Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Siromaško pravo - na vrbi svirala

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Pravda Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta, piše Feral Tribune.

Besplatnu pravnu pomoć od sada će moći davati jedino odvjetnici koji su to do sada činili tek sporadično, a nevladini aktivisti koji su pomagali u stotinama tisuća slučajeva siromašnima to će moći jedino ako imaju pravni fakultet i položen državni ispit. Područje besplatne pravne pomoći opasno se suzilo, kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu, donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija ukupna obiteljska primanja ne prelaze 2300 kuna. Novi zakon bit će poligon za zloupotrebe i korupciju, smatraju pravnici i nevladine organizacije

Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta.

Ljudima koji su što zbog rata, što zbog divljeg kapitalizma, ostali bez igdje ičega, često neukima, a još češće izbezumljenima, ove organizacije su pomagale da se uopće orijentiraju u labirintu administrativne procedure kojoj nema kraja i u šumi institucija koje su s nekom maćehinskom natmurenošću dočekivale ove građane trećeg reda. U olovna vremena Tuđmanov režim je ovakvu pomoć NGO-a nazivao "neprijateljskom djelatnošću" ako se radilo o Srbima, iako je u pitanju bilo golo preživljavanje staraca i starica kojima se pod noktima nazirao pepeo njihovih spaljenih kuća, a kada je napetost malo popustila, pravni savjeti "prezrenima" svih nacionalnosti su proglašavani – nadripisarstvom.

Prijedlog zakona o pravnoj pomoći koji se prvo zvao "Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći", kiselio se u ladicama Ministarstva pravosuđa tri godine nedostupan javnosti jer je država očito shvatila da će za bilo kakvu pomoć sirotinji morati odriješiti kesu, a onda je prijedlog ovog ljeta iznenada osvanuo u Saboru jer je netko iz Bruxellesa došapnuo da bez ovog zakona ulaska u Evropu – nema.

Sve u svemu, prijedlog zakona kaže da će pravnu pomoć od sada moći davati jedino odvjetnici, područje pravne pomoći opasno se suzilo kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Nevladine organizacije koje pomažu onima koji nemaju ni za kruh ni za odvjetnike, poslale su seriju pisama Ministarstvu pravosuđa, Vladi i premijeru Sanaderu osobno, s ozbiljnim primjedbama na tekst prijedloga zakona, ali osim jednog kurtoaznog pisma ministrice pravosuđa Ane Lovrin – do sada nije odgovorio nitko.

U čemu je problem? Koalicija od dvadesetak nevladinih organizacija za ljudska prava traži da se prijedlog zakona povuče iz saborske procedure i otvori javna rasprava jer ako se taj zakon usvoji, on neće pomagati najsiromašnijima, nego će ih gurnuti u još veće probleme. Prema mišljenju aktivistice GONG-a Arijane Vele i Sandre Benčić iz Centra za mirovne studije, inače obje diplomirane pravnice, "zakon preusko tretira područje za koje građani mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć dok sva druga područja ostaju u nadleštvu monopola odvjetničke komore i skupih tarifa pravnog zastupanja koje je ta komora sama sebi propisala".

Kolika je tarifa za silovanje?

Naime, prema članku 5. prijedloga zakona, (besplatnu) pravnu pomoć mogu dobiti osobe u statusnim pitanjima, od državljanstva do dokazivanja očinstva, u radnom pravu i pred trgovačkim sudovima, ali ne na primjer – žrtve svih tipova nasilja. Parnični postupak ostaje i dalje u ingerenciji procjene sudova tko je siromašan a tko ne, a u kaznenim procesima vrijedi – zakon o odvjetništvu. Primjera radi, hrvatski sudovi su u 2005. odobrili samo tisuću tristo besplatnih zastupanja i oslobađanje od sudskih troškova u nešto više od 3000 predmeta što je u odnosu na nekoliko stotina tisuća molbi za pomoć nevladinim organizacijama zanemariv broj.

Usput rečeno, praksa "uredovnih dana" kada su sudovi jednom tjedno davali besplatne savjete strankama, ukinuta je u Hrvatskoj prije deset godina kao "socijalističko naslijeđe" iako se ta praksa provodi u Austriji dva puta tjedno do dana današnjeg, a dobro upućeni se sjećaju da se ukidanje besplatnih savjeta na sudovima nekako poklopilo s – novim zakonom o odvjetništvu.

"Građani lošeg imovnog stanja ne smiju biti ograničeni u tome za koje će im se vrste predmeta pružiti pravna zaštita o trošku države jer se time derogira njihovo Ustavom zajamčeno pravo na pristup sudovima... Njima se besplatna pravna pomoć mora pružiti u svim predmetima i pravnim stvarima te ih država ne smije ograničavati odredbama ovog Zakona", stoji u pismu Vladi koje je potpisala koalicija nevladinih organizacija. Dok član HHO-a Žarko Puhovski smatra da je zakon "napisan kompliciranim, nerazumljivim i birokratskim jezikom od čega će biti malo koristi", profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Alan Uzelac, koji je 2004. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakona, u razgovoru za Feral ističe da je prijedlog zakona "od samog početka bio mišljen tek kao novi sloj na torti postojećih zakona, a ne kao sustavni način rješavanja pitanja pristupa sudovima najsiromašnijih slojeva". "Do sada smo imali neke zakonske odredbe o pomoći koje praktično nisu funkcionirale, a sada ćemo imati praksu u kojoj zakon neće funkcionirati", smatra Alan Uzelac.

Uputnica za korupciju

Pitanje na koje upozoravaju i stručnjaci i nevladine organizacije jest kako procijeniti tko je zaista siromašan i tko će takve odluke donositi. Naime, prema prijedlogu ovog zakona odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija su ukupna obiteljska primanja manja od iznosa najniže mjesečne osnovice za obračunavanje poreza, koja sada iznosi 2298 kuna.

Dok nevladine aktivistice Sandra Benčić i Ariana Vela upozoravaju da "pravnu pomoć temeljem ovog zakona neće moći ostvarivati, na primjer, majka dvoje studenata koja ima mjesečni prihod od 4000 kuna i živi u iznajmljenom stanu koji plaća s režijama 2000 kuna", profesor Uzelac tvrdi kako će zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći biti poligon za zloupotrebe i korupciju. "Razmišljanje da će takav korisnik prvo stajati u redu pred činovnicima općinske uprave - koji će se prema ovom 'siromaškom pravu' odnositi s pozicija 'vladarske veličanstvenosti' - da bi dobio 'uputnicu' za predmet u kojem će, na primjer, tužiti susjedno tijelo općinske uprave radi diskriminacije i lošeg postupanja - prilično je nerealna ideja".

"S druge strane taj organ, kronično zatrpan poslovima i papirima, daleko je i od problema koji muče tog čovjeka i od tijela koje bi trebalo voditi postupak pa ostaje da se krajnje formalnom metodom procijeni imovinsko stanje klijenta što će predstavljati model pretplaćen na zloporabe u atmosferi korupcije koja cvjeta upravo u tijelima državne uprave", smatra naš sugovornik.

S obzirom da je sama ideja države u zapadno-evropskim društvima još od Rousseaua shvaćena kao solidan javni servis, praksa besplatne pravne pomoći, na primjer, u Engleskoj govori o tome da ona košta jednako koliko i cijeli pravosudni sistem zajedno jer čak ni srednji slojevi u toj zemlji nemaju dovoljno novca za plaćanje advokata.

Pogled na hrvatski prijedlog zakona o pravnoj pomoći nakon prvog čitanja u Saboru i nakon ozbiljnih primjedbi u javnosti - koji, usput rečeno, u članku 2. između ostalog kaže da se "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja" - govori o tome da je on sastavljen iz pozicije interesa državnih tijela, Ministarstva financija i odvjetničkog ceha te da je korisnik pravne pomoći ostao – na zadnjem mjestu.

Na kraju kao i na početku: što će biti s nevladinim organizacijama koje su i do sada pružale neke oblike pravnih savjeta siromašnim građanima?

Idealno loša praksa

Prema prijedlogu zakona, u članku 41., udruga može pružati pravnu pomoć "kada pruži dokaze da je osigurala pružanje pravne pomoći od strane osobe koja ima diplomski studij prava, ima položen državni stručni ispit ili drugi odgovarajući ispit..." protiv čega načelno NGO-i nemaju ništa protiv, ali ono što je sporno jest opseg poslova i – opći ton.

Naime, kontradiktorno je da se predlagači pozivaju na dosadašnje široko humanitarno iskustvo nevladinih organizacija u potrebi kreiranja zakona, a onda im u nekoliko škrtih rečenica propisuju dužinu štapa budućeg djelovanja.

Što se stručnosti tiče, nije realno da baš svaka šuša u NGO-ima daje pravne savjete, a u slučaju Srpskog demokratskog foruma, u svih sedamnaest njegovih ureda rade diplomirani pravnici, suci i odvjetnici, najviše zato jer su devedesetih – masovno izbacivani s posla.

Generalno gledano, tamo gdje zakon i odvjetnici posljednjih petnaest godina nisu željeli ni primirisati stizale su nevladine organizacije u pomoći nevoljnim ljudima. Zamislite starca iz Gornjeg Hrastovca, na nesreću Srbina, koji mora stići do četrdeset kilometara udaljenog Dvora na Uni autobusom koji ide jednom u dva dana da bi ostvario pravo na povrat kuće, mirovine i zdravlja a ne zna ni što ga je snašlo i kome se treba obratiti jer većina službenika za njega nema vremena.

U stotinama tisuća takvih slučajeva bez obzira na nečija krvna zrnca pomagale su nevladine organizacije i to silno iskustvo ne samo da nije honorirano novim zakonom nego predlagačima ne predstavlja razumnu i korisnu sponu za odnos države i krajnjih korisnika.

"Čak i kada bi zakon bio idealno napisan, nevladinim organizacijama u domaćim uvjetima ostaje puno posla u prostoru između neukih službenika i neukih stranaka", smatra Srđan Dvornik, direktor Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Takva praksa partnerstva države i nevladinih organizacija gdje se razmjenjuje iskustvo i entuzijazam jednih s formalnom nadležnošću drugih, poznata je posvuda po Evropi, naročito u području ostvarenja socijalnih prava, ali domaći prijedlog zakona o pravnoj pomoći nije očito napisan s tom namjerom.

Sužavajući područje pravne pomoći, ograničavajući prava krajnjih korisnika nemogućim imovinskim cenzusom i lišavajući se usluga nevladinih organizacija, država je pokazala da sebe još uvijek ne doživljava kao javni servis, nego kao labirint cehovskih interesa pa će i zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći na kraju postati – na vrbi svirala.

 

Komentari: 

0 0 # Superhikovo zakonodavstvoXman 2007-09-14 12:19
Prvo su nas osiromašili i napravili od nas socijalne slučajeve, a sada donose zakon po odredbi da "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja". Pa nek neko kaže da nije sastavljen u interesa moćnih i bogatih i odvjetničkog ceha da postanu još moćniji i bogatiji.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # miro@miro.hrPravo za bogate 2007-09-23 15:18
Ovo što imamo nije vrijedno imena "sudstvo" a [cenzurirano]ar ija s cijenama odvjetničkih usluga izvedena je upravo kako graðani ne bi mogli tražiti pravdu, čak ni na ovakvom sudu punom raznih Lozina i Milanovića, da im se ne bi slučajno zalomilo da je i dobiju. Ovim zakonom bit će im onemogućeno da izaðu čak i pred takve sudačke ništarije.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dodatni problemJZ 2007-09-23 15:40
Tu imamo jedan dodatan problem. Ukoliko se graðanin RH odluči potra¾iti pravdu na meðunarodnim sudovima, oni neće primiti predmet ukoliko isti ne proðe kroz sve pravne instance u Hrvatskoj. A taj prolazak kroz sve pravne instance u Hrvatskoj je jako skup i biće još skuplji i može potrajati toliko dugo da čovjek jednostavno odustane od sudske borbe. A to je još jedna pogodnost za bogate.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Dogodilo se na današnji dan

    udes 27.09.2021 21:33
    zrakoplovni
    Izvadak o udesu drugi dan poslije, gdje sam tada kao pitomac TVA KoV u Zagrebu isao sa 4 ...
     
  • Dogodilo se na današnji dan

    udes 27.09.2021 21:16
    zrakoplovni
    Povuci ravnu crtu od Mostara prema Puli. Da je bio visi za 30 metara ne bi dodirnuo krosnje ...
     
  • Grad za nju

    vVv 27.09.2021 13:28
    Kriminal pod zaštitom
    Najnoviji primjer kako HDZ štiti svoje lokalne šerife: Plenković i Vlada prešućuju kako su ...
     
  • Grad za nju

    Gost 27.09.2021 12:07
    Čemu služi ovaj komentar?
    A šta ti konjino misliš da mi ne znamo gdje živimo? Mi dobro znamo da ona u miru radi što već ...
     
  • Grad za nju

    Gost 27.09.2021 10:35
    Politički iskorak
    Može joj biti. Uvijek se među izabranim vjećnicima nađu prodane duše. A ka smo kod iskoraka ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 27.09.2021 10:14
    Neka si joj rekao, maco...
    Ima vas točno tamo gdje vas želi. Idete se igrati u "pješčenjak" i dok se vi tu dolazite ...
     
  • Grad za nju

    Gulanfer 27.09.2021 09:43
    Pazi 'vamo!
    Pogledajte ovaj kratki isječak iz promidžbenog spota gdje to kaže i obećava da će u sljedećem ...
     
  • Grad za nju

    12 godina faxa 27.09.2021 08:45
    100 dana
    A što je 100 dana u usporedbi sa 12 godina faxa? 100 dana se računa kod promjene vlasti ...
     
  • Grad za nju

    gost 27.09.2021 08:38
    Degeneracija HDZ-a
    Nije si uspjela podčiniti lošinjski ogranak HDZ-a jer je sposobna nego zato što je članstvo ...
     
  • Grad za nju

    Muflon 26.09.2021 11:39
    Privatizacija HDZ-a
    Istina je da je Kučićka lokalni HDZ totalno podčinila sebi i svojim potrebama, ali nije ...
     
  • Grad za nju

    Pamti pa vrati 26.09.2021 09:03
    Otok njenih djedova
    Ako pažljivije sagledaš stvari, ona uopće nije HDZov kadar, ona je lokalni HDZ totalno ...
     
  • Grad za nju

    gost 25.09.2021 14:01
    Demografsko proseravanje
    Blebnuo si glupost. Ovo što sam napisao nije širenje mržnje. Nisam izrazio osjećaj da narodu ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 25.09.2021 12:14
    Tava loncu
    Ovo što ste napisali predstavlja širenje mržnje na nacionalnoj osnovi. A vezano uz ...
     
  • Grad za nju

    gost 25.09.2021 11:28
    "uništena zemlja zbog glupih ljudi"
    Moram se složiti s tobom. Hrvatska je još prije dvije godina osvojila titulu najgluplje ...
     
  • Grad za nju

    hranitelj tuljana 25.09.2021 08:11
    Jadna zgrada
    Naricati zbog hrpe cigli dok vlastiti narod i kultura izumire (svaki dan treba sve više ...
     
  • Grad za nju

    Tariguz 24.09.2021 14:09
    Spisak ješki za birače zvan program
    Još prije izbora sam komentirao da njezin program uopće nije program jer nigdje ne navodi rokove ...
     
  • Grad za nju

    Gost 24.09.2021 13:53
    ####
    Ne budi naivan. Za takav odgovor morala bi nekoga ili nešto okriviti, a sebe, svoju kamarilu ...
     
  • Grad za nju

    Grunf 24.09.2021 12:33
    > Kučićka zna!
    Neko je na fejsu objavio staru fotku škole i potaknuo komentiranje: > Da to nekad Osnovna škola ...
     
  • Grad za nju

    ma kuš na me 24.09.2021 12:30
    ladim jaja
    Kao što je gradonačelnica na zadnjoj sjednici rekla, obećanja će se ispuniti kada se za to ...
     
  • Grad za nju

    Domestos 24.09.2021 10:48
    USKOK ili eLošinj ?
    A na zadnjim izborima nam je nježno tepala da je Lošinj samo naš dom poseban među tisuću ...
     
  • Grad za nju

    gost 24.09.2021 09:54
    Transparentan proračun
    A što kažete na ovo? Nemojte tražiti na fejsu gradonačelnik.h r jer ovo je fake-news.
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    Jelena 24.09.2021 07:57
    ???
    Pogotovo izvan sezone? A zašto ne u sezoni? Možeš li to malo elaborirati?
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    gost 23.09.2021 19:04
    Dugoročno nećemo dočekati
    Biti će to plus kakav će biti i luka Mrtvaška. Promašena investicija. A dugoročno ćemo svi ...
     
  • O aerodromu, rode, da ti pojem

    Damir SK 23.09.2021 18:54
    Mislim da svi zajedno pretjerujete
    Zračna luka na Malom Lošinju apsolutno treba proširiti. Dugoročno to će se itekako pokazati ...
     
  • Grad za nju

    Domestos 23.09.2021 17:50
    Aninih 100 dana
    Za razliku od nje gradonačelnik Grada Pule je prvih 100 dana dobro iskoristio. Uvedena ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 17:33
    Bahati savjet anonimnog trola
    A tvoj odgovor nema veze s logikom. Jer kad bi (tvojim riječima rečeno) trebalo "pustiti ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 12:43
    Obrazujte se
    Vidim da ne razumijete pojam slobode od prisile. Nije ni čudo, jer pojam ljudskih prava je ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 12:23
    Pustimo ih da si uštrcavaju
    Pustimo onda na miru i one koji žele birati hoće li im biti uštrcan u tijelo heroin ili ...
     
  • Svaštara br. 1

    hranitelj tuljana 23.09.2021 10:59
    Sluškinjina priča
    Malo vam je kriva usporedba....ov o nije radi pa ćeš dobiti plaću. Ovo je stavi nikab da i ...
     
  • Svaštara br. 1

    gost 23.09.2021 10:49
    Pozicioniranje
    Ja mislim da antivakseri i antimaskeri rade isto što i političari da se kako se ono kaže ...