Tropi se opasno približili Sredozemlju

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

TropiVrste koje su naseljavale, na primjer, južni Jadran, sve su prisutnije u sjevernom. A pitanje je što će biti s vrstama koje nastanjuju sjeverni Jadran, kao i sjeverne dijelove drugih mora. Jedan dio vjerojatno će se prilagoditi naglim promjenama, a drugi izumrijeti ...

Sredozemno more sve više nalikuje tropskom moru. Njegova temperatura u stalnom je porastu unazad 20-tak godina.

»U razvoju Zemlje bilo je faza s povišenim temperaturama kopna i mora i prije industrijskog doba, no količine ugljičnog dioksida nikada nisu u tako kratkom vremenu, kao unazad 150 godina, toliko rasle. Stoga je očito da je povećanje temperatura kopna i mora posljedica ljudskih djelatnosti«, kaže biolog dr. Petar Kružić iz Laboratorija za biologiju mora Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Zbog izgaranja fosilnih goriva te porasta stakleničkih plinova - ugljičnog dioksida (CO2), metana, dušik dioksida, freona i drugih - temperatura zraka u stalnom je porastu. Pitanje je kako će u moru reagirati suvišak ugljičnog dioksida? Ekstremno visoke temperature zabilježene su 1997. i 1999. u cijelom Sredozemlju, pa tako i u Jadranskom moru.

»Na pojedinim lokacijama čak nije bilo termoklime, razlike između ljetne temperature gornjeg sloja mora i stalne temperature od oko 12 stupnjeva Celzijevih koja počinje na oko 15 do 20 metara dubine. dubine. Temperatura od oko 22 i više stupnjeva bila je do gotovo 40 metara dubine. I te je godine zabilježena znatna smrtnost sesilnih organizama, poput koralja, spužvi, mnogočetinaša i drugih koji se ne kreću, već su zakorijenjeni na dnu. Pretpostavljamo da će temperature i ove godine biti vrlo visoke«, kaže Kružić, dodajući da su promjene već uočljive u Mljetskim jezerima gdje more cvijeta u podmorju, to jest razvijaju se alge dinoflagelata koje prekrivaju sesilne organizme i zagušuju ih.

Zbog rasta temperature i velikih količina hranjivih soli nastalih onečišćenjima koja dolaze rijekom Po, zadnjih desetak godina površinsko cvjetanje mora prisutno je svake godine u sjevernom Jadranu, a nekada je do cvjetanja mora dolazilo svakih dvije do tri godine. Cvjetanje mora odraz je naglog rasta fitoplanktona te nakupljanje njihovih izlučevina. Nakon određenog vremena fitoplankton ugiba i pada na morsko dno gdje ga bakterije razgrađuju trošeći kisik, pa dolazi do nestanka kisika što za posljedicu ima umiranje svih oblika života na dnu mora, a ugrožene su i ribe.

Seoba morskih organizama

Veće temperature privlače lesepsijske vrste koje iz Indijskog oceana dolaze kroz Sueski kanal u Sredozemlje. Ime su dobile po Francuzu Lessepsu, graditelju Sueskog kanala.

»Prateći rasprostranjenost tih vrsta možemo ustanoviti koliko se pojedini dijelovi Sredozemlja zagrijavaju«, kaže Kružić. Vrste koje su naseljavale, na primjer, južni Jadran, sve su prisutnije u sjevernom. A pitanje je što će biti s vrstama koje nastanjuju sjeverni Jadran, kao i sjeverne dijelove drugih mora. Jedan dio vjerojatno će se prilagoditi naglim promjenama, a drugi izumrijeti. Na primjer riba vladika arbanaška (Thalassoma pavo) prije petnaestak godina bila je prisutna samo u južnom Jadranu, oko Dubrovnika, od tada do sada proširila se sve do Kvarnera.

I tropska vrsta papigača (Sparisoma cretense) nastanila se u Jadranu. »Promjene u temperaturi izravno utječu na fiziološke procese riba kao hladnokrvnih organizama, na njihovu reproduktivnu strategiju, migracije, na odnos predator - plijen, ali i na pomicanje subtropskih i tropskih vrsta, od kojih pojedine borave u južnom Jadranu pomičući se prema sjevernijim područjima«, objašnjava.

Tako znanstvenici u Jadranu nalaze i potpuno nove vrste, kao što su oštrozuba riba gušter (Saurida undosquamis), mediteranska poletuša (Paraexocetus mento), atlantska napuhača (Lagocephalus lagocephalus), narančasto točkasta kirnja (Epinephelus coioides) te kožasti kostorog (Stephanolepis diaspros). Do sada je u Jadranu utvrđeno devet »toploljubnih« vrsta riba podrijetlom iz Crvenog mora i Indopacifika. Pored riba, u Jadran prodiru i drugi morski organizmi, najviše puževi, morski puž stražnjoškržnjak (Bursatella leachi) i rakovi.

»Žuti kameni koralj, Astroides calycularis, do nedavno je živio samo u južnom dijelu Sredozemnog mora, a sada ga nalazimo oko Mljeta i Lastova. Postoji mogućnost da nove vrste koje dolaze iz toplijih mora ili toplijih dijelova istog mora istisnu i prevladaju domaće vrste pa na taj način mogu nestati i endemske vrste. Negativne promjene još nisu uočene kod morskih životinja, no problem predstavljaju tropske alge, Caulerpa racemosa i taxsifolija «, ističe Kružić.

Posebno je opasna racemoza koja se brzo širi i prerasta morsko dno gušeći sve ispod sebe. Racemosa je velika prijetnja najvećem grebenu koralja u Sredozemnom moru, koji živi na ulazu u Veliko jezero na Mljetu, jer ga može prerasti i ugušiti. Povećanje temperature mora pogoduje i razvoju tropskog planktona koji može biti toksičan. Školjkaši filtriraju plankton, to jest školjkaše pa se mogu otrovati.

Balastne vode

Osim klimatskih promjena na pojavu neobičnih ili egzotičnih vrsta u Jadranu mogu utjecati i balastne vode, bijeg novo uzgojenih vrsta u marikulturi, kao i bijeg vrsta iz akvarija. »Još nismo u mogućnosti uočiti u potpunosti posljedice klimatskih promjena na živi svijet u moru, jer osim mogućih negativnih učinaka mogu biti i određeni pozitivni učinci u gospodarskom smislu, kao što je porast brojnosti vrsta u Jadranu koje mogu postati alternativne vrste u ulovu«, kaže Dulčić.

Kiselo more

Ugljični dioksid (CO2) se u morskoj vodi pretvara u bikarbonate koje zajedno s kalcijem organizmi koriste za izgradnju skeleta. No, znanstvenici se pribojavaju da bi njegov suvišak mogao smanjiti inače neutralnu ph vrijednost mora, to jest zakiseliti ga. Kako bi to utjecalo na život u moru još se točno ne zna. Postoje znanstvenici katastrofičari, koji na primjer kažu da će 90 posto koralja nestati, dok drugi kažu da će se živi svijet uspjeti prilagoditi.

Vjesnik 24. srpnja 2007.

 

Komentari: 

0 0 # pozdravRiana Yokiry 2007-10-30 13:02
Prije nekoliko dana sam ronila na Brusniku gdje sam vidjela nekoliko vrlo neobičnih riba. za jednu od vrsta znam da je smokva, ali drugu nigdje ne mogu pronaći. riba je oblika sličnog smokvi, ljubičaste je boje, sa tamno plavim perajama, rep joj je kao kod tune isto tamno plavi, ima crvene točkice po sebi, a uz gornju peraju i trbuh ima gotovo florescentnu žuto-zelenu prugu. ako netko zna o kojoj ribi je riječ, molila bih da mi javi na e-mail.
pozdrav
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Rušenje zračnog broda nad uvalom Krivica 1915. godine (video 2:09)

    Sabrina 22.01.2018 01:19
    GALERIJE - Rušenje zračnog broda nad uvalom Krivica 1915. godine (video 2:09)
    It's a pity you don't have a donate button! I'd definitely donate to this brilliant blog! I ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    BoFrost 21.01.2018 21:03
    Kako biti nevidljiva
    A šta to majke ti radi gradonačelnica. ..
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    barba 21.01.2018 20:20
    nema mira među maslinama
    Ostavku bi trebali podnijeti prije svega predsjednik gradskog vijeća i dogradonačelnik koji ...
     
  • »Svaštara«

    gost 21.01.2018 16:26
    Priziv savjesti
    Ne rade ih na odjelu gdje primaju plaću, nego na crno za honorar. Unosan priziv savjesti.
     
  • »Svaštara«

    Sivi 21.01.2018 16:05
    Dilanje pornografije
    Šta sad nas počinješ daviti i dilanjem Markićkine katolibanske pornografije?
     
  • »Svaštara«

    hranitelj tuljana 21.01.2018 15:35
    Tko spasi jedan život, spasio je cijeli svijet
    "Od osam ginekologa na odjelu, njih šestorica se pozivaju na priziv savjesti i ne rade ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    građanin 20.01.2018 15:58
    Uhljeba, uhljeba, gospodaru...
    Gomila nesposobnih uhljeba, ništa drugo, ukoliko gradonačelnica nije u stanju dovesti u red ...
     
  • »Svaštara«

    Dino 20.01.2018 15:46
    još jedno mrtvo slovo na papiru
    evo, vlada već duže vrijeme proprema novi Zakon o otocima, čim se usvoji sve će biti u ...
     
  • »Svaštara«

    katar 20.01.2018 15:14
    vitality destinacija
    ...ali zato mi imamo ministra turizma kakvog nema ni Austrija ni Italija. :-)
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    Gost 20.01.2018 13:51
    Kako vrijeme leti
    Inače zakon radi kojeg naglo skraćuju javnu raspravu je usvojen 2013. god. Ovi kao da su ...
     
  • »Svaštara«

    KJ 20.01.2018 13:46
    Traži se vijećnik
    Saznali bi i bez Novog Lista da imamo ovakvog gradskog vijećenika: Zbog čestog otkazivanja ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    Chuck N. 20.01.2018 13:26
    Aha
    Da. Oni mogu stvarno sve. Mogu u tri dana usvojiti prostorne planove nakon proteka svih ...
     
  • »Svaštara«

    24sata.hr 20.01.2018 13:04
    Nije sve u moru: Švicarska i Belgija zarađuju više od nas
    Vlada se hvali rekordnim zaradom od turizma u 2017., ali i dalje zaostajemo. Austrija samo ...
     
  • »Svaštara«

    24sata.hr 20.01.2018 13:01  
  • Plan guranja otpada pod tepih

    bb 20.01.2018 11:41
    karneval
    Misliš na "nestručne službe" iz Grada ?
     
  • »Svaštara«

    Marinero 20.01.2018 10:55
    Krupnim koracima idemo unazad
    Novi koncesionar na brzobrodskoj liniji Lošinj-Cres-Rij eka: Kapetan Luka istisnuo Jadrolinijinu ...
     
  • »Svaštara«

    Sir Oliver 20.01.2018 10:41
    Halo Bing
    www.index.hr/.../1019696.aspx ...
     
  • Primjedbe na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Mali Lošinj za razdoblje od 2017. do 2022. godine

    R.Z. 20.01.2018 10:00
    Koliko će nas to koštati?
    Zanima me je li još netko predao primjedbe na ovaj plan. Imajte u vidu da se nazivom "Plana ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    Gost 20.01.2018 08:28
    Majstori tvrde da će u 6 dana od završetka javne rasprave odraditi: -referirati se na ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    Chuck N. 20.01.2018 08:16
    Prvi među 1000
    Grad Mali Losinj ima stučne službe koje će ući u legendu...nema toga što oni ne mogu...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    watafak 19.01.2018 21:48
    ???
    Kaže: Promjena datuma je uslijedila zbog zakonske obveze usvajanja Odluke do 01. veljače ...
     
  • Plan guranja otpada pod tepih

    mali-losinj.hr 19.01.2018 21:01  
  • »Svaštara«

    hranitelj tuljana 19.01.2018 18:29
    verbalni delikt
    "Ako sloboda išta znači onda znači pravo da se ljudima kaže ono što ne žele čuti." George Orwell ...
     
  • Sljepilo za brojeve

    DZ 19.01.2018 18:19
    Besmislica
    Pa nije se baš pretrgnuo da Kapelija prikaže suvislim govornikom. U tekstu piše "golf teren ...
     
  • Sljepilo za brojeve

    gost 19.01.2018 12:43
    Tko su to MI ?
    Prije će biti da si je Prodan dao mašti maha pa je Kristijanu prišio nešto što ovaj nije ...
     
  • Sljepilo za brojeve

    ruđer 19.01.2018 11:19
    šegrt Hlapić
    Kristijan je očito pobrkao lončiće, golferi ne koriste usluge postolara nego jednostavno ...
     
  • Sljepilo za brojeve

    mihujlo 19.01.2018 10:38
    cipelić
    da, baš će netko od bogatih golfera (ako ikada uopće dođe do tog "obrovac" projekta) ići u ...
     
  • Sljepilo za brojeve

    gost 19.01.2018 10:01
    Nije problem Kardum nego glavni urednik znakovitog prezimena Prodan što je dobar opis ...
     
  • Sljepilo za brojeve

    kada 19.01.2018 08:39
    šta se čeka
    Šta se čeka ? Samo ne u Novom listu tamo je Kardum HDZ.
     
  • Sljepilo za brojeve

    klimavo stajanje 18.01.2018 19:13
    Dokle
    Moguće je da dva ministra stoje iza Ane, a tko stoji iza njih i dokle? Dok nešto ne izađe u ...