"Marina" neće ploviti, ali će živjeti

Nalazite se ovdje: Naslovnica //

Gospodarstvo //

Prijava

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

"Marina" neće ploviti, ali će živjeti

Korisnička ocjena:

/ 0

Detalji: Kategorija: Gospodarstvo; Objavljeno Srijeda, 28. 09. 2011.; Hitovi: 5061

Marina Dok traju napori i prijepori oko dovođenja brodova za kružna putovanja koji bi trebali popraviti slabašnu turističku krvnu sliku Rijeke, u luku je uplovio jedan posve drugačiji bijeli brod - »Marina«, javlja Novi list o dolasku u Rijeku nekoć lošinjske »Marine«

Popularni cruiseri, oko kojih se već godinama lome koplja na relaciji Grad - Lučka uprava, a odnedavno napokon najavljuje suradnja na njihovom dovođenju, iz Rijeke bi, po prirodi svoje namjene, turiste trebali odvoditi na putovanja Mediteranom. »Marina«, s druge strane, iako također namijenjena prvenstveno posjetiteljima Rijeke, turiste neće voditi nigdje, već će im pružati smještaj s pogledom na riječku luku, a možda i cruisere u njoj. Marina bi, nakon punih sedamdeset godina plovidbe i prijevoza putnika, te sedam godina provedenih na vezu u Malom Lošinju u ulozi sezonskog ugostiteljskog objekta, trebala postati riječki brod-hotel ili, kako kaže Dubravko Kušeta, direktor tvrtke »Arhipelag« u čijem je brod vlasništvu, jedini riječki »botel«, od engleskih riječi boat(brod) i hotel.

Ideja, ističe Kušeta, sama po sebi nije ništa novo, jer primjera trajno vezanih brodova koji u lukama primorskih gradova u svijetu ima napretek, ali je riječ o prvom pokušaju da se takav projekt ostvari u Rijeci. Do realizacije projekta put je dug, jer Upravno vijeće Lučke uprave Rijeka tek treba odlučiti o izdavanju koncesije tvrtki »Arhipelag« za obavljanje hotelske djelatnosti na rok od deset godina, a dobar dio broda trebat će i preurediti kako bi zadovoljio hotelske standarde, no vlasnici ističu kako bi cijeli posao mogao biti dovršen do početka iduće turističke sezone.

Kronični manjak

- Djelatnosti kojima će se »Marina« baviti bit će u funkciji prvenstveno putnika na području lučkog područja, ali i građana Rijeke. U konačnici »Marina« bi trebala biti plutajući hotel, odnosno »botel« sa svim atributima pravog hotela - smještajnim kapacitetima od šezdesetak kreveta, ugostiteljskom ponudom restorana i caffe-bara, te zabavnim sadržajima, a predviđamo i uređenje mini-wellnesa. Rijeci kronično nedostaje smještajnih kapaciteta pa vjerujemo da će mogućnost smještaja u samom centru grada sasvim sigurno biti dobro prihvaćena. Planiramo uređenje na razini srednje kategorije smještaja, a ciljna skupina su nam turisti i putnici koji se, zasad, vrlo kratko zadržavaju u Rijeci. Naime, po statistikama, prosječan se gost u Rijeci zadržava manje od dvije noći, a mi ćemo, u suradnji sa Turističkom zajednicom i turističkim agencijama nastojati biti dio osmišljenog plana zadržavanja tih gostiju i nuđenja razloga za njihov što dulji ostanak, ističe Kušeta.

Sam brod, unatoč dubokoj »starosti«, u vrlo je dobrom stanju, o čemu svjedoči i njegov vanjski izgled, ali i dobro očuvana i dijelom već preuređena unutrašnjost, u kojoj vlasnici, za početak, planiraju pokretanje ugostiteljske djelatnosti na površini od četiristo kvadrata. Taj bi dio broda trebao biti otvoren odmah po izdavanju koncesije za obavljanje djelatnosti te rješavanja priključaka na komunalnu infrastrukturu, nakon čega vlasnici planiraju ostatak broda uređivati po fazama.

Catering za početak

- Planiramo za nekoliko tjedana rad započeti u ugostiteljskom prostoru na drugoj palubi. Radi se o prostoru s tri šanka, namijenjenom dnevnoj ponudi kao caffe-bar te s mogućnošću duljeg rada sa zabavnim sadržajima u večernjim satima. Prostor je višefunkcionalan te se u njemu mogu održavati koncerti, slušati i plesati uz muziku, te organizirati razni drugi događaji. Dok ne uredimo vlastiti restoran planiramo uz pomoć cateringa ponuditi mogućnost organizacije vjenčanja te obilježavanje raznih događaja, tiskovnih konferencija, svečanih večera i domjenaka.

Vjerujemo da će »Marina« ponudom dobro ići u korak sa brojnim planovima razvoja Rijeke i riječke luke. Pred Rijekom je burno i vrlo zanimljivo razdoblje njenog daljnjeg »otvaranja« prema moru i veseli nas što ćemo biti dio toga, kaže Kušeta.

Ambiciozan plan o pokretanju plovećeg hotela vlasnika Marine nije prvi takav u Rijeci, dovoljno je sjetiti se najava prije otvaranja »Arce Fiumane« koja je također trebala postati svojevrsni hotel, nudeći i smještaj, uz restoran i bar. No sve je ostalo na planovima, pa Rijeka danas ima dva ugostiteljska objekta na brodovima, »Arcu« i »Ninu«. Stoga je opravdano pitanje koje se ovih dana, po objavi vijesti o dolasku »Marine« u Rijeku, često poteže u razgovorima Riječana - hoće li sve skupa završiti tek još jednim plovećim noćnim klubom, a priče o hotelu, wellnessu i svemu ostalom ostati - tek priče. Kušeta tvrdi da se s »Marinom« povijest neće ponavljati.

Realan rok

- Postavili smo sami sebi realan rok od godine dana da počnemo s ponudom hotelskog smještaja. Do idućeg ljeta svakako namjeravamo izvesti radove koji će omogućiti da barem jedan dio broda stavimo u tu funkciju, a nakon ljeta nastavit ćemo s radovima dok brod ne bude u potpunosti uređen kao hotel. Naravno, naši planovi ovise i o čitavom nizu drugih faktora osim nas samih, od ishođenja dozvola, izrade sve potrebne dokumentacije i slično pa će i to imati utjecaja na dinamiku radova. Moram istaknuti da je »Marina« bila u funkciji kao putnički brod, s kabinama, tako da će preuređenje u hotel ipak biti jednostavnije nego što je to možda bio slučaj s nekim drugim brodovima, kaže Kušeta.

Oprečne reakcije

Vijest o dolasku broda »Marina« u riječku luku, gdje bi taj nekad legendarni brod Lošinjske plovidbe u idućih najmanje deset godina trebao služiti kao ploveći hotel, odmah po objavi izazvala je velik interes, ali i oprečne reakcije Riječana, barem ako je suditi po komentarima na portalu Novog lista. Dok jedni pozdravljaju ideju i nadaju se skoroj realizaciji ambiciozne ideje vlasnika broda koja će, smatraju, popraviti ponudu smještajnih kapaciteta u gradu gdje su svima puna usta urbanog turizma, ali »urbani turist« u njemu gotovo da i nema gdje odsjesti, drugi su manje oduševljeni dolaskom broda. Uz »Arcu Fiumanu« i »Ninu«, privez trećeg broda uz obalu, smatraju neki, pretvorio bi putničku luku, inače praktički jedini potez morske obale dostupan građanima u centru grada, u »groblje brodova« bez voznog reda.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ističe, međutim, da je putnička luka kao takva izgubila svoju funkciju, budući da su brodske veze prema kvarnerskim otocima odavno preusmjerene na trajekte i posljednjih desetak godina na katamarane, čime su klasični putnički brodovi iz luke nestali.

- Nema ništa loše u tome da taj ispražnjeni prostor bude ispunjen brodovima s drugim djelatnostima. U Rijeci je uobičajeno da se uvijek netko protiv nečega buni pa je tako i s »Marinom«. Na Barceloni nikog ne smeta prodaja cvijeća, kao turistička atrakcija, na štandovima koji u Rijeci ne bi imali šanse zadovoljiti estetske kriterije. U Amsterdamskoj luci privezan je ne jedan, nego nekoliko brodova-hotela pa nikome ne smetaju. No, jedno je sigurno i u to se mogao uvjeriti svatko tko je ikad bio na brodu »Marina«, a to je da ni u kom slučaju, unatoč starosti broda, nije riječ o olupini nego o izuzetno dobro očuvanom brodu. U njemu je još dobar dio izvornog, masivnog drveta i drugih elemenata uređenja unutrašnjosti i on već sada sigurno može poslužiti za organizaciju raznih događaja, ističe Obersnel.

Hlača: Imamo pozitivno mišljenje

Sličnog je mišljenja i ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača, koji ističe da je otvaranjem Molo longa za javnost oslobođen prostor za privez ribarskih i drugih brodova koji su se do tad vezivali na putničkoj obali, gdje je stvoren prostor za druge aktivnosti usmjerene na oživljavanje tog dijela gradskog središta, čemu će, smatra, pridonijeti i brod-hotel.

- O tome su pozitivno mišljenje već izdale nadležne službe Grada koje su i jedine mjerodavne za odlučivanje je li takvom brodu mjesto u luci ili ne. Moram istaknuti da koncesija za brod još nije izdana, pa je možda i prerano komentirati cijelu stvar. No, službe Grada i Lučke uprave donijele su zaključak da djelatnost broda-hotela gradu treba tako da smo, s naše strane, izdali pozitivno mišljenje o izdavanju koncesije. Do sada, isto tako, nismo zaprimili nikakve primjedbe, a u budućnosti će turističko tržište najbolje pokazati koliki će biti interes gostiju za smještajem u takvom objektu, smatra Hlača.

Interes turista u velikoj će mjeri, smatra direktor Turističke zajednice Rijeka Petra Škarpe, biti određen potezima vlasnika broda, baš kao i u svakom drugom hotelu, neovisno o tome je li riječ o kopnenom ili pomorskom objektu.

Škarpa: Dobrodošao

- Cijena, ponuda, uređenje i sve ostalo što određuje odnos prema gostu imat će presudan utjecaj na poslovanje budućeg broda hotela, isto kao i u bilo kojem hotelu. Takvih-brodova hotela ima mnogo i to neće biti ništa novo, ali u svakom slučaju Rijeci je svaki novi smještajni kapacitet dobrodošao, zbog povećane potražnje za smještajem. Nadam se da će hotelski dio broda uskoro biti u funkciji, idealno bi bilo već za idući Riječki karneval, tako da na njega možemo smjestiti dio karnevalskih gostiju ili grupa, kaže Škarpa.

Tko će biti prvi gosti »Marine«, prerano je reći, budući da brod još nije dobio ni koncesiju za obavljanje djelatnosti u riječkoj luci. Za sad je jedino sigurno da će, ukoliko je dobije, što prema izjavama čelnih ljudi Grada i Lučke uprave nije upitno, idućih deset godina svog bogatog »života« provesti vezan na Adamićevu gatu, gdje će, prema riječima Dubravka Kušete, gostima nuditi smještaj, hranu i zabavu, kao i drugi hoteli, ali i »pregršt lijepih uspomena, priče sa raznih mora, putovanja i luka te doživljaje bezbrojnih putnika« - čega u »običnim« hotelima ipak nema.

Povijest obilježena spašavanjem izbjeglica

Brod »Marina« izgrađen je davne 1936. u danskom Frederikshafenu, u brodogradilištu Verf&Flydedock, kao brod koji će od tada pa sve do 1955. povezivati Frederikshafen sa švedskim Göteborgom. Kuma mu je bila švedska princeza, kasnija danska kraljica Ingrid po kojoj je dobio svoje prvo ime »Kron princessan Ingrid«. Po završetku Drugog svjetskog rata prevozio preživjele logoraše iz njemačkih koncentracijskih logora, kao i izbjegle poljske i njemačke Židove, između Lübecka i Gdinje na jednoj i Malmea, Göteborga i Trelleborga na drugoj strani. Pet godina kasnije, brod je zbog rasta prometa na liniji produljen za osam metara, a 1955. dobio je s novim vlasnikom i novo ime »Christoffer Pohlen«, te novu liniju Visby - Nynashamn - Oskarshamn. Ime koje nosi do današnjih dana - Marina - dobio je 1963. godine, kada je još jednom promijenio vlasnike da bi konačno, 7. studenog 1969., zaplovio u floti Lošinjske plovidbe, za koju je održavala brojne linije između hrvatskih, ali i talijanskih luka. Na samom početku Domovinskog rata, u jesen 1991. »Marina« je još jednom prevozila izbjeglice, baš kao i nakon Drugog svjetskog rata, no ovoga puta nije bila riječ o onima koji su se vraćali svojim domovima, već o stanovnicima Konavala i Dubrovnika koji su pred ratnim razaranjima bili prisiljeni napuštati svoje domove. Posebno je dramatično, prisjeća se Marinko Dumanić, današnji predsjednik uprave holdinga Lošinjska Plovidba, bilo prvo putovanje do Dubrovnika koji je bio pod blokadom Jugoslavenske ratne mornarice.

- Tada je s kopna pucano na brod koji je pogođen s više gelera granate koja je pala uz desni bok, ali srećom nitko nije stradao. Brod je na tom putovanju u više navrata zaustavljan, a na koncu pod prisilom usmjeren u Boku kotorsku, gdje je Jugoslavenska mornarica izvršila pregled broda, no na koncu je ipak pušten natrag prema Splitu. Brod je nakon toga odradio još dva putovanja do Dubrovnika, no srećom nisu se ponovile nedaće iz prvog pokušaja, kaže Dumanić.

Posljednji put »Marina« je u sezoni 2005. godine povezivala Pulu, Mali Lošinj i Zadar, kao brod »Lošinjske plovidbe«, a godinu kasnije prodana je tvrtki Arhipelag, koja ju je na njen 70-ti rođendan usidrila u lošinjskoj luci, da bi prošlog petka bila privezana u Rijeci.

Obersnel: Interes u Skandinaviji

Na privođenju broda planiranoj svrsi, dakle kombinaciji ugostiteljske i hotelske djelatnosti u određenom roku, koji tek treba definirati, inzistirat će i gradonačelnik Obersnel prilikom odlučivanja o izdavanju koncesije na Upravnom vijeću Lučke uprave, čiji je član.

- Naš je interes da brod bude u funkciji koju su vlasnici najavili. Pri tom je hotelski smještaj izuzetno važan zbog velikog interesa za smještajnim kapacitetima upravo u središtu grada. Smatram da će brod-hotel biti izuzetno zanimljiv gostima Rijeke i u ime Grada pozdravljam taj projekt. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je »Marina« izgrađena u Skandinaviji, gdje je i plovila pod imenom »Kron Princessan Ingrid« i već sada postoji interes gostiju iz tog dijela Europe za tim brodom, kazao je Obersnel.

marina-rijeka

(Marinko Glavan, fotografija Silvano Ježina)

Komentari:

0 0 # Guest 2011-10-01 21:07

Na plovidbi do Rijeke, izgubila se povijesno, edukativna i kulturna komponenta projekta Marina.

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

"Marina" neće ploviti, ali će živjeti

Komentari:

Dodaj komentar

Najnovije ...

Najčitanije

Najviše komentirano

Zadnje komentirano

Glavni Izbornik

Drugi Izbornik

LINKOVI

Povezani članci

Članak 69. Ustava RH

ZADNJI KOMENTARI

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Zašto baš sada?!?»