Koncesije bez utjecaja zainteresirane javnosti

Korisnička ocjena:  / 5
LošeNajbolje 

pokret-otoka1Ključni problemi prijedloga Zakona o koncesijama koje je uočila radna grupa Pokreta otoka i prijatelja. Donošenje ovakvog Zakona o koncesijama uz najavljene izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u smjeru omogućavanja stjecanja stvarnih prava na pomorskom dobru i morskim lukama otvaraju put privatiziranju pomorskog dobra i njegovog isključenja iz javne upotrebe.

Prijedlog Zakona o koncesijama ušao je u proceduru još u vrijeme prijašnjeg saziva Sabora u 2016.g. kada je i prošao kroz proces javnog savjetovanja završeno 18.3. 2016.g. U prijašnjem sazivu Zakon nije izglasan, te je ponovno stavljen na dnevni red Sabora u novom sazivu; rasprava završena 2. veljače 2017. nakon čega je Vlada na sjednici 25.5. usvojila Konačni prijedlog Zakona o koncesijama. Isti je stavljen na dnevni red 4 sjednice ovog saziva Sabora.
Ključni problem u procesu usvajanja Konačnog prijeloga zakona jest da zakon u ovom sazivu nije stavljen u ponovljenu proceduru e-savjetovanja odnosno savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Mišljenje Povjerenice za informiranje izneseno u Smjernicama Povjerenice za informiranje oko provedbe postupka za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću stoji:

U praksi Povjerenika za informiranje uočen je problem i potrebe ponavljanja savjetovanja za propis odnosno akt u drugom čitanju ili ponovljenom postupku donošenja. Stav je Povjerenika za informiranje da ako sadržaj konačnog nacrta odnosno prijedloga akta za koji je proveden postupak savjetovanja s javnošcu sukladno odredbi članka 11. zakona o pravu na pristup informacrjama, u osnovi odgovara ranijem nacrtu propisa uz eventualne dorade i izmjene koje su rezultat postupka savjetovanja i drugih oblika javne rasprave, a koji se naknadno upućuje u postupak, nije potrebno ponovno provoditi postupak savjetovanja s javnošću.

Medutim, ukoliko se novim prijedlogom ili nacrtom propisa predlažu odnosno predviđaju nova i dodatna rješenja određenih pitanja o kojima se javnosti nije prethodno dala mogućnost izjašnjavanja (stavljanja primjedbi i davanja mišljenja putem internetskog savjetovanja), potrebno je provesti novo savjetovanje s javnošću. Takoder, ukoliko je od prvog savjetovanja s javnošću proteklo toliko vremena da su se okolnosti u tolikoj mjeri izmijenile tako da se opravdano može očekivati da bi javnost na određena pitanja ili rješenja reagira na drugačiji način, potrebno je provesti novo savjetovanje.

S obzirom da se prijedlog zakona u ovom sazivu razlikuje od onog koji je prošao e-savjetovanje u prošlom sazivu sabora i to u više odredbi potrebno je zakon u ovom obliku staviti u proces javnog savjetovanja kroz platofrmu za e-savjetovanje, te nakon tog postupka vratiti ga na drugo čitanje u Saboru. Argument da se tekst razlikuje zbog usvajanja primjedbi dobivenih kroz javno savjetovanje (pa da isto nije potrebno ponovno provesti) ne stoji jer su prihvaćene primjedbe već uvrštene u prošlogodišnji nacrt zakona prije rasprave u Saboru.

KLJUČNI PROBLEMI U PRIJEDLOGU ZAKONA:
Mada se čl.8 st.2 zabranjuje postojanje osobnih izravnih ili neizravnih interesa davatelja koncesije i natjecatelja, prekršajne odredbe ne predviđaju sankcioniranje takvog ponašanja, kao ni sankcioniranje za neprijavljivanje koruptivnih djela ili djela vezanih za sukob interesa
Nema definiranog minimalnog roka u kojem se koncesija ne može založiti ili prenijeti; Zakon omogućuje da netko bez financijskih kapaciteta za investiciju obećanu u natječajnoj dokumentaciji za koncesiju, dobije koncesiju i potom je založi da bi osigurao sredstva potrebna za investiciju (Čl.67.). Ovakve scenarije imali smo i u privatizaciji 90tih i 00. Odredbe zakona o zasnivanju založnog prava, te odredbe o prijenosu ugovora o koncesiji od strane zalogoprimca na treću osobu pokazuju da zapravo država garantira svojim prirodnim dobrima odnosno teritorijem (u slučaju kada je predmet kocnesije nekretnina ili primjerice nekretnina koja je pomorsko dobro) za kredite koncesionara! Ovakve odredbe istovremeno nose visok koruptivni rizik i mogu se iskoristiti upravo zato da bi treća osoba koja inače ne bi mogla dobiti koncesiju istu dobije od financijske institucije koja je na njoj stekla založno pravo!
Zakon omogućuje prijenos ugovora o koncesiji, te prijenos ugovora o koncesiji na financijsku instituciju koja je nad koncesijom ima/la založno pravo, a kojoj se daje mogućnost da sama dalje predmet koncesije prenosi na treću osobu-time sam postupak dodjeljivanja koncesije u kompetitivnoj proceduri gubi smisao jer onaj koji stekne založno pravo na koncesiji može njome raspolagati na jednaki način kao i davatelj koncesije, no bez ograničenja i zahtjeva postavljenim zakonom! (članak 66)
Davanje koncesije na bilo kojoj razini (bez obzira na to tko je davatelj koncesije) ne predviđa uključivanje zainteresirane javnosti koja predstavlja javne interese zajednice u pripremu davanja koncesije, niti u postupak odlučivanja kroz stručno povjerenstvo –uključivanje javnosti u najranije faze postupka bitno je i zbog smanjenja koruptivnih rizika
 Ne predviđa se sudjelovanje predstavnika lokalnih zajednica niti predstavnika zainteresirane javnosti u stručnom povjerenstvu za koncesiju (za pripremu natječaja i odabir koncesionara)
Ne predviđa se uključivanje lokalne zajednice i zainteresirane javnosti u ex-ante procjenu opravdanosti davanja u koncesiju (kao niti gore navedene naredne faze postupka) zbog čega je lokalna zajednica u potpunosti isključena iz postupka davanja koncesije i kada je predmet koncesije na njihovom području, te kada će zbog predmeta i načina realizacije koncesije morati trpjeti određenu štetu, ograničenje ili uskratu prava
Pitanje utjecaja koncesije na cijenu usluge za kranje korisnike nije obvezni dio kriterija za odabir ponuda, (primjerice kod odabira na temelju ponuđene visine koncesijske naknade)
Ne regulira se pitanje utjecaja koncesije na jednakost pristupa javnom dobru (primjerice nemogućnost korištenja koncesije na javnom dobru na način koji bi onemogućavao zejdničko korištenje javnog dobra, odnosno jednaki pristup javnom dobru)
Ne regulira se posebnost zasnivanja koncesije na pomorskom dobru ili drugom javnom dobru, već se ponovno uzima pristup dvostruke regulacije (primjerice Zakon o koncesijama i Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama), bez definiranja koje odredbe ZK se primjenjuju i na ona dobra koja su regulirana posebnih zakonima (vidi čl.8.). I do sada su postojali bitni problemi u provedbi postupka koncesije kao i zaštite prava kada se radilo o koncesioniranim javnim dobrima zbog nejasnih odredbi o tome koji se zakon u kojem dijelu primjenjuje na postupak koncesioniranja
Zakon generalno ne uvažava specifičnosti svake koncesije, a ne prepušta niti zasebno uređenje posebnih koncesija (primjerice koncesije na javnom dobru) u zasebnim zakonima
Zakon predviđa (u čl. 32) da kada davatelj koncesije zaprimi ponudu koja predlaže inovativno rješenje uz iznimnu razinu funkcionalne učinkovitosti koju pažljivi davatelj koncesije nije mogao predvidjeti, davatelj koncesije može, iznimno, izmijeniti redoslijed kriterija za odabir najpovoljnije ponude kako bi u obzir uzeo to inovativno rješenje. Isto tako predviđa da Kada davatelj koncesije zaprimi ponudu koja predlaže inovativno rješenje uz iznimnu razinu funkcionalne učinkovitosti koju pažljivi davatelj koncesije nije mogao predvidjeti, davatelj koncesije može, iznimno, izmijeniti redoslijed kriterija za odabir najpovoljnije ponude kako bi u obzir uzeo to inovativno rješenje. Ovakva odredba otvara put pogodovanju, te je potrebno pitanje vrednovanja inovativnosti i funkcionalnosti proizvoda uvrstiti u kriterije najpovoljnije ponude i na taj način osigurati da se inovativnih i visokofunkcionalnim rješenjima može dati prednost.
Nema jasnih odredbi koje bi spriječile dodjeljivanje vrijednih koncesioniranih dobara pravnim osobama bez ikakvog financijskog ili operativnog kapaciteta
 Potrebno je naglasiti da odredbe ovakvog Zakona o koncesijama uz najavljene moguće izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, a koje idu u smjeru omogućavanja stjecanja stvarnih prava na pomorskom dobru i morskim lukama otvaraju put privatiziranju pomorskog dobra odnosno njegovog isključenja iz javne upotrebe.

Tražimo da se Zakon vrati na doradu, da se ponovi javna rasprava kroz proces e-savjetovanja, te da se prije usvajanja Zakona o koncesijama pripreme i sve eventualne izmjene posebnih zakona i propisa koji reguliraju pitanja koncesija na javnim dobrima, a kako bi se mogao jasno procjeniti učinak propisa na javna dobra i zajednice u kojima se ta dobra nalaze, te na pitanje jednakosti pristupa javnim i zajedničkim dobrima.

Komentari: 

03 # Bez građana molim ...gost 2017-06-13 13:34
Znaju li uopće vrli lošinjski političari za ovo? Nisam primjetio da se itko od njih oglasio, A možda im baš odgovara da se pri davanju suglasnosti za koncesije ne moraju natezati s građanima pa zato mudro šute :sad:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # OTOČANI BEZ PLAŽAAkvapark 2017-06-13 14:01
Ali oglasila se o tome Bojana Genov na FB Čovjek po mjeri otoka povodom vijesti da se u trenucima duboke krize vlasti u državi namjerava pošto-poto izglasati novi Zakon o koncesijama koji otvara mogućnosti za zlouporabu raspolaganja pomorskim dobrom. O isključivanju javnosti iz rasprave piše:
Vjerojatno je prevelik rizik od reakcije. Vlast ne smije protiv svoje stranke, predlagača zakona. Građani se boje protiv vlasti. Opozicija je anestezirana. Bune se nezavisne udruge, građanske inicijative, nezavisni gradonačelnici, nezavisni vijećnici, nezavisni intelektualci. A i sezona je. Za to vrijeme Jadranka hoteli doo grade marinu usred Čikata, bez građevinske dozvole, bez koncesije koja to dozvoljava i bez prostornog plana koji omogućuje marinu na toj lokaciji. Nema veze, sve se na Lošinju može. Naša tribina OTOČANI BEZ PLAŽA mogla bi postati proročanskom.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # Koncesije za kikirikiX man 2017-06-13 14:48
Citat Akvapark:
Ali oglasila se o tome Bojana Genov na FB Čovjek po mjeri otoka povodom vijesti da se u trenucima duboke krize vlasti u državi namjerava pošto-poto izglasati novi Zakon o koncesijama koji otvara mogućnosti za zlouporabu raspolaganja pomorskim dobrom.
O toj temi, a na primjeru Lošinja, oglasila se i putem Novosti prije mjesec dana povodom slučaja koncesije za Zlatni rat:

... Iako se podatak o manje od jedne desetine plaža koje su pod koncesijom čini neznatnim, taj broj bi se s obzirom na praksu u nekim susjednim zemljama u narednim godinama mogao drastično povećati. To jamči sve veći interes stranih predstavnika krupnog kapitala za hrvatsku obalu, ali i turistička strategija hrvatske vlade koja, između ostalog, zaziva razvoj luksuznog turizma. Jedan od isturenijih glasnogovornika takvih stremljenja resorni je ministar Gari Cappelli, donedavni gradonačelnik Malog Lošinja. Tamo je u posljednjih pet godina dodijeljeno sedam koncesija u vrijednosti od oko milijun kuna godišnje, od čega Lošinj dobiva trećinu. Mještani plaćaju ulaz na dvije koncesionirane plaže, među kojima je i poznata uvala Čikat. Koncesiju i okolno zemljište dobila je kompanija Jadranka hoteli u ruskom vlasništvu.

- Lokalna vlast je urbanističkim planovima za istu svrhu predvidjela nova područja kao i mogućnost promjene obalne crte. To podrazumijeva miniranje kamena, nasipavanje i betoniranje. Lošinj nema puno plaža, a sve ovo se u dobroj mjeri provodi izvan ikakve suvisle javne rasprave ili mogućnosti lokalnog stanovništva da se o svemu izjasni - kaže Bojana Genov, dodajući da je ključna bila izmjena prostornih planova kojima je predviđena mogućnost koncesioniranja .


Gotovo identičan scenarij se odvija na Rabu. Tamo je u nedavno usvojenim prostornim planovima dvije trećine rapskih plaža predviđeno za ‘uređivanje’. Iza ovakvog eufemizma stoji projekt kojim se rukovodi sve više lokalnih samouprava na Jadranu: mijenjanje obalne crte nasipavanjem više tisuća kubika kamena i betona. Nakon što plaže budu uređene, monopol na odlučivanje o mogućim koncesijama imat će županija, a ne lokalna zajednica ...
www.portalnovosti.com/.../
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # Nekome se jako žuri ....Koncesionarko 2017 2017-06-13 14:26
Pokret otoka: Nekome se izuzetno žuri donijeti Zakon o koncesijama!
Svjedočimo sumnjivim dodjelama koncesija i ubrzanim procesima donošenja zakona!
Utvrđujemo nepostojanje jasno utvrđenih i strogih pravila o gospodarenju najvažnijim resursima – plažama, obalom, lukama i morem.
Činjenicom o nepostojanju višeslojnog učinkovitog sustava nadzora nad upravljanjem Pomorskim dobrom, što dovodi do kaotične situacije na terenu, te zloupotrebi i devastaciji pomorskog dobra.
Prema Aarhuškoj konvenciji, ugrađenoj u Ustav povezuje se pravo okoliša i ljudska prava te utvrđuje da održivi razvoj može postići samo uključivanjem svih dionika, i usredotočuje na uzajamno djelovanje javnosti i tijela vlasti u demokratskom kontekstu tj. donošenju zakona, kao jednom od važnih dijelova demokratskog konteksta.
Javnost i zainteresirana javnost moraju biti uključeni u donošenje zakona o koncesijama i kasnije odlučivanje o koncesioniranju.
Već svjedočimo štetnim posljedicama olakog davanja koncesija na pomorskom dobru i nedostatnom nadzoru, što je štetno ne samo za lokalne zajednice i stanovništvo koje živi i radi na cijelom obalnom pojasu i otocima, nego o dalekosežnim posljedicama na kulturnu i prirodnu baštinu te na održivost resursa koji se koncesioniraju.
Nigdje u prijedlogu Zakona nije predviđeno uključivanje zainteresirane javnosti u postupak procjene opravdanosti koncesije niti u postupak odabira koncesionara – smatramo izuzetno važnim da u tom postupku sudjeluju i predstavnici lokalnih zajednica u kojima se nalazi objekt koncesije kao i predstavnici zainteresirane javnosti koje će imati ulogu monitoringa rizika.
kontraportal.com/pokret-otoka-nekome-se-izuzetno-zuri-donijeti-zakon-o-koncesijama/
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # MI nismo otok????????????? 2017-06-13 16:04
Pokret otoka a Lošinj?
Nigdje nema spomena da je Lošinj dao neku primjedbu na zakon, nama sve štima?
Možda je ideja i potekla odavde pa se širi na dolje a pošto oni pokušavaju biti svoj na svome eto ti vraže - bune se!
Nama dizalica radi u moru na Čikatu bez dozvola i planova i to je u redu, što će nam neki propisi.
Ovdje ima sve manje ovaca ali množe se one na dvije noge.
Pileći mozgovi, ma sramota spominjati ovce i piletinu.
Fuj lošinjani!
Sramite se vi čiji su preci tu od davnine i vi koji ste došli na ovaj otok.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # zadatak izvršennikol 2017-06-13 16:51
Citat ????????????:
Pokret otoka a Lošinj?
Nigdje nema spomena da je Lošinj dao neku primjedbu na zakon, nama sve štima?
Možda je ideja i potekla odavde pa se širi na dolje a pošto oni pokušavaju biti svoj na svome eto ti vraže - bune se!
Nama dizalica radi u moru na Čikatu bez dozvola i planova i to je u redu, što će nam neki propisi.
Gari je promoviran za ministra u Vladi samo zato da pokrene Zakon o koncesijama i Zakon o turističkom zemljištu a sve po nalogu ruskih investitora.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # Privatizacija pomorskog dobraLero 2017-06-14 13:14
Citat nikol:
Citat ????????????:
Pokret otoka a Lošinj?
Nigdje nema spomena da je Lošinj dao neku primjedbu na zakon, nama sve štima?
Gari je promoviran za ministra u Vladi samo zato da pokrene Zakon o koncesijama i Zakon o turističkom zemljištu a sve po nalogu ruskih investitora.
Gari je već dao primjedbu da jedan još važniji zakon, onaj o privatizaciji pomorskog dobra, treba prepustiti struci, a ne razglabanju neupućene javnosti.
Skandalozne izjave ministara s Kvarnera
... Skandalozna je i politička nepismenost i politički kukavičluk ministra Cappellija, koji kao član Vlade RH u komentaru ovog ključnog političkog pitanja nije imao ništa izjaviti doli da prepušta struci da ga riješi. Kojoj struci, ministre Cappelli? Je li onoj istoj koja je nakon abdiciranja i šutnje politike na zahvate u lošinjskom prostoru koje je koncesionar proveo kao da je vlasnik, amenovala postojeće stanje u prostoru prostornim planovima?
Oba ministra s Kvarnera, dobro upućena u to što more i pomorsko dobro znače zajednicama uz more, s najvrjednijim još preostalim resursima države i zajednica koje ih gube iz dana u dan pokazali su krajnju ignoranciju činjenice da trebaju biti servis građana, a ne samo investitora ...
Cijeli napis: volim-losinj.org/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # lošinjska himnafaganel 2017-06-14 13:31
Citat Lero:
Gari je već dao primjedbu da jedan još važniji zakon, onaj o privatizaciji pomorskog dobra, treba prepustiti struci, a ne razglabanju neupućene javnosti.
Skandalozne izjave ministara s Kvarnera
... Skandalozna je i politička nepismenost i politički kukavičluk ministra Cappellija, koji kao član Vlade RH u komentaru ovog ključnog političkog pitanja nije imao ništa izjaviti doli da prepušta struci da ga riješi.
Tko ima para kupa se u moru, a tko nema doma u lavoru !!!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # Opet su me....Radojka Naivka 2017-06-14 13:56
Nema vise ici na kupanje bez novčanika i kartice...misli m da nam to u izbornoj kampanji nitko nije nudio.
Građani su važni političarima samo jednu nedjelju u 4 godine...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # Hvala Cappeliju!Alan Ford 2017-06-14 15:05
Citat faganel:
Citat Lero:
Gari je već dao primjedbu da jedan još važniji zakon, onaj o privatizaciji pomorskog dobra, treba prepustiti struci, a ne razglabanju neupućene javnosti.
Skandalozne izjave ministara s Kvarnera
... Skandalozna je i politička nepismenost i politički kukavičluk ministra Cappellija, koji kao član Vlade RH u komentaru ovog ključnog političkog pitanja nije imao ništa izjaviti doli da prepušta struci da ga riješi.
Tko ima para kupa se u moru, a tko nema doma u lavoru !!!
Stijene za siromašne i plaže za bogate iz Alana Forda postaju hrvatska stvarnost. No nije problem u stijenama, one su super, samo neka nam ostanu! Problem je u tome što ih žele pikamirati, minirati, izravnati i betonirati, a potom od nas ograditi.

Iako smo naučili da je u Hrvatskoj obala dostupna svima, sve je više takvih plaža na koje se plaća ulaz, ili se plaćaju ležaljke kojima je popločano žalo pa ni nemate tu što raditi ako nećete plaćati najam, ili su čak ograđene tako da do njih ne možete ni doći. Tako je početkom lipnja uprava hotela Rixos Libertas u Dubrovniku na svoju ruku srušila vanjske stepenice koje su vodile do „hotelske“ plaže te joj je pristup moguć samo kroz hotel, o čemu smo pisali ovdje. No tvrdili su da svi mogu doći na plažu da bi potom izvjesili pravila ponašanja na području bazena i plaže, prema kojima svi koji nisu gosti hotela ne smiju sjediti i ležati na plaži, a da ne unajme ležaljku – a to će ih veselje koštati 100 kuna.

To je samo jedan primjer uzurpacije obale, procesa s kojim se, zahvaljujući koncesijama i svojevolji koncesionara, susrećemo sve češće. Kada su uvedene, koncesije su trebale služiti tome da koncesionar na sebe preuzme brigu za plažu i zauzvrat dobije mogućnost financijske koristi. Najčešće je to bilo preko ugostiteljskog objekta na plaži, da bi se onda pojavile ležaljke, suncobrani i sva druga ljetna rekvizitska čuda koja od plaža više ne ostavljaju ni toliko slobodnog prostora da sjednete, a kamoli ugodno legnete.
Početkom svibnja je predstavljen Nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji bi trebao regulirati upravljanje tim za sve nas iznimno važnim resursom – obalom i morem. Po nekim bi se kritikama Nacrt zakona moglo shvatiti kao uvod u privatizaciju obale i mora (pročitajte tekst Jurice Pavičića ) pa da odmah riješimo tu bojazan: hoćemo li i na ovom dijelu Jadrana, kao u Italiji, uskoro imati privatne plaže? „U današnjem pravnom režimu plaže su po samom zakonu pomorsko dobro pa mislim da takva bojazan ne postoji. To proizlazi iz prirode općeg dobra koje ne može biti objekt stjecanja vlasništva i drugih stvarnih prava te je kao takvo neotuđivo. Privatizacija morske plaže u takvom pravnom režimu ne dolazi u obzir. U slučaju kada bi pomorsko dobro izašlo iz pravnog režima općeg dobra, sve opcije bi bile otvorene. Predloženi Nacrt takvu mogućnost ne predviđa“, odgovara nam kapetan i pravnik Branko Kundih, autor knjiga o pomorskom dobru u Republici Hrvatskoj i urednik portal Pomorsko-dobro. com. Dakle, Nacrt zakona i dalje definira pomorsko dobro kao opće dobro – što znači da nema vlasništva niti se može prodati – od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku te propisuje da “svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom”.

Nacrt zakona o pomorskom dobru i morskim lukama definira pomorsko dobro kao opće dobro – što znači da nema vlasništva niti se može prodati – te propisuje da “svatko ima pravo, pod jednakim uvjetima, služiti se pomorskim dobrom”

To utješno zvuči, no Nacrt zakona ima niz „mekih“ mjesta koja se mogu različito interpretirati i ne garantiraju da će na pomorsko dobro svi imati pravo. Tako novinski komentator Jurica Pavičić upozorava da Zakon navodi kako se “javne plaže moraju obavezno označiti i zaštititi, što bi u lokalnim ‘kreativnim’ tumačenjima moglo dovesti do masovnog ograđivanja javnih plaža”. Koliko je takav scenarij realan? Hoćemo li se već sljedeće ljeto, do kada će Zakon zasigurno stupiti na snagu, susretati s ogradama na našim omiljenim kupalištima? „Svaki scenarij je realan ako ne postoji dobra namjera i kontrolni mehanizmi. Dosadašnja iskustva ukazuju da ljudska kreativnost u izigravanju propisa nema granica pa pojedinci opravdano pušu na hladno. Radi se o izuzetno vrijednom resursu koji uključuje više od jedne trećine državnog teritorija. U svakom slučaju, pozdravljam odredbu novog Nacrta zakona, kada se radi o javnim morskim plažama, da davatelj koncesije ne može isključiti opću upotrebu plaže te je dužan osigurati i štititi opći društveni interes korištenja plaže, posebno u slučaju kada plaža po svojem položaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe šireg kruga korisnika“, pojašnjava Branko Kundih. S obzirom na to da je dobar poznavatelj teme, pitali smo ga da nam pojasni što nas očekuje novim Zakonom. Koliko toga novog donosi, odnosno koje su najvažnije, možda sporne, promjene za građane koji se “služe” pomorskim dobrom, najčešće za kupanje? „Zadnji Nacrt zakona, iako formalno-pravno pruža pomorskom dobru zaštitu, svojim nedosljednim i proturječnim odredbama otvara široku mogućnosti spornih interpretacija u provedbi. Izuzetno sporno rješenje je odredba da davatelj koncesije može potpuno isključiti opću upotrebu dijela plaže do maksimalno 30% plaže. Ovakvo rješenje bi eventualno bilo prihvatljivo za izgrađene objekte s 5 zvjezdica. Naravno da pojedini turistički sadržaji kao što su nudistički kampovi, bez obzira na kategorizaciju, moraju imati poseban zaštićeni režim korištenja. Međutim, i u takvim slučajevima moraju biti propisani jasni kriteriji i uvjeti da bi se takvo ekskluzivno korištenje i posebni pravi režim omogućio pojedinim korisnicima pomorskog dobra. Davatelj koncesije ne može, po mom mišljenju, imati isključivo diskreciono pravo odlučivanja o tako osjetljivom pitanju. Isto tako, sporno je rješenje Nacrta zakona kada se radi o plažama posebne namjene, a koje se koriste na osnovu koncesije. Mislim da takve plaže, kao primjerice plaže za invalide, plaže bolnica i lječilišta, plaže za kućne ljubimce itd., ne treba podvesti pod isključivi režim gospodarskog korištenja, nego u pravni režim posebne upotrebe i odobrenja . To znači da se u pravilu plaže posebne namjene trebaju koristiti na osnovu odobrenja pa se dosljedno tome ulaz na plažu ne bi smio naplaćivati, dok bi se samo iznimno plaže za posebne namjene mogle koristiti u gospodarske svrhe na osnovu koncesije“, objašnjava Kundih.

Prema Nacrtu zakona davatelj koncesije može potpuno isključiti opću upotrebu dijela plaže do maksimalno 30% plaže

No i da se ne naplaćuje ulaz, mnoge su plaže zapravo već sada nedostupne jer su prekrivene ležaljkama čije se korištenje plaća. Kako pak to regulirati, zašto nije propisan neki postotak plaže koji se smije zauzeti ležaljkama, kao što se to radi s javnom površinom trgova i omjerom koji smiju zauzeti terase kafića i restorana? „To je posljedica nedostatka jasnih zakonskih propisa i prvenstveno je odgovornost davatelja koncesije. Usudim se kazati da je u Hrvatskoj cjeloviti institut pomorskog dobra zapušteno pravno područje. Naprosto je neshvatljivo da se tom izuzetno značajnom gospodarskom resursu ne pridaje veća pažnja. Hrvatska je, kao turistička destinacija, donijela nedosljedan i manjkav Pravilnik o morskim plažama ravno prije 19 godina. Istovremeno, Crna Gora ima pravilnik o uvjetima s vrlo preciznim odredbama, među kojima je izrijekom propisano da je korisnik kupališta dužan ostaviti slobodnom polovinu plaže po dužini i širini, i taj prostor vidljivo označiti.“
Jedna od odredbi predloženoga Zakona koja je uzbunila nautičare jest da se od 50 do 150 metara od koncesionara koji ima sidrište ne smijete slobodno sidriti, što bi u praksi značilo da se u brojnim valama zapravo uopće ne bi moglo besplatno usidriti jer nisu toliko velike da bi se ispoštovala tolika udaljenost. Kundih nam objašnjava da novi, zadnji Nacrt zakona zaštićeno područje sidrišta ne predviđa, no u tome upravo može ležati opasnost jer se otvara mogućnost da se naknadno, pravilnikom propiše zaštićeno područje sidrišta na udaljenosti od čak 300 i više metara. Kundih smatra da je „zaštićeno područje nautičkog sidrišta nužno i opravdano te ga treba zakonski utvrditi, ali na udaljenosti od 50 metara od vanjske granice koncesijskog zahvata. Izvan toga prostora treba omogućiti slobodno sidrenje brodova i brodica.“

Zakon otvara mogućnost ekskluzivnog korištenja i zatvaranja morskih plaža za opću uporabu

I sam je Kundih na svom portalu pisao da Zakon, sudeći po njegovu nacrtu makar, “otvara mogućnost svojevrsnog ekskluzivnog korištenja i zatvaranja morskih plaža za opću uporabu”. Nekolicina nam je stručnjaka za pomorsko dobro rekla da Zakon ostavlja prevelik prostor interpretacijam a, a to pak znači i mogućim malverzacijama. Kundih ocjenjuje predloženi Nacrt zakona u velikom dijelu kontradiktornim i nedorečenim dok bi trebao biti jasan i nedvosmislen te dobar temelj za izradu provedbenih propisa. „Dosadašnja izrazita podnormiranost Zakona o pomorskom dobru imala je za posljedicu da se zakon često supstituirao provedbenim propisima. Time se na pomorskom dobru generirao pravni nered na svim razinama upravljanja i odlučivanja, i to od utvrđivanja granice pomorskog dobra do davanja koncesijskih odobrenja umjesto koncesija. Polazište politike Republike Hrvatske prema pomorskom dobru prije svega treba biti zaštita javnog interesa uz istovremenu zaštitu pravne sigurnosti ulaganja i korištenja. Podnormiranost zakonskih propisa, improvizacija i diskreciono pravo odlučivanja je pogubno stanje za nacionalni interes na pomorskom dobru. Naravno da takvo stanje ostavlja prostor malverzacijama.
sbperiskop.net/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # Lijepa naša, kažu, nije lijepa turistimaJedan od mnogih 2017-06-13 18:43
Oru bageri, cvile dizalice, brundaju kamioni, štekću pikameri, vrte se miješalice za beton veselo kao lutrijski bubnjevi, izgleda jadranska obala poput omladinske radne akcije Dubai-Banovići: naspi, zaspi, zaori, posijeci, sruši, raskrči, miniraj, betoniraj, „uredi“ gdje god vidiš tu, kako se zove, „netaknutu prirodu“, jer Lijepa naša stare slave djedovina nije ono što turisti žele ... Ovo nije opis događanja zadnjih nekoliko godina na Prvom od 1000 otoka, nego odlomak iz članka pod naslovom Smrt turizmu, sloboda narodu za ono što se drugdje treba tek događati.
Autor se zakvačio za slučaj Raba gdje su tek prionuli poslu „uređenja plaža“ već obavljenom na Čikatu, jer smatraju da hrvatska obala nije dovoljno uređena, da su prirodne plaže dobre, ali ne privlače turiste i općenito da je netaknuta priroda lijepa, ali da to nije ono što turisti žele. Autor, dakle, piše o onome što se na Rabu tek započinje, a na Lošinju je pod ukrasnom mašnicom s natpisom "održivi razvoj" sve to već ostvareno. Zaslužni za taj uspjeh s pravom su u svrhu izborne promidžbe Lošinj proglasili prvim od 1000 otoka.
Cijeli članak:
hr.n1info.com/a212494/Kolumne/Boris-Dezulovic/Smrt-turizmu-sloboda-narodu.html
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # I mi konja za trku imamoYoda 2017-06-13 20:05
Citat Jedan od mnogih:
Oru bageri, cvile dizalice, brundaju kamioni, štekću pikameri, vrte se miješalice za beton veselo kao lutrijski bubnjevi,.. Cijeli članak:
hr.n1info.com/a212494/Kolumne/Boris-Dezulovic/Smrt-turizmu-sloboda-narodu.html
Kaže, u dubrovačkoj uvali Lapad, na popularnoj pučkoj plaži Sumratin, iznenadni novi koncesionar iznenada je izmijenio sve planove i projekte, pa iznenada posjekao sva stabla do posljednjeg, betonirao stari park, nasuo more kamenjem i tamo sada užurbano pred sezonu dovršava slastičarnu, bistro kavanu, restoran, cocktail-bar, ukratko sve „ono što turisti žele“. Ali i mi konja za trku imamo! radi se marina ispred luksuzne plaže hotela s pet zvjezdica na Čikatu. Jer kaže Ana, Lošinj jeste i biti će prvi od 1000 otoka.

Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
07 # Nono i nonamoji i tvoji! 2017-06-13 19:03
Kažu da poslije smrti nisi mrtav već da si u paklu čistilištu ili raju.
Uvijek se okrenemo prema nebu kada se obraćamo svojim mrtvima.
To znači da nas oni "vide"?
Znači ni "gore" neće imati mira jer vide sve ovo?
Članak je super ustvari porazan ali super da je netko to napisao, preslika onoga što smo "mi" već napravili.
To se kaše avangarda pa vi drugi sada učite.

Neznam zašto su turisti prije dolazili kada nam ništa nije vrijedilo?
Nisu se nikada previše bunili na stijene, more već su hvalili i dolazili opet jer da takve obale nema drugdje.

Turizam je ovdje već od 50-tih godina, prošli smo sve faze i kontaktirali svoje i sve ostale turiste i znamo što žele, što im nedostaje, međutim nikada ali nikada im nije nedostajo BETON.

Ljudi koji su ranije dolazili bili su većinom za 4 zvjezdice tako da smo svoje sobe - apartmane prilagođavali jer smo i sami počeli drugačije živjeti.

Tko je donio drugačije klijente u Lošinj?
Jadranka kada nije imala popunjene svoje kapacitete.
Sada bi svi mi trebali biti taoci opet te iste Jadranke koja više nije u službi ovdašnjeg stanovništva?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # promjena titularatoni 2017-06-13 19:49
Citat moji i tvoji!:
Turizam je ovdje već od 50-tih godina, prošli smo sve faze i kontaktirali svoje i sve ostale turiste i znamo što žele, što im nedostaje, međutim nikada ali nikada im nije nedostajo BETON.
Ljudi koji su ranije dolazili bili su većinom za 4 zvjezdice tako da smo svoje sobe - apartmane prilagođavali jer smo i sami počeli drugačije živjeti.
Tko je donio drugačije klijente u Lošinj?
Jadranka kada nije imala popunjene svoje kapacitete.
Sada bi svi mi trebali biti taoci opet te iste Jadranke koja više nije u službi ovdašnjeg stanovništva?
Jadranka nije više lošinjska nego ruska turistička tvrtka.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # LošinjBojana Genov 2017-06-14 12:01
Postavljeno je pitanje gdje je Lošinj. Inicijativa Čovjek po mjeri otoka je članica Pokreta otoka, supotpisnica je primjedbi i amandmana o kojima se upravo raspravlja u Saboru. Nažalost niti jedna lošinjska podružnica niti jedne stranke nije se o tome oglasila, mada će ovaj zakon biti još jedan od načina na koji će biti moguće ograđivati plaže i ostaviti otočane bez izlaza na more. Prava je šteta što imamo u Vladi RH autohtonog otočana koji ne razumije potrebe otoka.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Kontinuitet politikegost 2017-06-14 15:36
Citat Bojana Genov:
Nažalost niti jedna lošinjska podružnica niti jedne stranke nije se o tome oglasila, mada će ovaj zakon biti još jedan od načina na koji će biti moguće ograđivati plaže i ostaviti otočane bez izlaza na more. Prava je šteta što imamo u Vladi RH autohtonog otočana koji ne razumije potrebe otoka.
Zaglušujući muk o ovoj sudbonosnoj temi svjedoči o totalnom izostanku interesa lošinjskih političara za javna dobra. Izgleda da su se opredijelili za nastavak politike autohtonog otočana, bivšeg gradonačelnika Lošinja, a sada ministra u Vladi koji možda čak i razumije potrebe otoka, ali za njih mari kao za lanjski snijeg jer su mu radi osobnih interesa i opstanka u Vladi važnije potrebe i apetiti kapitala. Konačno, kontinuitet dosadašnje politike, politike Garija Cappelija je i u programu izabrane gradonačelnice. Stoga je za očekivati velikodušno davanja u koncesiju svega što netko zatraži i prodaju budzašto svega što je ostalo neprodano.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

    dugi 23.10.2017 20:04
    Znam da ništa ne znam
    Ako je sve što zna o turizmu naučio od Đurđice nije naučio više od par fraza o sinergiji i ...
     
  • Čorba

    neron 23.10.2017 19:21
    srednja stručna sprema
    Elita u Lošinju je vrlo relativan pojam živi bili pa vidjeli tko će dobiti pozivnice.
     
  • Čorba

    gost 23.10.2017 18:56
    * * * * *
    Ali ovo je šator sa pet zvjezdica pa će ulaz biti samo za biranu elitu. i.imgur.com/QyUmVLN.jpg ...
     
  • Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

    šaptač 23.10.2017 15:10
    prst i nokat
    Sve što zna o turizmu Gari je naučio od Đurđice, zato je povlači u ministarstvo jer bez nje ...
     
  • Čorba

    hasanaginica 23.10.2017 11:27
    što se bijeli u gori zelenoj
    Šator je za njih prevelik luksuz, triba ih iskrcat na Male Srakane i pustiti ih desetak ...
     
  • Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

    Dembel 23.10.2017 10:11
    Hrvatske kockice za hrvatski turizam
    Ministar ništa nije mislio nego je napamet naučio i izrecitirao što mu je sastavio neki ...
     
  • Čorba

    gost 23.10.2017 09:38
    Šatoraši
    Koliki cirkus toliki šator. Pod ovaj na Čikatu stane cijela vlada sa svim ministrima ...
     
  • Čorba

    romeo 22.10.2017 19:50
    šatorska destinacija
    Netko očito voli šatore, jer do 2005. godine nikada na trgu ili na Čikatu nije bilo ...
     
  • Čorba

    Flufi 22.10.2017 18:54
    555 dana
    Mislim da je šator na Čikatu podignut u povodu obilježavanja treće obljetnice dizanja šatora ...
     
  • Čorba

    orfei 22.10.2017 17:42
    dani turizma
    Nemoj vrijeđati ministra turizma i sve turističke djelatnike.
     
  • Marina Čikat

    danas inventura 22.10.2017 11:10
    Dulcinea Zagazinjine
    obavijest kupcima o današnjoj inventuri vidljiva je sa unutarnje strane dućana ...
     
  • Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

    Lero 22.10.2017 10:51
    Bestidna demagogija
    Prazna retorika koja dobro zvuči, ali je praksa demantira. Dobar primjer je demagogija Ante ...
     
  • Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

    politika 22.10.2017 10:13
    GV
    „Građani, gradovi, gradska vijeća moraju odlučiti kakav turizam žele, a država je tu da im ...
     
  • Škovaca

    Tovar 22.10.2017 10:03
    ......
    Lani su se Gari, Ante i Ana preko Gotovine dodvoravali braniteljima, a ove će se kandidaturom ...
     
  • Čorba

    Državni Clown 22.10.2017 08:24
    Cirkus dolazi u naš Grad
    Sudeći po onom ogromnom šatoru nasuprot Belvia biće to spektakularna cirkuska predstava.
     
  • Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

    kornelio 22.10.2017 08:08
    nitko nije prorok u svom selu
    Ministar je mislio općenito a ne na Lošinj. Pa neče se valjda odreći svojih interesa ...
     
  • Čovjek po mjeri otoka ili otoci po mjeri investitora?

    007 22.10.2017 07:14
    Turizam budućnosti – jesmo li spremni za održivi razvoj?
    U sklopu konferencije održana je panel rasprava „Turizam budućnosti – jesmo li spremni ...
     
  • Čorba

    ministar 21.10.2017 23:09
    turist biro
    koliko košta grad ovo lickaanje ?
     
  • Čorba

    leopard 21.10.2017 20:43
    neka pati kome smeta
    biti će to najspektakularn iji "Dani hrvatskog turizma" ikada održani !!!
     
  • Čorba

    Zgubidan 21.10.2017 10:36
    Operacija "Bljesak"
    Na Čikatu se već danima odvija operacija „Bljesak“. Nasipavaju se i ravnaju tereni, ruše ...
     
  • Čorba

    pigvin 20.10.2017 16:04
    udba je naša sudba
    Gradom upravljaju udbaši, HDZ je samo vanjska maska. :oops:
     
  • Čorba

    aV 20.10.2017 10:40
    Donacije za povlastice
    Naravno da "Radnik" ne donira Grad nego HDZ. Ali Gradom upravlja HDZ pa za novac koji daje ...
     
  • Čorba

    lovorko 20.10.2017 10:28
    uzmi sve što ti život pruža
    Donirao je HDZ stranku a ne Grad Mali Lošinj, ovdje samo uzima uz pomoć jedne lošinjske ...
     
  • Čorba

    aV 20.10.2017 10:00
    Pravilo ponašanja
    Tko donira taj komandira.
     
  • Škovaca

    Nobody 20.10.2017 09:37
    ......
    Tko vodi zemlju dok su vrhovni državni uhljebi na putu? i.imgur.com/OIQlIYm.jpg ...
     
  • Čorba

    atos 20.10.2017 07:43
    nevera s kvarnera
    Zar je Habijanec postao gazda ovog grada ?
     
  • Čorba

    Gost 19.10.2017 22:02
    .
    Ako je parcela gradska onda znači da Radnik slobodno raspolaže s njom.
     
  • Čorba

    znase 19.10.2017 20:27
    čija
    Sigurno gradska. Grad igra dvostruku igru:da svoje zemljište, a napiše da je zabranjeno ...
     
  • Čorba

    ofsajd 19.10.2017 19:00
    .....
    Kako ih ne bi pogodilo kad je unatoč tuljanovom likovanju da je pogrješila Genovica ipak ...
     
  • Čorba

    njofra 19.10.2017 18:00
    tko je jamio, jamio
    Nešto su se ušutili bit će da ih je ova naredba o odnošenju građevinskog otpada sa Čorbe ...