PRIMJEDBA NA PRIJEDLOG SANACIJE TZV. NAPUŠTENOG EKSPLOATACIJSKOG POLJA KOD OSORAPod čl. 3.4.2.2. Uvjeti uređenja prostora – Sanacija oštećenih područja predviđa se "provesti sanaciju prostora napuštenih eksploatacijskih polja" (str. 238), a na karti 3.A Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – područja posebnih ograničenja u korištenju (1:25 000) Osorska komunada - Konopičije označeno je sa znakom X (napušteno eksploatacijsko polje). Tijekom javne rasprave održane 28.10.2006. gđa. Tatjana Rakovac, izrađivačica prijedloga novog Prostornog plana Grada Malog Lošinja, izjavila je da se predviđa sanacija napuštenog kamenoloma kod Osora . . .
Osorska komunada - Konopičije netočno je označeno kao "napušteno eksploatacijsko polje" pošto za č. zem. 1154/2 k.o. Osor nikada nije izdano Rješenje za odobravanje eksploatacijskog polja od strane Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za gospodarstvo. Sukladno tome predmetni prostor nije uvršten niti u popis kodova eksploatacijskih polja (Atlas rudarstva Republike Hrvatske 2006., str. 195 –199).
Č. zem. 1154/2 k.o. Osor, katastarska kultura pašnjak, vlasništvo je Republike Hrvatske, te je na osnovu odluke Povjerenstva za zakup poljoprivrenog zemljišta u vlasništvu RH za Primorsko-goransku županiju dano Robertu Poloniu u zakup temeljem Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta (20. listopad 2000., klasa: 320-02/97-01/0042, urbroj: 2170-01-04-00/0020), pri čemu je zakupoprimac-posjednik ovlaštenik preostalih šest korisnika.
U skladu s čl.VI ugovora zakupoprimac već šest godina zemljište koristi za poljoprivrednu proizvodnju na način da poboljšava bonitet zemljišta (prostor je ograđen i koristi se za ispašu ovaca). Tijekom javne rasprave održane dana 27. siječnja 2004. u svezi izdavanja odobrenja za istraživanje tehničko-građevnog kamena Trgovačkom društvu GP «Krk» izjasnio se da ne dozvoljava da ga se smeta u posjedu (Zapisnik s javne rasprave, klasa: UP/I-310-34/03-01/0005, urbroj: 2170-76-02-04-03/KB), a istog je mišljenja i danas.
Na spomenutoj javnoj raspravi protiv bilo kakvih radova na predmetnom lokalitetu izjasnio se i dr.G. Sušić iz Eko–centra Caput insulae – Beli jer se hranilište bjeloglavih supova nalazi u neposrednoj blizini, a i danas je mišljenja da su bilo kakvi rudarski radovi na području Osorske komunade - Konopičije neprihvatljivi s obzirom na zaštitu prirode.
Količina metara kubičnih tehničko-građevnog kamena koja bi se nužno morala eksploatirati tijekom sanacije nije potrebna u svrhu gradnje na otoku Lošinju jer eksploatacijske rezerve tehničko-građevnog kamena na istražnom prostoru "Bojnak" na Cresu zadovoljavaju potrebe i otoka Cresa i otoka Lošinja za idućih 90-tak godina (Povjerenstvo za utvrđivanje rezervi mineralnih sirovina od dana 07. srpnja 2006., rješenje: klasa UP/I-310-01/06-03/93, urbroj: 526-04-02-06-6). Tako otvaranje novog eksploatacijskog polja u svrhu sanacije nije samo ekološki, nego i ekonomski neutemeljeno.
Pošto je zemljište koje se vodi kao katastarska kultura pašnjak već privedeno prvotnoj namjeni, odnosno već se šest godina nalazi u funkciji poljoprivredne djelatnosti (ispaše ovaca lokalnog stanovništva), sasvim se neracionalnim čini započinjati sanaciju koja će zahtijevati eksploataciju odgovarajuće količine metara kubičnih tehničko-građenog kamena. Uostalom, prostor označen kao nepostojeće eksploatacijsko polje vizualno ne degradira krajobraz zahvaljujući svojoj poziciji, odnosno činjenici da je vidljiv jedino iz aviona.
Činjenica da se predmetni prostor nalazi u blizini drevnog grada Osora uvjetuje njegovo tretiranje s posebnom pažnjom (prema karti 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – zaštita prirode i zaštita kulturnih dobara, mj. 1:25000, Osorska komunada – Konopičije graniči s "posebno vrijednim područjem"). Tome treba pridodati da je u Elaboratu za povijesnu cjelinu gradskog naselja Osor, izrađenu od strane Konzervatorskog odjela u Rijeci, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, zona tretirana kao gospodarski real Osora – etnološko-arheološko zone i lokaliteti, te da prema prijedlogu Ministarstva kulture spada u zonu C - proširenje zaštite povjesno-urbanističke cjeline Osora (ambijentalna zaštita). Za sve intervencije u zoni A, nakon uspostave zone C, investitori su dužni ishoditi odobrenje nadležnog tijela.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...
Komentari: