Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Siromaško pravo - na vrbi svirala

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Pravda Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta, piše Feral Tribune.

Besplatnu pravnu pomoć od sada će moći davati jedino odvjetnici koji su to do sada činili tek sporadično, a nevladini aktivisti koji su pomagali u stotinama tisuća slučajeva siromašnima to će moći jedino ako imaju pravni fakultet i položen državni ispit. Područje besplatne pravne pomoći opasno se suzilo, kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu, donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija ukupna obiteljska primanja ne prelaze 2300 kuna. Novi zakon bit će poligon za zloupotrebe i korupciju, smatraju pravnici i nevladine organizacije

Hoće li aktivisti nevladinih organizacija, ako im se netko u budućnosti obrati za pravnu pomoć, zbog toga ići u zatvor? Novi prijedlog zakona o pravnoj pomoći kaže da – hoće. Do sada su nevladine organizacije otprilike dvjesto tisuća puta godišnje savjetovale, uglavnom ljude bez prebite pare ili "krivog" etničkog prezimena, kako da ostvare svoje pravo na sudu ili pred vratima države, ali ta je pomoć često puta bila puno šira od pravnog savjeta.

Ljudima koji su što zbog rata, što zbog divljeg kapitalizma, ostali bez igdje ičega, često neukima, a još češće izbezumljenima, ove organizacije su pomagale da se uopće orijentiraju u labirintu administrativne procedure kojoj nema kraja i u šumi institucija koje su s nekom maćehinskom natmurenošću dočekivale ove građane trećeg reda. U olovna vremena Tuđmanov režim je ovakvu pomoć NGO-a nazivao "neprijateljskom djelatnošću" ako se radilo o Srbima, iako je u pitanju bilo golo preživljavanje staraca i starica kojima se pod noktima nazirao pepeo njihovih spaljenih kuća, a kada je napetost malo popustila, pravni savjeti "prezrenima" svih nacionalnosti su proglašavani – nadripisarstvom.

Prijedlog zakona o pravnoj pomoći koji se prvo zvao "Prijedlog zakona o besplatnoj pravnoj pomoći", kiselio se u ladicama Ministarstva pravosuđa tri godine nedostupan javnosti jer je država očito shvatila da će za bilo kakvu pomoć sirotinji morati odriješiti kesu, a onda je prijedlog ovog ljeta iznenada osvanuo u Saboru jer je netko iz Bruxellesa došapnuo da bez ovog zakona ulaska u Evropu – nema.

Sve u svemu, prijedlog zakona kaže da će pravnu pomoć od sada moći davati jedino odvjetnici, područje pravne pomoći opasno se suzilo kao i kategorija onih koji tu pomoć zaslužuju. Nevladine organizacije koje pomažu onima koji nemaju ni za kruh ni za odvjetnike, poslale su seriju pisama Ministarstvu pravosuđa, Vladi i premijeru Sanaderu osobno, s ozbiljnim primjedbama na tekst prijedloga zakona, ali osim jednog kurtoaznog pisma ministrice pravosuđa Ane Lovrin – do sada nije odgovorio nitko.

U čemu je problem? Koalicija od dvadesetak nevladinih organizacija za ljudska prava traži da se prijedlog zakona povuče iz saborske procedure i otvori javna rasprava jer ako se taj zakon usvoji, on neće pomagati najsiromašnijima, nego će ih gurnuti u još veće probleme. Prema mišljenju aktivistice GONG-a Arijane Vele i Sandre Benčić iz Centra za mirovne studije, inače obje diplomirane pravnice, "zakon preusko tretira područje za koje građani mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć dok sva druga područja ostaju u nadleštvu monopola odvjetničke komore i skupih tarifa pravnog zastupanja koje je ta komora sama sebi propisala".

Kolika je tarifa za silovanje?

Naime, prema članku 5. prijedloga zakona, (besplatnu) pravnu pomoć mogu dobiti osobe u statusnim pitanjima, od državljanstva do dokazivanja očinstva, u radnom pravu i pred trgovačkim sudovima, ali ne na primjer – žrtve svih tipova nasilja. Parnični postupak ostaje i dalje u ingerenciji procjene sudova tko je siromašan a tko ne, a u kaznenim procesima vrijedi – zakon o odvjetništvu. Primjera radi, hrvatski sudovi su u 2005. odobrili samo tisuću tristo besplatnih zastupanja i oslobađanje od sudskih troškova u nešto više od 3000 predmeta što je u odnosu na nekoliko stotina tisuća molbi za pomoć nevladinim organizacijama zanemariv broj.

Usput rečeno, praksa "uredovnih dana" kada su sudovi jednom tjedno davali besplatne savjete strankama, ukinuta je u Hrvatskoj prije deset godina kao "socijalističko naslijeđe" iako se ta praksa provodi u Austriji dva puta tjedno do dana današnjeg, a dobro upućeni se sjećaju da se ukidanje besplatnih savjeta na sudovima nekako poklopilo s – novim zakonom o odvjetništvu.

"Građani lošeg imovnog stanja ne smiju biti ograničeni u tome za koje će im se vrste predmeta pružiti pravna zaštita o trošku države jer se time derogira njihovo Ustavom zajamčeno pravo na pristup sudovima... Njima se besplatna pravna pomoć mora pružiti u svim predmetima i pravnim stvarima te ih država ne smije ograničavati odredbama ovog Zakona", stoji u pismu Vladi koje je potpisala koalicija nevladinih organizacija. Dok član HHO-a Žarko Puhovski smatra da je zakon "napisan kompliciranim, nerazumljivim i birokratskim jezikom od čega će biti malo koristi", profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Alan Uzelac, koji je 2004. bio član radne grupe za izradu prijedloga zakona, u razgovoru za Feral ističe da je prijedlog zakona "od samog početka bio mišljen tek kao novi sloj na torti postojećih zakona, a ne kao sustavni način rješavanja pitanja pristupa sudovima najsiromašnijih slojeva". "Do sada smo imali neke zakonske odredbe o pomoći koje praktično nisu funkcionirale, a sada ćemo imati praksu u kojoj zakon neće funkcionirati", smatra Alan Uzelac.

Uputnica za korupciju

Pitanje na koje upozoravaju i stručnjaci i nevladine organizacije jest kako procijeniti tko je zaista siromašan i tko će takve odluke donositi. Naime, prema prijedlogu ovog zakona odluku o tome tko ima pravo besplatnom pristupu sudu donosit će tijela općinske uprave izdavajući takvom klijentu "uputnicu", a pravo na podmirenje troška cijelog postupka imat će samo oni podnositelji zahtjeva čija su ukupna obiteljska primanja manja od iznosa najniže mjesečne osnovice za obračunavanje poreza, koja sada iznosi 2298 kuna.

Dok nevladine aktivistice Sandra Benčić i Ariana Vela upozoravaju da "pravnu pomoć temeljem ovog zakona neće moći ostvarivati, na primjer, majka dvoje studenata koja ima mjesečni prihod od 4000 kuna i živi u iznajmljenom stanu koji plaća s režijama 2000 kuna", profesor Uzelac tvrdi kako će zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći biti poligon za zloupotrebe i korupciju. "Razmišljanje da će takav korisnik prvo stajati u redu pred činovnicima općinske uprave - koji će se prema ovom 'siromaškom pravu' odnositi s pozicija 'vladarske veličanstvenosti' - da bi dobio 'uputnicu' za predmet u kojem će, na primjer, tužiti susjedno tijelo općinske uprave radi diskriminacije i lošeg postupanja - prilično je nerealna ideja".

"S druge strane taj organ, kronično zatrpan poslovima i papirima, daleko je i od problema koji muče tog čovjeka i od tijela koje bi trebalo voditi postupak pa ostaje da se krajnje formalnom metodom procijeni imovinsko stanje klijenta što će predstavljati model pretplaćen na zloporabe u atmosferi korupcije koja cvjeta upravo u tijelima državne uprave", smatra naš sugovornik.

S obzirom da je sama ideja države u zapadno-evropskim društvima još od Rousseaua shvaćena kao solidan javni servis, praksa besplatne pravne pomoći, na primjer, u Engleskoj govori o tome da ona košta jednako koliko i cijeli pravosudni sistem zajedno jer čak ni srednji slojevi u toj zemlji nemaju dovoljno novca za plaćanje advokata.

Pogled na hrvatski prijedlog zakona o pravnoj pomoći nakon prvog čitanja u Saboru i nakon ozbiljnih primjedbi u javnosti - koji, usput rečeno, u članku 2. između ostalog kaže da se "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja" - govori o tome da je on sastavljen iz pozicije interesa državnih tijela, Ministarstva financija i odvjetničkog ceha te da je korisnik pravne pomoći ostao – na zadnjem mjestu.

Na kraju kao i na početku: što će biti s nevladinim organizacijama koje su i do sada pružale neke oblike pravnih savjeta siromašnim građanima?

Idealno loša praksa

Prema prijedlogu zakona, u članku 41., udruga može pružati pravnu pomoć "kada pruži dokaze da je osigurala pružanje pravne pomoći od strane osobe koja ima diplomski studij prava, ima položen državni stručni ispit ili drugi odgovarajući ispit..." protiv čega načelno NGO-i nemaju ništa protiv, ali ono što je sporno jest opseg poslova i – opći ton.

Naime, kontradiktorno je da se predlagači pozivaju na dosadašnje široko humanitarno iskustvo nevladinih organizacija u potrebi kreiranja zakona, a onda im u nekoliko škrtih rečenica propisuju dužinu štapa budućeg djelovanja.

Što se stručnosti tiče, nije realno da baš svaka šuša u NGO-ima daje pravne savjete, a u slučaju Srpskog demokratskog foruma, u svih sedamnaest njegovih ureda rade diplomirani pravnici, suci i odvjetnici, najviše zato jer su devedesetih – masovno izbacivani s posla.

Generalno gledano, tamo gdje zakon i odvjetnici posljednjih petnaest godina nisu željeli ni primirisati stizale su nevladine organizacije u pomoći nevoljnim ljudima. Zamislite starca iz Gornjeg Hrastovca, na nesreću Srbina, koji mora stići do četrdeset kilometara udaljenog Dvora na Uni autobusom koji ide jednom u dva dana da bi ostvario pravo na povrat kuće, mirovine i zdravlja a ne zna ni što ga je snašlo i kome se treba obratiti jer većina službenika za njega nema vremena.

U stotinama tisuća takvih slučajeva bez obzira na nečija krvna zrnca pomagale su nevladine organizacije i to silno iskustvo ne samo da nije honorirano novim zakonom nego predlagačima ne predstavlja razumnu i korisnu sponu za odnos države i krajnjih korisnika.

"Čak i kada bi zakon bio idealno napisan, nevladinim organizacijama u domaćim uvjetima ostaje puno posla u prostoru između neukih službenika i neukih stranaka", smatra Srđan Dvornik, direktor Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava. Takva praksa partnerstva države i nevladinih organizacija gdje se razmjenjuje iskustvo i entuzijazam jednih s formalnom nadležnošću drugih, poznata je posvuda po Evropi, naročito u području ostvarenja socijalnih prava, ali domaći prijedlog zakona o pravnoj pomoći nije očito napisan s tom namjerom.

Sužavajući područje pravne pomoći, ograničavajući prava krajnjih korisnika nemogućim imovinskim cenzusom i lišavajući se usluga nevladinih organizacija, država je pokazala da sebe još uvijek ne doživljava kao javni servis, nego kao labirint cehovskih interesa pa će i zakon o (besplatnoj) pravnoj pomoći na kraju postati – na vrbi svirala.

 

Komentari: 

0 0 # Superhikovo zakonodavstvoXman 2007-09-14 12:19
Prvo su nas osiromašili i napravili od nas socijalne slučajeve, a sada donose zakon po odredbi da "podnositelj zakona ne smije povlašćivati po osnovi socijalnog položaja". Pa nek neko kaže da nije sastavljen u interesa moćnih i bogatih i odvjetničkog ceha da postanu još moćniji i bogatiji.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # miro@miro.hrPravo za bogate 2007-09-23 15:18
Ovo što imamo nije vrijedno imena "sudstvo" a [censored]arija s cijenama odvjetničkih usluga izvedena je upravo kako graðani ne bi mogli tražiti pravdu, čak ni na ovakvom sudu punom raznih Lozina i Milanovića, da im se ne bi slučajno zalomilo da je i dobiju. Ovim zakonom bit će im onemogućeno da izaðu čak i pred takve sudačke ništarije.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dodatni problemJZ 2007-09-23 15:40
Tu imamo jedan dodatan problem. Ukoliko se graðanin RH odluči potra¾iti pravdu na meðunarodnim sudovima, oni neće primiti predmet ukoliko isti ne proðe kroz sve pravne instance u Hrvatskoj. A taj prolazak kroz sve pravne instance u Hrvatskoj je jako skup i biće još skuplji i može potrajati toliko dugo da čovjek jednostavno odustane od sudske borbe. A to je još jedna pogodnost za bogate.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora

    Senaida 20.06.2019 00:28
    Privatizacija prava na sudjelovanje u planiranje prostora
    Hi, i feel that i saw you visited my web site so i got here to go back the desire?.I'm ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Žuja 19.06.2019 15:21
    Klikni za event managera
    Kako se ne bismo sjećali? Samo klikni na donji link : volim-losinj.org/.../...
     
  • _sv-aštara br. 2

    FR 19.06.2019 15:12
    ???
    a event managera na OGV se više nitko ne sjeća?
     
  • _sv-aštara br. 2

    Crveno i crno 19.06.2019 14:37
    Odgojni dom: Rasulo s mirisom boljševičke pedagogije
    Gari vjerojatno zna za to sastančenje ali ne škodi mu jer on igra na sve boje. Ministrici je ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Bodac 19.06.2019 13:01
    Per aspera ad astra
    Je, bio je to vrlo trnovit put do uspjeha ;-) ;-) ;-)
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    Dritto 19.06.2019 12:44
    Legendarni šlamperaj "općine" ML
    Radovi su počeli početkom svibnja na šlampav način. Na gradilišnoj ploči kao investitor ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Pluto 19.06.2019 09:28
    Direktorica OGV
    Pod prezimenom Turkalj dobila je mjesto direktorice Osorskih glazbenih večeri. Nije dugo ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    carli 18.06.2019 20:42
    Napredovanje
    Martinu Lipovac su na plaći u Pučkom otvorenom držali i dulje dok joj nisu namjestitli ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Kum 2 18.06.2019 15:41
    Crna kronika
    otoci.net/.../...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Kvisko 18.06.2019 12:43
    Dokaz muljatorstva
    Osim toga Gari ga je i uhljebio. I to u istu firmu gdje i Milana Mužića. Prije 12 godina ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    sic 18.06.2019 10:33
    Muljanje
    Po tome što stalno sastanči s bišim ravnateljem Brkanićem iz esdepeja moglo bi za muljatora ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    gost 18.06.2019 09:36
    Muljator protiv muljatora
    Biće zanimljivo pratiti da li će muljatora Garija smuljati njegov štićenik kojeg je postavio ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    KumA 18.06.2019 07:42
    Krivo je more....
    I kumstva imaju ulogu...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Zozo 18.06.2019 07:22
    Vrana vrani oči ne kopa
    Ovo vrijedi ponoviti.
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    Tin 17.06.2019 21:09
    obećanja bez pokrića
    Prazna obećanja, a gradonačelnica to zna ili bi to trebala znati. Ništa od gore navedenog ...
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    Zorro 17.06.2019 19:35
    Materijali i inspiracija
    To nije možda, nego je točno tako. Način i rezultati rada njezinih stručnih službi koje ...
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    magistar 17.06.2019 19:18
    u gaju tom kukavica kuka
    Možda upravo njezine stručne službe daju materijale za ove brojne napise na ovom portalu.
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    Zorro 17.06.2019 18:22
    Političarke manekenskog smjera
    A zašto bi mu odgovarali? Ne odgovaraju ni na vijećnička pitanja, premda vijećnici znaju ...
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    grejp 17.06.2019 12:26
    jako lijepa, mlada i ništa više
    Ne može proći niti tjedan a da Mujagić ne poteraca našu gradonačelnicu. Ključno je pitanje ...
     
  • Cres: Kratkovidnost odgovornih

    gost 17.06.2019 12:25
    Što kažu građani
    A evo što na ta pojašnjenja odgovornih kažu građani: Dragan Saganić Vezano za priopćenje ...
     
  • _sv-aštara br. 2

    Cile 17.06.2019 09:33
    Pokazivanje mišića
    Amorfni Gari će ovih dana biti u prilici da nam svima pokaže mišiće svojim utjecajem u ovom ...
     
  • Cres: Kratkovidnost odgovornih

    ZiS 17.06.2019 09:04
    Diskretni šarm balkanske lažljivosti
    Ovo je snimak šetnice ispod razvikanog Boutique hotela Alhambra. Kažu "Tamo gdje je more ...
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    Roko 17.06.2019 08:53
    Bijela zastava poraza
    Te nagrade uz koje se naslikavaju orgastičkim osmjesima na licima su sve samo ne jeftine. Skupo ...
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    Nike 16.06.2019 20:47
    .......
    dokle god kod sporta bude prevladavao mentalitet tipa, nemate dvoranu, imate livadu pa ...
     
  • Plaža Kadin - redovan rad ili velika investicija

    El Dorado 16.06.2019 20:04
    sjetit ćemo vas se na izborima
    Vidimo da ovi na vlasti samo slave jer su opet pokupili neke jeftine nagrade. Evo ...
     
  • Satirički prilozi

    Blenton 16.06.2019 16:33
    Organizirana spontanost
    Spontano okupljanje isto kao "spontani" dolazak novinara na proslavu da napiše "A Gari ...
     
  • Satirički prilozi

    Fiumanka 16.06.2019 16:14
    ......
    Zar ovo nije bilo spontano okupljanje?
     
  • Satirički prilozi

    Blenton 16.06.2019 14:36
    Manekeni na okup!
    Navodno je dobio fidbek profesionalaca za PR da njegovo narcisoidno rođendansko preseravanje ...
     
  • Cres: Kratkovidnost odgovornih

    Fanta 16.06.2019 12:26
    ???
    Nitko nije pogodio taj jedan komentar za koji kažeš da su samo zbog njega preneseni i ...
     
  • Cres: Kratkovidnost odgovornih

    Dwayne 16.06.2019 11:59
    u potrazi za izgubljenim vremenom
    Čak i ženski WWE djeluje ozbiljnije od ovog tko zna čime izazvanog kompromitirajuć eg ...