Iz hrvatskog političkog života na zadnjim izborima izostala je za 54% birača čak i ta minimalna, groteskna svetkovina demokracije od pet minuta, koliko je potrebno da se zemlja opet povjeri jednoj od konkurentnih političkih elita. Čak 54% birača nije izašlo na izbore, što znači da 54% birača više nema povjerenja u liberalnu demokraciju koja bi trebala biti oblik vlasti u Hrvatskoj. Ova bi brojka morala zabrinuti u prvom redu one koji su na vlasti, a koji su dobili relativnu većinu na ovim izborima – HDZ i njegovu koaliciju, koje tresu korupcijski skandali, ali im građani i dalje daju glasove ⮞
U čemu je ključ iznenađujuće i naizgled fantastične pobjede HDZ-a? Je li za tu pobjedu zaslužan HDZ, njegov program, kampanja ili crni labud koji je zadesio SDP? Pokazalo se da unatoč nizu afera koje su obilježile HDZ-ovu Vladu s Plenkovićem na čelu, smjeni čak 15 ministara i optužbama za korumpiranost, SDP nije na birališta izveo one koji su apstinirali niti je osvojio povjerenje birača koji su na izbore izišli. Stoga se nameće zaključak da je za veliku izbornu pobjedu HDZ-a zaslužan loš, nesposoban i neuvjerljiv SDP, nesposoban i neuvjerljiv predsjednik stranke Bernardić te nepromišljena i pogrešna politika slaganja koalicije ⮞
Prema shvaćanju naših epidemiologa i DIP-a temeljna ljudska prava i slobode ovise o tjelesnoj temepraturi. No takvim shvaćanjima se ne treba čuditi s obzirom na iskustvo kojim nas je obogatila pojava koronavirusa. Ako je bez puno pitanja, bez opiranja i bez posljedica gradonačelnica Malog Lošinja mogla zabraniti ljudima rad i kretanje, onda i jedno državno tijelo – DIP – može ukinuti i pravo glasa onima koji imaju povišenu temepraturu ⮞
Sa svih strana zasipaju nas reklamne poruke pretendenata na najunosnije zanimanje u Hrvatskoj – sudjelovanje u državnoj vlasti. Mediji nam prikazuju nasmijana retuširana lica, a pored njih poruke, slogane kojima kandidati žele uvjeriti birače da izaberu baš njih ⮞
»U našim turističkim destinacijama prečesto se od strane lokalnih vlasti, koje bi trebale djelovati u interesu građana, interesi i postignuća hotelskih poduzeća poistovjećuju s društvenim interesima lokalne zajednice. To je rezultat sprege između pripadnika lokalne vlasti i privilegiranih komercijalnih i političkih grupacija, čime javno dobro prelazi u privatno vlasništvo (pri čemu teret gradnje infrastrukture za nove turističke kapacitete i sadržaje u pravilu pada na teret građana, poreznih obveznika), a sve pod krinkom rada za „opće dobro", unaprjeđenja kvalitete života u lokalnoj sredini, otvaranja novih radnih mjesta i boljeg imidža i prepoznatljivosti destinacije i slično« tvrdi sociolog dr.sc. Maurom Dujmovićem s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma u intervjuu portalu Lupiga ⮞
Način na koji gradonačelnica misli mijenjati UPU Čikat pokazuje da ona potiče nelojalnu konkurenciju omiljenog investitora građanima Malog Lošinja. Ona je zbog toga nelojalna građanima od kojih će uskoro tražiti da glasuju za nju i njenu političku potporu. Gradonačelnica i njena koalicija će slijepo i bezpogovorno usvajanjem izmjena ispunjavati želje investitora, a da pri tome uopće neće razmišljati kakve će posljedice to proizvesti ostalim građanima ⮞
Uz rekapitulaciju povijesti pljačke Hrvatske u proteklih 30 godina samostalnosti od strane hrvatskih domoljuba, tajkuna, političara i menadžera umirovljeni brigadni general HV Živko Zrilić podsjeća birače na riječi Georga Orwella da narod koji bira korumpirane prevarante, lopove i izdajnike nije žrtva nego suučesnik ⮞
Za manje od mjesec dana demokracija će nam osigurati da ne dobijemo bolju državnu vlast nego što je zaslužujemo budući da će je izabrati dobri ljudi koji ne izlaze na izbore. U duhu ove dvije poznate, pomalo cinične izreke na proljeće iduće godine izabrat će nam i lokalnu vlast. Kakvo je stanje demokracije u Republici Hrvatskoj? Na pitanje može li se uopće mjeriti kvalitetu demokracije pokušao je odgovoriti portal EKONOMSKI LAB prikazom metodologije koju koristi američka nevladina organizacija Freedom House koja zagovara i mjeri obilježja demokracije diljem svijeta.
Pandemija koronavirusa će kao lakmus papir otkriti nesposobnost, nekompetenciju i nedoraslost izazovima kako gradonačelnice tako i prema njenim hirovima dizajnirane gradske uprave koji su se mogla dobro prikrivati u lagodnim uvjetima koje osigurava dolazak mnogobrojnih turista na "otok vitalnosti" ⮞
Prije nekoliko dana bila je treća obljetnica zadnjih lokalnih izbora kada je s većinom manjom od jedan posto birača za gradonačelnicu izabrana Ana Kučić. To je prigoda da se osvrnemo na rezultate njenog rada i provjerimo koliko predizbornih obećanja je ispunila te tako ocijenimo njenu vjerodostojnost. Za analizu rezultata nakon tri godine njenog mandata koristio sam tiskani materijal pod sloganom LOŠINJ Prvi od 1000 otoka kao naslovom dijeljen u predizbornoj kampanji 2017. Započet obećanjem „još bolje budućnosti" uz mantre o snažnom gospodarstvu, daljnjem održivom razvoju, očuvanju kulturnog i geografskog otočnog identiteta i t. d. naslijeđene iz izbornih obećanja bivšeg gradonačelnika materijal poziva da ne zaboravimo vrlo problematičnu tvrdnju „Lošinj je, i mora ostati PRVI OD 1000 OTOKA!" ⮞