Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Siromaško pravo - na vrbi svirala

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Pravda Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta, piše Feral Tribune.

Besplatnu pravnu pomoć od sada će moći davati jedino odvjetnici koji su to do sada činili tek sporadično, a nevladini aktivisti koji su pomagali u stotinama tisuća slučajeva siromašnima to će moći jedino ako imaju pravni fakultet i položen državni ispit. Područje besplatne pravne pomoći opasno se suzilo, kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu, donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija ukupna obiteljska primanja ne prelaze 2300 kuna. Novi zakon bit će poligon za zloupotrebe i korupciju, smatraju pravnici i nevladine organizacije

Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta.

Ljudima koji su što zbog rata, što zbog divljeg kapitalizma, ostali bez igdje ičega, često neukima, a još češće izbezumljenima, ove organizacije su pomagale da se uopće orijentiraju u labirintu administrativne procedure kojoj nema kraja i u šumi institucija koje su s nekom maćehinskom natmurenošću dočekivale ove građane trećeg reda. U olovna vremena Tuđmanov režim je ovakvu pomoć NGO-a nazivao "neprijateljskom djelatnošću" ako se radilo o Srbima, iako je u pitanju bilo golo preživljavanje staraca i starica kojima se pod noktima nazirao pepeo njihovih spaljenih kuća, a kada je napetost malo popustila, pravni savjeti "prezrenima" svih nacionalnosti su proglašavani – nadripisarstvom.

Prijedlog zakona o pravnoj pomoći koji se prvo zvao "Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći", kiselio se u ladicama Ministarstva pravosuđa tri godine nedostupan javnosti jer je država očito shvatila da će za bilo kakvu pomoć sirotinji morati odriješiti kesu, a onda je prijedlog ovog ljeta iznenada osvanuo u Saboru jer je netko iz Bruxellesa došapnuo da bez ovog zakona ulaska u Evropu – nema.

Sve u svemu, prijedlog zakona kaže da će pravnu pomoć od sada moći davati jedino odvjetnici, područje pravne pomoći opasno se suzilo kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Nevladine organizacije koje pomažu onima koji nemaju ni za kruh ni za odvjetnike, poslale su seriju pisama Ministarstvu pravosuđa, Vladi i premijeru Sanaderu osobno, s ozbiljnim primjedbama na tekst prijedloga zakona, ali osim jednog kurtoaznog pisma ministrice pravosuđa Ane Lovrin – do sada nije odgovorio nitko.

U čemu je problem? Koalicija od dvadesetak nevladinih organizacija za ljudska prava traži da se prijedlog zakona povuče iz saborske procedure i otvori javna rasprava jer ako se taj zakon usvoji, on neće pomagati najsiromašnijima, nego će ih gurnuti u još veće probleme. Prema mišljenju aktivistice GONG-a Arijane Vele i Sandre Benčić iz Centra za mirovne studije, inače obje diplomirane pravnice, "zakon preusko tretira područje za koje građani mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć dok sva druga područja ostaju u nadleštvu monopola odvjetničke komore i skupih tarifa pravnog zastupanja koje je ta komora sama sebi propisala".

Kolika je tarifa za silovanje?

Naime, prema članku 5. prijedloga zakona, (besplatnu) pravnu pomoć mogu dobiti osobe u statusnim pitanjima, od državljanstva do dokazivanja očinstva, u radnom pravu i pred trgovačkim sudovima, ali ne na primjer – žrtve svih tipova nasilja. Parnični postupak ostaje i dalje u ingerenciji procjene sudova tko je siromašan a tko ne, a u kaznenim procesima vrijedi – zakon o odvjetništvu. Primjera radi, hrvatski sudovi su u 2005. odobrili samo tisuću tristo besplatnih zastupanja i oslobađanje od sudskih troškova u nešto više od 3000 predmeta što je u odnosu na nekoliko stotina tisuća molbi za pomoć nevladinim organizacijama zanemariv broj.

Usput rečeno, praksa "uredovnih dana" kada su sudovi jednom tjedno davali besplatne savjete strankama, ukinuta je u Hrvatskoj prije deset godina kao "socijalističko naslijeđe" iako se ta praksa provodi u Austriji dva puta tjedno do dana današnjeg, a dobro upućeni se sjećaju da se ukidanje besplatnih savjeta na sudovima nekako poklopilo s – novim zakonom o odvjetništvu.

"Građani lošeg imovnog stanja ne smiju biti ograničeni u tome za koje će im se vrste predmeta pružiti pravna zaštita o trošku države jer se time derogira njihovo Ustavom zajamčeno pravo na pristup sudovima... Njima se besplatna pravna pomoć mora pružiti u svim predmetima i pravnim stvarima te ih država ne smije ograničavati odredbama ovog Zakona", stoji u pismu Vladi koje je potpisala koalicija nevladinih organizacija. Dok član HHO-a Žarko Puhovski smatra da je zakon "napisan kompliciranim, nerazumljivim i birokratskim jezikom od čega će biti malo koristi", profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Alan Uzelac, koji je 2004. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakona, u razgovoru za Feral ističe da je prijedlog zakona "od samog početka bio mišljen tek kao novi sloj na torti postojećih zakona, a ne kao sustavni način rješavanja pitanja pristupa sudovima najsiromašnijih slojeva". "Do sada smo imali neke zakonske odredbe o pomoći koje praktično nisu funkcionirale, a sada ćemo imati praksu u kojoj zakon neće funkcionirati", smatra Alan Uzelac.

Uputnica za korupciju

Pitanje na koje upozoravaju i stručnjaci i nevladine organizacije jest kako procijeniti tko je zaista siromašan i tko će takve odluke donositi. Naime, prema prijedlogu ovog zakona odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija su ukupna obiteljska primanja manja od iznosa najniže mjesečne osnovice za obračunavanje poreza, koja sada iznosi 2298 kuna.

Dok nevladine aktivistice Sandra Benčić i Ariana Vela upozoravaju da "pravnu pomoć temeljem ovog zakona neće moći ostvarivati, na primjer, majka dvoje studenata koja ima mjesečni prihod od 4000 kuna i živi u iznajmljenom stanu koji plaća s režijama 2000 kuna", profesor Uzelac tvrdi kako će zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći biti poligon za zloupotrebe i korupciju. "Razmišljanje da će takav korisnik prvo stajati u redu pred činovnicima općinske uprave - koji će se prema ovom 'siromaškom pravu' odnositi s pozicija 'vladarske veličanstvenosti' - da bi dobio 'uputnicu' za predmet u kojem će, na primjer, tužiti susjedno tijelo općinske uprave radi diskriminacije i lošeg postupanja - prilično je nerealna ideja".

"S druge strane taj organ, kronično zatrpan poslovima i papirima, daleko je i od problema koji muče tog čovjeka i od tijela koje bi trebalo voditi postupak pa ostaje da se krajnje formalnom metodom procijeni imovinsko stanje klijenta što će predstavljati model pretplaćen na zloporabe u atmosferi korupcije koja cvjeta upravo u tijelima državne uprave", smatra naš sugovornik.

S obzirom da je sama ideja države u zapadno-evropskim društvima još od Rousseaua shvaćena kao solidan javni servis, praksa besplatne pravne pomoći, na primjer, u Engleskoj govori o tome da ona košta jednako koliko i cijeli pravosudni sistem zajedno jer čak ni srednji slojevi u toj zemlji nemaju dovoljno novca za plaćanje advokata.

Pogled na hrvatski prijedlog zakona o pravnoj pomoći nakon prvog čitanja u Saboru i nakon ozbiljnih primjedbi u javnosti - koji, usput rečeno, u članku 2. između ostalog kaže da se "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja" - govori o tome da je on sastavljen iz pozicije interesa državnih tijela, Ministarstva financija i odvjetničkog ceha te da je korisnik pravne pomoći ostao – na zadnjem mjestu.

Na kraju kao i na početku: što će biti s nevladinim organizacijama koje su i do sada pružale neke oblike pravnih savjeta siromašnim građanima?

Idealno loša praksa

Prema prijedlogu zakona, u članku 41., udruga može pružati pravnu pomoć "kada pruži dokaze da je osigurala pružanje pravne pomoći od strane osobe koja ima diplomski studij prava, ima položen državni stručni ispit ili drugi odgovarajući ispit..." protiv čega načelno NGO-i nemaju ništa protiv, ali ono što je sporno jest opseg poslova i – opći ton.

Naime, kontradiktorno je da se predlagači pozivaju na dosadašnje široko humanitarno iskustvo nevladinih organizacija u potrebi kreiranja zakona, a onda im u nekoliko škrtih rečenica propisuju dužinu štapa budućeg djelovanja.

Što se stručnosti tiče, nije realno da baš svaka šuša u NGO-ima daje pravne savjete, a u slučaju Srpskog demokratskog foruma, u svih sedamnaest njegovih ureda rade diplomirani pravnici, suci i odvjetnici, najviše zato jer su devedesetih – masovno izbacivani s posla.

Generalno gledano, tamo gdje zakon i odvjetnici posljednjih petnaest godina nisu željeli ni primirisati stizale su nevladine organizacije u pomoći nevoljnim ljudima. Zamislite starca iz Gornjeg Hrastovca, na nesreću Srbina, koji mora stići do četrdeset kilometara udaljenog Dvora na Uni autobusom koji ide jednom u dva dana da bi ostvario pravo na povrat kuće, mirovine i zdravlja a ne zna ni što ga je snašlo i kome se treba obratiti jer većina službenika za njega nema vremena.

U stotinama tisuća takvih slučajeva bez obzira na nečija krvna zrnca pomagale su nevladine organizacije i to silno iskustvo ne samo da nije honorirano novim zakonom nego predlagačima ne predstavlja razumnu i korisnu sponu za odnos države i krajnjih korisnika.

"Čak i kada bi zakon bio idealno napisan, nevladinim organizacijama u domaćim uvjetima ostaje puno posla u prostoru između neukih službenika i neukih stranaka", smatra Srđan Dvornik, direktor Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Takva praksa partnerstva države i nevladinih organizacija gdje se razmjenjuje iskustvo i entuzijazam jednih s formalnom nadležnošću drugih, poznata je posvuda po Evropi, naročito u području ostvarenja socijalnih prava, ali domaći prijedlog zakona o pravnoj pomoći nije očito napisan s tom namjerom.

Sužavajući područje pravne pomoći, ograničavajući prava krajnjih korisnika nemogućim imovinskim cenzusom i lišavajući se usluga nevladinih organizacija, država je pokazala da sebe još uvijek ne doživljava kao javni servis, nego kao labirint cehovskih interesa pa će i zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći na kraju postati – na vrbi svirala.

 

Komentari: 

0 0 # Superhikovo zakonodavstvoXman 2007-09-14 12:19
Prvo su nas osiromašili i napravili od nas socijalne slučajeve, a sada donose zakon po odredbi da "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja". Pa nek neko kaže da nije sastavljen u interesa moćnih i bogatih i odvjetničkog ceha da postanu još moćniji i bogatiji.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # miro@miro.hrPravo za bogate 2007-09-23 15:18
Ovo što imamo nije vrijedno imena "sudstvo" a [censored]arija s cijenama odvjetničkih usluga izvedena je upravo kako graðani ne bi mogli tražiti pravdu, čak ni na ovakvom sudu punom raznih Lozina i Milanovića, da im se ne bi slučajno zalomilo da je i dobiju. Ovim zakonom bit će im onemogućeno da izaðu čak i pred takve sudačke ništarije.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dodatni problemJZ 2007-09-23 15:40
Tu imamo jedan dodatan problem. Ukoliko se graðanin RH odluči potra¾iti pravdu na meðunarodnim sudovima, oni neće primiti predmet ukoliko isti ne proðe kroz sve pravne instance u Hrvatskoj. A taj prolazak kroz sve pravne instance u Hrvatskoj je jako skup i biće još skuplji i može potrajati toliko dugo da čovjek jednostavno odustane od sudske borbe. A to je još jedna pogodnost za bogate.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    gost 29.03.2020 19:12
    Ona je Chuck Norris
    Gradonečlnica je spriječila dolazak virusa na otok ali nije nikom ništa zabranila?
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    corona 29.03.2020 19:00
    ..
    ajde ne trkeljaj, nije suspendirala niti jedno ljudsko pravo! iznad hrvatskog ustava je ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    gost 29.03.2020 18:45
    Evo ti Predsjednika RH pa njemu reci
    Umjesto mene evo ti odgovora od Predsjendika RH Zorana Milanovića, prenosim s ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Dr. No 29.03.2020 18:30
    Lista protekcije
    Ali sve to te nije spriječilo da ishitrene i nezakonite postupke Gradonačelnice nazivaš ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Dr. No 29.03.2020 18:13
    Virus Imbecillus
    A kako bi bilo da nam citiraš odredbu Ustava koja gradonačelnici jedne otočne vukojebine ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    corona 29.03.2020 17:43
    ..
    Mogla je i smjela je donijeti odluke koje je donijela. Ustavom nije dozvoljeno da ti nekog ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    gost 29.03.2020 17:19
    Pučanstvo se treba štiti od takvih kao što si ti
    Da si pažljivo čitao članak skužio bi da tema nije virusu nego o kršenju ustava i zakona i ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    corona 29.03.2020 16:59
    ZAŠTITA PUČANSTVA
    1.odvratila od nekog smilenog čitanja pa sam površno na preskok pročitao tekst. između ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    gost 29.03.2020 16:27
    Corona nebuloza ti je ime
    Je li te prva rečenica odvratila od čitanja ili si površno čitao? Ili se pak radi o tvojoj ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    corona 29.03.2020 15:49
    nebuloza
    Nebuloza u prvoj rečenici me odvratila od čitanja, to jest čitao sam površno.nepozna vanje ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Gost 29.03.2020 15:40
    Sablasna propaganda
    Ostali Gradovi mogu od nje učiti samo o medijskom manipuliranju i obmanjivanju javnosti na ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Žuja 29.03.2020 15:09
    Diktatorski virus
    Ne, nije trebala pustiti da priroda odradi svoje nego je trebala postupati u skladu s ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    corona 29.03.2020 14:40
    corona
    a trebala je pustiti da priroda odradi svoje pa ti ne bi pisao ovakve nebulozne članke
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Vatrogasac Mirko 29.03.2020 14:27
    Superhik gradonačelnica
    Gradonačelnica je izuzetna PR manipulatorica koja svoj nerad i nesposobnost maskira ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Alan Ford 29.03.2020 11:53
    Ako sam dobro shvatio
    Dakle Rotarijanci su veliki dobrotvori jer djele tuđi novac.
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Potrebiti 29.03.2020 10:07
    Rotarijanci
    Rotarijanci u Malom Lošinju, koliko je meni poznato, nemaju neki svoj novac nego organiziraju ...
     
  • Virus koji nije opasan samo za zdravlje

    Korona 29.03.2020 09:57
    Izolacija razuma
    Gradonačelnica je objavila mjere koje Grad Mali Lošinj namjerava poduzeti kako bi se smanjile ...
     
  • Tigrica od papira

    Gost 29.03.2020 09:05
    Mentalna šteta
    U katastrofama poput ove pandemije ljudi pokazuju svoje najbolje i najgore osobine, a ti ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 28.03.2020 20:33
    I balon visko leti jer u njemu nema ništa osim zraka
    Mic mic, argumentiranje ti je očito jača strana! Zanimljivo kao i gradonačelnica koristiš verzalu ...
     
  • Tigrica od papira

    mic mic 28.03.2020 19:49
    teška bolest
    ovaj CORONIMUS nanio je mnogo štete, a poglavito stete u našim glavama i to bojim se ...
     
  • Tigrica od papira

    preporuka nm 28.03.2020 17:52
    as
    oporba nema volje za živit a kamoli za sazivat neku sjednicu. Puno im je ljepše doma grijat ...
     
  • Tigrica od papira

    NM 28.03.2020 15:26
    preporuka oporbi
    Ukoliko je sve gore napisano točno, u skladu sa čl. 54 Poslovnika Gradskog vijeća GML ...
     
  • Tigrica od papira

    Vatrogasac Mirko 28.03.2020 14:12
    Sposobnost ili povjerenje u sustavu CZ?
    Osim što ima problem s propisima gradonačelnica ima problema i s zdravom logikom. Tako ...
     
  • Tigrica od papira

    građanin 28.03.2020 06:26
    !!!
    Zašto se stožer civilne zaštite nije oglasio kada je postojala potencijalna ugroza stanovništva ...
     
  • Tigrica od papira

    Vatrogasac Mirko 27.03.2020 21:27
    Ah ti glupi propisi
    Sustav civilne zaštite je puno ozbiljnija stvar nego što ga doživljava gradonačelnica koja ...
     
  • Tigrica od papira

    porto 27.03.2020 14:25
    nesposobnost i lijenost
    Imamo nažalost nesposobnu i lijenu gradsku vlast. Problem je i u nama jer od ispodprosječnih ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 27.03.2020 14:20
    Poziranje i naslikavanje
    Takva prilika za poziranje i naslikavanje se ne propušta i ne prepušta onima koji stvarno nešto ...
     
  • Tigrica od papira

    gost 27.03.2020 13:41
    minusi ad phocam
    Dobro zboriš, ne kužim čemu minusi. To je valjda neki uvjetni refleks na tvoje postove ovome ...
     
  • Tigrica od papira

    Charlie Chaplin 27.03.2020 13:36
    Naša mala diktatura
    Grad ne funkcionira, Gradsko vijeće se ne sastaje, vlast je preuzeo stožer na čijem čelu ...
     
  • Tigrica od papira

    qwer 27.03.2020 13:31
    Pandemija
    "Možda nije postupila legalno, ali je postupila pametno" kako je neke njene postupke netko ...