Proces prostornog planiranja prema mišljenju županijskog Zavoda za prostorno uređenje treba biti skriven od javnosti, od lokalne samouprave, od predstavnika koje je imenovalo Gradsko vijeće da prati i sudjeluje u tom procesu, od imenovanog Odbora za prostorno planiranje, ali tvrtka Jadranka d.d. ne predstavlja nikakvu ugrozu procesu prostornog planiranja i ima povlaštenu poziciju u tome procesu ►
Premda golf nikad nije bio predmetom interesa lokalne samouprave, s oduševljenjem je podržana ideja o golfu na Mataldi, a s jednakim oduševljem je prepušteno županiji i investitoru da se dogovoraju kako god žele. U vezi s tim velikim, značajnim i rizičnim zahvatom u svome prostoru gradska vlast vodi politiku ne bi se štel mješati. No iako se ne miješa, Grad Mali Lošinj rado podržava što god županija i investitor dogovore ►
Inicijativa Čovjek po mjeri otoka zatražila je od Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, sukladno pravu na pristup informacijama, uvid u stručnu podlogu Programske osnove za planiranje zahvata golf igrališta, koja je izrađena u okviru 1. Faze izmjena i dopuna Prostornog plana županije. Zatražen je i popis pravnih i drugih osoba kojima je stručna podloga dostavljena, s popratnim dopisom ►
26. listopada 2017. na snagu je stupio novi Zakon o zaštiti životinja koji donosi mnoge pozitivne novosti, ali propisuje i rokove za pojedine odredbe, kao i veće kazne za neodgovorne građane, odgovorne osobe, gradove i županije kako bi se Zakon mogao uspješno provoditi u praksi. Gotovo su udvostručene novčane kazne za osobe koje napuste životinju, kao i one koje ne zbrinjavaju mladunčad svojih kućnih ljubimaca, i sada iznose od 15 do 30 tisuća kuna. Nakon donošenja zabrane držanja stalno vezanih pasa u Zagrebu i Osijeku, sada će i u cijeloj Hrvatskoj naglasak biti stavljen na odgovornost građana da osiguraju prikladne uvjete za pse i omoguće im slobodno kretanje ►
Hrvatska uskoro dobiva novi zakon o otocima, koji će omogućiti vođenje otočne razvojne politike. No aktivisti na otocima upozoravaju da sadašnja razvojna politika koristi investitorima, a ne stanovnicima otoka. Bojana Genov, lošinjska aktivistica i pokretačica inicijative "Čovjek po mjeri otoka" - koja smatra da se čovjek mora prilagoditi otoku, a ne obratno - skeptična je kada je riječ o učincima zakona o otocima, kako sadašnjeg, tako i budućeg. Problem je, po njezinim riječima, u tome što legislativu ne prate odgovarajuće provedbene mjere. I prema sadašnjem zakonu, primjerice, postoje povjerenstva za nadzor upravljanja otočnim razvitkom, ali nitko ne zna što ona rade, navodi portal Deutsche Welle ►
Oko područja zvanog Čorba, inače dijela zaštićene Park – šume Pod Javori u Velom Lošinju, niknula je ograda s upozorenjima zabrane pristupa nezaposlenima, obaveze korištenja zaštitne opreme te opasnosti od visećih tereta. Na ograđenom dijelu zaštićena su stabla drvenim oblogama, a polako se povećavaju hrpe materijala od iskopa. Cijeli prizor zaštićenog šumskog sustava i vrijednog perivoja ukrašava i bager. Zanimljivost, da niti na jednom mjestu nije istaknuta uobičajena i propisana tabla s nazivom projekta, oznakama izvođača, investitora i nadzora potakla je traženje gradilišta.
Na Međunarodni dan zaštite životinja Društvo za zaštitu životinja Mali Lošinj i udruga IDEM i ja organizirali su štand na kojem su dijelili informativne materijale i prikupljali volontere, novac i hranu za pomaganje napuštenim životinjama pred nadolazeću zimu. Također ponudili su napuštene mačiće na udomljavanje kako bi ih maknuli s ceste i smanjili broj napuštenih životinja.
U subotu 30.9. Centar za zdravo odrastanje je terenskom radionicom rekonstrukcije suhozida završio projekt Bolji Lošinj, kojemu je za cilj bio edukacija djece i mladih o baštini otoka. Rekonstrukcija urušenih suhozida uz šetnicu na Zagazinjinama poduhvat je kojemu su kroz već nekoliko radionica pristupili aktivisti i volonteri udruge IDEM i ja, a u ovoj su im radionici dva para ruku stigli iz prijateljske udruge Dragodid iz Šapjane, koja se bavi vrednovanjem i očuvanjem suhozidne gradnje.
Kroz edukativne i kreativne radionice, studijsko putovanje otokom, analizu strateških dokumenata Grada i terenske radionice mladi su se bolje upoznali s otočnom baštinom, naučili ju vrednovati i stekli neke od vještina koje su imali njihovi stari.
Poseban izazov za mlade su radionice rekonstrukcije suhozidne tradicionalne otočne gradnje, pri kojima su važni strpljivost, vještina rukama i osjećaj za prostornost. Mladi su u praktičnom radu naučili drugačije vrednovati baštinu i rad predaka te samu suhozidnu gradnju koja obilježava otočni pejzaž. U svijesti mladih tako se je dogodio pomak da su od besmislenih i nepotrebnih ostataka seljačke prošlosti suhozidi postali svojevrsni spomenici neimarstvu predaka i njihovom načinu života. „Podigni svaki urušeni kamen" moto je pod kojim su se rastajali nakon svake radionice.
Projekt Bolji Lošinj omogućen je financijskom podrškom Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...