog Ekonomskog instituta, koji je značajan dio svoje znanstvene karijere posvetio otočnim studijima, a član je i radne skupine za izradu novog zakona o otocima, otkriva da je jedna od najvećih novosti novog zakona uvođenje otočnog indeksa razvijenosti. Taj indeks, po njegovim riječima, omogućit će rangiranje otoka po razvijenosti, ali po otočnim kriterijima, što će biti temelj za kvalitetno vođenje otočne politike. Hrvatski indeks razvijenosti, naime, kada se primijeni na otoke, ne uvažava u dovoljnoj mjeri otočne posebnosti i daje pogrešnu sliku razvijenosti hrvatskih otoka. Veliki se otoci, osobito oni koji su povezani s kopnom ili su bliže kopnu, brže razvijaju i dobivaju stanovništvo, dok manji uglavnom stagniraju i gube stanovništvo.

Službeni indeks razvijenosti koji se izračunava za svih 556 općina i gradova Hrvatske redovno svrstava veće otoke među razvijenije i bogatije, ne registrirajući pritom slabu naseljenost, ugroženost ekološkog sustava, nedostatak infrastrukture ili širokopojasnog interneta, što je jedan od velikih problema na otocima.

"Lastovo po popisu stanovništva ima 800 stanovnika, iako ih je stvarno oko 600. Imaju jednog liječnika, a kako je standard jedan liječnik na 2.000 stanovnika, ispada da Lastovo uživa liječnički nadstandard, što, naravno, nije točno, jer osim jednog liječnika nemaju ništa drugo što medicinski sustav pruža na kopnu. O školama da i ne govorimo. Sve ih je manje zbog odlaska ljudi, a nemoguće je organizirati dobro školovanje za samo 20 učenika u svih osam razreda i jednom učiteljicom, koja podučava sve predmete, i engleski i hrvatski i matematiku. To svakako znači nižu kvalitetu obrazovanja", ilustrira Starc.

Politika 'smart' otoka
Novi zakon, po njegovim riječima, pruža instrumente i ovlaštenja koji nadležnom ministarstvu omogućavaju vođenje nove otočne politike, za koju kaže da je "bolje osmišljena" i "europski prilagođena". "Novi će zakon omogućiti vođenje otočne razvojne politike prema modelu održivog razvoja, što je u slučaju otoka samorazumljivo, a zakon omogućava i potiče europsku politiku 'smart' otoka. Riječ je o otocima koji forsiraju cirkularno gospodarstvo i koji idu prema samodostatnosti u vodi, energiji i hrani", objašnjava Starc navodeći Krk kao primjer uspješnog i održivog razvoja, na čemu tom otoku mogu pozavidjeti i mnogi na kopnu. Očekuje i da će novi zakon odrediti pa i naložiti suradnju državne uprave s otočnom samoupravom i civilnim društvom. Ta suradnja je nužna želi li se ostvariti koncept "pametnog" otoka.

Starc posebno naglašava i europsku dimenziju novog zakona, s obzirom na to da je Europska unija donedavno smatrala da su otoci toliko raznoliki i posebni da zemlje koje ih imaju trebaju same voditi svoju otočnu politiku, a u međuvremenu je promijenila mišljenje. Nedavno donesena Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka uočava problem i nalaže Europskoj komisiji da pripremi odgovarajući razvojni dokument, organizira službu koja će ga provoditi i odvoji za to dovoljno sredstava. To znači da će se uskoro u europskom proračunu pojaviti stavka namijenjena otocima. "Prisustvujemo nastanku europske otočne politike, što nam snažno ide u prilog i važno je za razvoj hrvatskih otoka, a novi zakon to prepoznaje", optimističan je Starc.

Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - puno je skeptičnija kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u činjenici što legislativu u pravilu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade.

Otoci - kulisa za investitore
Naša sugovornica smatra da otoci itekako trebaju metodologiju praćenja socioekonomskih učinaka ne samo zakona, nego i razvojnih politika koje su odgovorne za ono što se događa na otocima. "Ovdje na Lošinju puno se govori o investicijama, o tome kako će otok pretvoriti u hrvatsku Palma de Mallorcu. Nitko, međutim, ne prati što s tim dobiva lokalna zajednica i stanovnici otoka. Je li im zbog toga porastao standard? Jesu li im porasle plaće? Jesu li im dostupniji javni sadržaji i socijalni servisi? Takvih analiza uopće nemamo, a vlasti ničice padaju pred investitorima", upozorava Genov, koja je uvjerena da će ono što se posljednjih godina događa na otocima – urbanizacija i povećanje građevinskih zona, izgradnja turističkih kompleksa, povećanja broja marina, koncesioniranje plaža... – povećati iseljavanje s otoka.

Otoci, kritična je Genov, postaju kulisa za velike investitore. "Jer ako sve postane jako komercijalno, jako skupo i elitno, tko će onda ostati na otocima?" - pita ova aktivistica, inače rođena Bjelovarčanka koja je ostala živjeti na Lošinju nakon što je 1983. prvi put došla na taj otok zaljubivši se u njegove ljepote.

"Ono što se naziva ubrzanim razvojem otoka zapravo je nasrtaj na otočne prostore koji su vrlo atraktivni, uz razaranje postojećih otočnih zajednica, i to u interesu kapitala koji dolazi na otoke i koji se ondje oplođuje relativno brzo i jednostavno. Ne vjerujem da je taj problem moguće riješiti bilo kojim zakonom. Ako to novom zakonu uspije, pozdravit ćemo ga", poručuje Genov.

DW - Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

 

Komentari: 

06 # Turizam budućnosti – jesmo li spremni za održivi razvoj?007 2017-10-22 07:14
U sklopu konferencije održana je panel rasprava „Turizam budućnosti – jesmo li spremni za održivi razvoj?“ posvećena turističkoj industriji i srodnim djelatnostima. Sudionici su, između ostalog, iznosili stavove o usklađivanju porasta kapaciteta i turističkog prometa s održivim razvojem na lokalnoj razini te o doprinosu ICT sektora ciljevima Strategije razvoja turizma, kao što su povećanje investicija i turističke potrošnje.

Pri tome je ministar Cappelli istaknuo kako svaki grad ili županija, ukoliko žele razvijati turizam na svom području te biti održivi i dugoročno konkurentni moraju imati vlastitu razvojnu strategiju, u kojoj će se okrenuti održivom razvoju, ali i modernim tehnologijama koje omogućuju još veću orijentiranost na svakog posjetitelja pojedinačno te otkrivaju njegove navike i želje. „Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli nadodavši da turizam danas mijenja i pokreće svijet.

hrturizam.hr/cappelli-gradovi-zupanije-moraju-imati-vlastitu-razvojnu-strategiju-turizma/
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # nitko nije prorok u svom selukornelio 2017-10-22 08:08
Citat 007:
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Ministar je mislio općenito a ne na Lošinj. Pa neče se valjda odreći svojih interesa zbog nekakvog održivog razvoja.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Hrvatske kockice za hrvatski turizamDembel 2017-10-23 10:11
Citat kornelio:
Citat 007:
A što nam to sve vrijedi kada Grad Mali Lošinj uopće nema strategiju, nego koristi tajni Master plan Jadranke d.d. koji je nedostupan javnosti.
Transparentno u 3pm.
Ministar je mislio općenito a ne na Lošinj. Pa neče se valjda odreći svojih interesa zbog nekakvog održivog razvoja.
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe. No uz pripomoć vanjskih čimbenika koji turiste odvraćaju od nekih tradicionalnih destinacija pa dolaze k nama, hrvatski turizam ostvaruje iznimne rezultate. Ne mogu ih ugroziti ni ministrove inicijative za domoljubni odgoj stranih turista niti dodavanje hrvatskih "kockica" promotivnim materijalima :lol:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # prst i nokatšaptač 2017-10-23 15:10
Citat Dembel:
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe.
Sve što zna o turizmu Gari je naučio od Đurđice, zato je povlači u ministarstvo jer bez nje je izgubljen.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # Znam da ništa ne znamdugi 2017-10-23 20:04
Citat šaptač:
Citat Dembel:
Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki stručnjak u ministarstvu. Jer on je prije svega ministar ruskih vlasnika Jadranke u vladi RH, a hrvatski turizam se brine sam za sebe.
Sve što zna o turizmu Gari je naučio od Đurđice, zato je povlači u ministarstvo jer bez nje je izgubljen.
Ako je sve što zna o turizmu naučio od Đurđice nije naučio više od par fraza o sinergiji i destinacijskom managementu. A to se i vidi :-)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
09 # GVpolitika 2017-10-22 10:13
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
08 # Bestidna demagogijaLero 2017-10-22 10:51
Citat politika:
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
Prazna retorika koja dobro zvuči, ali je praksa demantira. Dobar primjer je demagogija Ante Nedića kao predsjednika GV da "otočani ne mogu biti objekt apetita kapitala" i na proslavi dana grada da će "na prvom mjestu ostati interes čovjeka, tek potom kapitala". A sve to u vrijeme kad je kao predsjednik GV poslušno "držao ljestve" ruskom kapitalu na provođenju masterplana jadranke d.d. na Čikatu. Poslušajte što je tada govorio:
volim-losinj.org/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # Škola demagogijeFT 2017-11-01 10:08
To pojašnjava njegovu dobro utovljenu imovinsku karticu. Demagogija se oduvijek dobro prodavala. Propovjedaš jedno, a radiš drugo. To naučiš kad redovito ideš u crkvu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # Opipljive zaslugeRobi 2017-11-02 10:10
Citat FT:
To pojašnjava njegovu dobro utovljenu imovinsku karticu. Demagogija se oduvijek dobro prodavala. Propovjedaš jedno, a radiš drugo. To naučiš kad redovito ideš u crkvu.
Ali stekao je on sasvim opipljive zasluge kod svog poslodavca. Ugurao je njegovu kćer u gradsko vijeće i tako joj otvorio put do blistave političke karijere.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # magla svuda oko nasblaž 2017-11-02 11:18
Citat Robi:
Ali stekao je on sasvim opipljive zasluge kod svog poslodavca. Ugurao je njegovu kćer u gradsko vijeće i tako joj otvorio put do blistave političke karijere.
Kako to da i dalje dobiva plaću kod Sandra iako već godinama ne radi kod njega ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # rabotničkibb 2017-11-01 09:35
Citat politika:
„Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im pomogne u podizanju kvalitete, očuvanju prirode, sufinanciranju projekata, sigurnosti turista i slično“; zaključio je ministar Cappelli"
Za Lošinj to ne vrijedi, tu odlučuje samo GV a zna se ko dirigira gradskim vijećem.
U Lošinju gradskim vijećem dirigira Radnik iz Križevaca preko svojih "simpatizera" sa rukama u pekmezu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Po broju hotela triput smo lošiji od EuropePoslovni dnevnik 2017-10-27 11:49
Evo što nam se sprema...

Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17% i trebat će više od 20 godina da se ostvari cilj iz strategije razvoja turizma 2014.-2020..

Hotelski smještaj u Hrvatskoj gubi bitku protiv ostalog smještaja koji raste sve brže, a po udjelu hotela u ukupnom smještaju značajno zaostajemo za prosjekom Europe. Najbolje performanse o zadnjih petnaest gopdina imaju Dalmacija i Zadar, a Crikvenica je pokazala najveći napredak, pokazala je analiza performansi hrvatskog hotelijerskog sektora od 2001. do 2016. godine, koju je napravila konzultantska kuća Horwath Zagreb.

Istraživanje predstavljeno prvog dana konferencije Dani hrvatskog turizma koji se održavaju u Malom Lošinju pokazala je da broj hotelskih soba usporeno raste, u prosjeku je to tek oko 800 soba godišnje, pa će dinamikom od zadnjih pet godina trebati više od 20 godina da se ostvari cilj iz Strategije razvoja turizma 2014.-2020., ustvrdili su u Horwathu. Udio hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima u Hrvatskoj iznosi tek 17 posto, po čemu smo tri puta lošiji od prosjeka EU destinacija, a u proteklih 15 godina rasli smo pet puta sporije od europskih destinacija.

800 novootvorenih
soba u hrvatskim hotelima godišnje
Za usporedbu, udjel hotela u Grčkoj je 64 posto, Španjolska ima 54 posto udjel hotelskog smještaja, a susjedna Mađarska 41 posto. Španjolska je u tih 15 godina imala prosječan rast hotelskog smještaja za 44 posto, Italija 21 posto, a Hrvatska pet posto. U Hrvatskoj dominiraju hoteli s četiri zvjezdice s udjelom od 43 posto, i njihov je broj u petnaest godina porastao 22 puta. Od 2005. godine broj hotelskih kreveta u Dalmaciji povećan je preko 30 posto, a udio hotelskog smještaja najviše je pao na kontinentu i u Zagrebu, gdje je pao s 54 posto na 44 posto ukupnih smještajnih kapaciteta.

Udjel hotelskog smještaja u zadnjih 11 godina za 10 posto pao je i u Istri te u Južnoj Dalma ciji, a ostao je jednak samo na Kvarneru. U Horwathu rast prihoda po sobi (RevPAR) svrstavaju u tri perioda, prvo je hotelsko sazrijevanje do 2008. godine, potom je slijedio oporavak od krize koja je pogodila sve tipove smještaja (do 2013. godine) te razdoblje prosperiteta u kojem se bilježi najbrži rast prihoda po sobi od prosječnih 12 posto u tri godine. Rast prihoda predvode hoteli s 4 i 5 zvjezdica.

Iako zbog niže polazišne točke imamo višu prosječnu godišnju stopu rasta prihoda po sobi od 7 posto u zadnjih pet godina (prosjek Europe je 3,2 posto), RevPar u hrvatskim hotelima i dalje je 26 posto ispod europskog prosjeka, s RevPar-om od 57 eura, dok Europa i Južna Europa ostvaruju prosječno 77 eura po sobi. U Horwathu pojašnjavaju kako je osnovni razlog slabija popunjenost koja je rezultat poznate sezonalnosti, čime je smanjen prostor za ostvarivanje veće prosječne cijene u određenom periodu po sobi (ADR). Hrvatska je u 2011. imala prosječnu popunjenost od 43 posto, što je bilo za 32 posto manje od naših mediteranskih konkurenata, a u prošloj godini popunjenost nam je bila manja za 25 posto od Južne Europe, i iznosila je 51 posto. Prosječna popunjenost hotela u Europi je 70 posto.

poslovni.hr/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
16 # Znak za uzbunugost 2017-10-29 18:26
A budale još najavljuju povećanje učešća turizma u BDP, premda se smatra da učešće turizma u BDP veće od 18 % daje znak za uzbunu jer svjedoči o nerazvijenosti gospodarstva i pad u opasnu ovisnost o turizmu kao najosjetljivijo j monokulturi. No treba znati da se ministar turizma školovao za pomorca i stekao višu spremu te da našeg anemičnog premijera ništa ne impresionira, a može što god hoće.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
18 # habijanac i magazingazda 2017-11-01 11:11
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba. Sada će osnovati drugo neopterećeno poduzeće te s Radnikom dilati poslove podizvoditeljim a, a Ana i Anto imaju davate gradske poslove njima. Sve već viđeno, osim što smo se eto ponadali da će nova gradonačelnica barem pokušati nešto promijeniti. Ali nesposobna je za to i potpuno umrežena. Još jedna skorojevićka. I basta.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # promjena servisatutle 2017-11-01 11:36
Citat gazda:
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba. Sada će osnovati drugo neopterećeno poduzeće te s Radnikom dilati poslove podizvoditeljima, a Ana i Anto imaju davate gradske poslove njima. Sve već viđeno, osim što smo se eto ponadali da će nova gradonačelnica barem pokušati nešto promijeniti. Ali nesposobna je za to i potpuno umrežena. Još jedna skorojevićka. I basta.
A što na to kaže Boris Badurina dosadašnji vladar u sjeni ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
14 # IlluminatiPjer 2017-11-01 14:57
Citat tutle:
A što na to kaže Boris Badurina dosadašnji vladar u sjeni ?


BB je obični kumordinar, poslušnik koji ponizno i ulizički čini usluge i služi moćnijima i višima u hijerarhiji.

Pravi vladar u sjeni se uvijek nalazi u zadnjim redovima, gotovo nezapažen...


Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # sic transit gloria munditarzan 2017-11-01 18:51
Citat gazda:
Jasno je da našim otokom drmaju Habijanac i D.Magazin, preko svojih potrčka koji sjede i gradskoj upravi, od Nedića do Kučićke. Sve, baš sve poslove na otoku izvodi Radnik Križevci i on će sve i izvoditi za potrebe grada, kao što sada izvodi za Jadranku. Mujagić je izbačen jer Magazinu on ne treba.
Stvara se nova građevinska i politička osovina hab-mag koja je potpuno izbacila iz igre Mužiće, Nediće i Badurine.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
2 0 # Krokodilske suze za bblajt 2017-11-02 11:57
Ah evo krokodilskih suza za BB-ea. Ma ništa vi ne brinite, taj čovjek ima još puno mogućnosti. Uostalom izgleda da se vi više brinete za njega nego on sam za sebe. Točno je da on s građevinskom mafijom nema veze, ali vas hebe to što ga tu i tamo ove glavonje ponešto i priupitaju, i i što previše toga zna.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Vrijedilo je ...

    Deva 26.01.2022 15:33
    Riva
    Vidim danas nova tema na našem otočju. Sada i Cresani kao Ilovčani nezadovoljni rivom, jar ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hahar 26.01.2022 15:27
    Demokracija
    Demokracija je ozbiljna stvar koju treba godinama graditi i poštivati pravila ponašanja.
     
  • Vrijedilo je ...

    Bambi 26.01.2022 10:18
    Pitanja po partijskom zadatku
    Nedićeva pitanja nisu poslužila samo za predstavu gradonačelnice nego i da se oporbi oduzme ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Bjesomar 25.01.2022 17:54
    Policija trenira strogoću
    “Udri munjo, pukni grome… zar i ti pavijanu s Frkom nijesi u Ukrajini”, komentar je s ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 25.01.2022 14:16
    Predstava za naivne
    Nakon njenih izlaganja Nedić skače za govornicu da prisnaži njene riječi, daje obrazloženja ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ZC 25.01.2022 13:44
    Politika&kriminal
    Telegram ju je opisao kao živopisnu :lol: Pod naslovom Živopisna HDZ-ova gradonačelnica ne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 25.01.2022 11:44
    Isti, isti...
    Opisao bih je jednako kao i sve druge koji se zalažu za ukidanje ljudskih sloboda i prava ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 25.01.2022 10:55
    Zajamčena karijera
    Kćerka je već drugi mandat u GV. Na pretprošlim izborima bila je na listi ali nije izabrana.
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 25.01.2022 10:18
    Suspenzija osnovnih ljudskih prava
    A kako bi ti opisao osobu koja je zbog pandemije samovoljno zabranila slobodno kretanje ...
     
  • Vrijedilo je ...

    !!! 25.01.2022 09:11
    !!!
    Misliš li da se premijer uvrijedio jer mu ovaj nije pripremio fritaju?
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 25.01.2022 08:08
    Čudo, čudo...
    A kako bi ste vi opisali osobu koja nakon dvije godine najgrubljih kršenja osnovnih ljudskih ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 24.01.2022 19:27
    ha ha ha demokrati
    Da razumije što je demokraciji ne bi te ničim izazvan vrijeđao pretpostavkom da si se upravo ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 24.01.2022 19:12
    Što je demokracija? Koliko % glasača mora glasati da bih ja nešto morao na silu uštrcati u ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ... 24.01.2022 18:43
    ....
    Nemoj mi o takvoj demokraciji,o kojoj ti pričaš.Ti si prespavao ovaj period corone i ne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 24.01.2022 16:45
    Dobro jutro!
    ...da... ne znam jesi li se upravo probudio iz dulje kome da bi ostavio taj komentar ali ...
     
  • Vrijedilo je ...

    ... 24.01.2022 14:18
    ...
    ukoliko se ovakve stvari dešavaju, jasno je da ne živimo u demokraciji
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 24.01.2022 13:10
    kritika kao narušavanje javnog reda i mira
    Na zLošinju barem još ne uhićuju. Ali ovo treba uzeti kao upozorenje: Priveden zbog komentara ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Grunf 24.01.2022 10:24
    Vulgarni šminkeraj
    Dupelizac je na svom fejsu objavio i ovu fotku na kojoj "jake snage cresko-lošinjsk og ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hahar 24.01.2022 08:05
    Dubinska zgađenost
    Neprestane afere, krupni politički promašaji, bahato poistovjećivanj e države sa strankom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 24.01.2022 07:32
    Frka u HDZ-u
    Bahatost i bezobrazluk bez granica. [youtube]vZ-ko1 oS-Zc[/youtube]
     
  • Vrijedilo je ...

    Zemo 23.01.2022 20:45
    Priko i Adamićeva
    Deva dobro zboriš!!!! U tijeku su pripreme. Koliko čujem Ilovčani već pripremaju neke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 19:23
    Ništa?
    Ništa, što bi bilo? To su njihova djeca, RODITELJI imaju razumljivo i prirodno pravo boriti ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 23.01.2022 15:07
    Prijetvorna briga za djecu
    A što je s porukama kojih se djeca ne bi nikad sjetila, a roditelji ih stavljaju u dječje ruke ...
     
  • Vrijedilo je ...

    .... 23.01.2022 12:09
    ..
    ne zna ona ni gdje se nalaze ključevi grada, da li na Beleju ili na Mrtvaški, a inače na ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 23.01.2022 11:31
    Ča mogu maškare
    Drago Pilsel izjavio je jednom: "Karneval je za teške budale". Ali i prilika za prijetvorne ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krnjo 23.01.2022 09:54
    Ključevi Grada
    Jučer objavila Lošinjski karneval preuzeo je ključeve Grada! Kako joj je krenulo bolje da ih ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 22.01.2022 19:50
    Sam pao, sam se ubio
    Nema tu nikakve zanimljivosti i nije se nitko ulovio Volarića. Jednostavno Volarić je javnom ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Hulk 22.01.2022 14:49
    Skretanje s teme
    Ne znam da li je bilo povećanja broja dupina zbog izostanka zaštite, ali znam da se nije ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 22.01.2022 13:34
    I hvala mu na tome
    Dupinima bez "zaštite" kao što vidimo nije se dogodilo ništa, čak im se povećao broj.
     
  • Vrijedilo je ...

    Deva 22.01.2022 13:15
    ....
    A di su novinari?Šta smo u demokraciji ili u komunizmu?Ili je ko da više!Di je Medarića?Šta ...