Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Mjerenje demokracije

Korisnička ocjena:  / 4
LošeNajbolje 

votingZa manje od mjesec dana demokracija će nam osigurati da ne dobijemo bolju državnu vlast nego što je zaslužujemo budući da će je izabrati dobri ljudi koji ne izlaze na izbore. U duhu ove dvije poznate, pomalo cinične izreke na proljeće iduće godine izabrat će nam i lokalnu vlast. Kakvo je stanje demokracije u Republici Hrvatskoj? Na pitanje može li se uopće mjeriti kvalitetu demokracije pokušao je odgovoriti portal EKONOMSKI LAB prikazom metodologije koju koristi američka nevladina organizacija Freedom House koja zagovara i mjeri obilježja demokracije diljem svijeta.

 

Prema Izvješću Freedom House pod nazivom "Nacije u tranzitu" (Nations in Transit) Hrvatska se nalazi u društvu Poljske, Rumunjske i Bugarske, odnosno Mađarske, za razliku od ponešto razvijenijih demokracija od Baltika preko Češke i Slovačke do Slovenije. 

Metodologija mjerenja demokracije
Demokracija je apstraktna ideja jer je povijesno iskustvo zapravo ograničeno. Freedom House metodologija obuhvaća pitanja javnih politika i političkog poretka koja su bila kriteriji pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Portal ističe da prikazivanjem pitanja nastoji ukazati na složenost pojave koju se mjeri i ilustrira tezu o tome koliko je demokracija širi koncept od pukih predodžbi o volji većine kroz višestranačke izbore (koji su, naravno, nužan, ali ne i dovoljan uvjet razvijene liberalne demokracije).

Kriteriji su svrstani u nekoliko poglavlja javnih politika, kako slijede:

Nacionalna demokratska vladavina:
■ Oslikavaju li ustav i zakoni načela demokratske vladavine?
■ Da li je država u praksi otvorena za političku participaciju građana u procesu donošenja odluka o javnim politikama?
■ Postoji li sustav provjera i ravnoteža između zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti?
■ Omogućuje li se građanima i medijima zakonsko pravo na pristup informacijama države?
■ Postoji li odgovarajuća razina ekonomske slobode od dominacije države?
■ Postoji li konsenzus političkih skupina i građana o demokraciji kao temelju političkog sustava?
■ Postiže li se politička stabilnost bez prisile, nasilja i kršenja temeljnih prava i građanskih sloboda od strane države i ne-državnih aktera?
■ Priznaju li građani legitimitet državne vlasti te zakone i javne politike kojima se njima upravlja?
■ Da li je državna vlast uspostavljena na cijelom teritoriju zemlje?
■ Da li je država slobodna od prijetnji stabilnosti kao što su rat, pobune, dominacija vojske, stranih sila i ostalih skupina moći?
■ Da li je zakonodavna vlast neovisna od izvršne vlasti te djelotvorna i odgovorna prema javnosti?
■ Imaju li građani i mediji redoviti pristup zastupnicima i zakonodavnom procesu kroz javna saslušanja, okupljanja u lokalnim jedinicama, objavljena parlamentarna izvješća itd.?
■ Oslikava li parlament društveno-političke preferencije tako što omogućava forum za mirno i demokratsko ophođenje različitih političkih opcija?
■ Da li je uloga vlade u stvaranju javnih politika jasno definirana u odnosu na ostale grane vlasti?
■ Ima li vlada resurse za formuliranje i implementiranje javnih politika?
■ Imaju li građani i mediji redoviti pristup vladi na način da mogu komentirati formuliranje i implementaciju javnih politika?
■ Funkcionira li profesionalna javna uprava prema demokratskim standardima i praksama?
■ Predstavlja li vlada društveno-političke preferencije prilikom rješavanja sukoba i podrške razvoju demokracije?
■ Postoji li građansko-demokratski parlamentarni i sudski nadzor nad vojskom i sigurnosnim službama te nad njihovim proračunima?
■ Imaju li zastupnici, mediji i udruge civilnog društva dovoljno informacija od države kako bi mogu nadzirati vojsku i sigurnosne službe?

Izborni proces:
■ Temelji li se vlast na općem i jednakom pravu glasa i na volji građana iskazanoj na redovnim, slobodnim i poštenim izborima na kojima se provodi tajno glasovanje?
■ Postoji li pošteno izborno zakonodavstvo, jednake mogućnosti vođenja političke kampanje, poštena anketiranja i pošteno brojanje glasova?
■ Postoje li značajne prepreke političkoj organizaciji i registraciji?
■ Temelji li se izborni sustav na višestranačju, s funkcionalnim strankama, uključujući i opozicijsku stranku?
■ Da li je javnost angažirana u političkom životu zemlje, što se vidi kroz članstvo u strankama, odaziv glasača na izborima i ostale faktore?
■ Da li je politički proces otvoren za sudjelovanje nacionalnih manjina?
■ Postoji li mogućnost djelotvorne rotacije odnosno promjene vlasti među različitim strankama koje predstavljaju različite interese i opcije javnih politika?
■ Jesu li birači slobodni izabrati svoje predstavnike bez pritiska od strane vojske, stranih sila, totalitarnih stranaka i/ili gospodarskih oligarha?
■ Jesu li posljednji nacionalni parlamentarni i predsjednički izbori bili ocijenjeni kao slobodni i pošteni od strane domaćih i međunarodnih organizacija koje nadziru izbore?

Civilno društvo:
■ 
Štiti li država pravo na neovisnost civilnog sektora?
■ Postoji li rast neprofitnih i nevladinih udruga civilnog društva, uključujući i karitativno-filantropske udruge za dobrovoljnu pomoć potrebitima te udruge nacionalnih manjina?
■ Koliko javnost sudjeluje u dobrovoljnim aktivnostima udruga?
■ Koliko vjerske zajednice sudjeluju u karitativnim aktivnostima?
■ Da li je društvo slobodno od utjecaja ekstremističkih i netolerantnih nevladinih organizacija koje prijete društvenoj stabilnost i demokratskoj tranziciji?
■ Da li je regulatorno okruženje za civilno društvo slobodno od prekomjerne birokracije prilikom registracije, ostvarivanja zakonskih prava, financiranja, oporezivanja, nabave i pristupa informacijama?
■ Imaju li udruge dovoljne kapacitete i perspektivu financiranja iz domaćih i stranih izvora, uključujući i mogućnost sudjelovanja na natječajima za javna sredstva?
■ Koliko država uzima u obzir istraživanja i zagovaranja javnih politika od strane interesnih skupina i udruga, pogotovo kod kreiranja javnih politika i zakonodavstva?
■ Kako mediji gledaju na udruge?
■ Poštuje li država pravo na osnivanje i članstvo u sindikatima?
■ Da li je obrazovni sustav slobodan od političkog utjecaja i propagande?

Neovisnost medija:
■ 
Postoji li zakonska zaštita slobode medija?
■ Jesu li istraživački novinari zaštićeni?
■ Postoje li zakonske odredbe o klevetama i visoke kazne za „neodgovorno" novinarstvo?
■ Jesu li medijska uredništva neovisna od državnog uplitanja i privatnih vlasnika?
■ Uživa li javnost raznolikost ponude tiskanih i elektroničkih izvora informacija, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini, a koji bi predstavljali različite političke poglede?
■ Da li je većina medija u privatnom vlasništvu i slobodna od prekomjerne koncentracije jednog vlasnika?
■ Jesu li privatni mediji financijski održivi na tržištu, odnosno slobodni od politički i drugih utjecaja?
■ Mogu li novinari i mediji osnivati vlastita profesionalna udruženja?
■ Uživa li društvo slobodan pristup Internetu, bez državne kontrole i uz različitost mišljenja na online izvorima?

Lokalna demokracija:
■ Omogućuju li ustav i zakoni okvir za lokalnu samoupravu i demokraciju?
■ Postoji li dovoljna razina decentralizacije?
■ Jesu li lokalne vlasti slobodne u dizajniranju i prilagodbi institucija lokalnim potrebama i uvjetima?
■ Konzultira li se središnja vlast s lokalnim vlastima prilikom planiranja donošenja odluka o javnim politikama koje se odnose na lokalnu razinu?
■ Postoji li opće, jednako i izravno pravo glasa na lokalnoj razini?
■ Održavaju li se lokalni izbori redovito?
■ Jesu li birači u svojim preferencijama slobodni od gospodarskih oligarha, središnje vlasti i nacionalnih političkih stranaka?
■ Koliko su građani angažirani kroz članstvo u strankama, odaziv na izborima i druge faktore?
■ Oslanjaju li se lokalne vlasti na prijedloge udruga, poslovnih i sindikalnih udruženja i ostalih interesnih skupina glede važnih javnih politika?
■ Mogu li građani i udruge podnositi peticije, organizirati prosvjede i pokretati ostale aktivnosti utjecanja na lokalno odlučivanje?
■ Mogu li nacionalne manjine sudjelovati u lokalnom upravljanju?
■ Koliko mediji prate lokalne građanske inicijative?
■ Mogu li se lokalne jedinice udruživati na domaćoj i međunarodnoj razini zbog zaštite i zagovaranja svojih interesa?
■ Imaju li lokalne jedinice mogućnost ubiranja poreza, naknada i ostalih prihoda?
■ Donose li se lokalni proračuni neovisno od prekomjernim političkim utjecajima i kontrolama od središnje vlasti?
■ Imaju li lokalne jedinice dovoljne materijalne, financijske i ljudske resurse za pružanje kvalitetnih javnih usluga?
■ Jesu li lokalne jedinice podložne nadzoru odgovornosti?
■ Mogu li mediji slobodno istraživati lokalnu politiku i upravu?
■ Jesu li javna okupljanja u lokalnim jedinicama redovita i zakonski omogućena?

Neovisnost pravosuđa:
■ Štite li ustav i zakoni temeljna politička, građanska i ljudska prava, uključujući slobodu izražavanja, savjesti, vjere, udruživanja i vlasništva?
■ Poštuje li država ta prava?
■ Postoji li neovisnost i nepristranost tumačenja i provedbe ustava?
■ Postoji li jednakost pred zakonom?
■ Uređuje li kazneno zakonodavstvo presumpciju nevinosti dok se krivnja ne dokaže, pristup poštenom i javnom saslušanju, pristup obrani i odvjetnicima te neovisnost pravobranitelja i tužilaštva?
■ Jesu li osumnjičenici i zatvorenici u praksi zaštićenih od arbitrarnih uhićenja, zatvaranja bez suđenja, pretraga bez naloga, mučenja i zlostavljanja te prekomjernih odgoda donošenja sudskih odluka?
■ Jesu li imenovanja sudaca poštena i nepristrana te imaju li adekvatno pravno obrazovanje?
■ Sude li suci pošteno i nepristrano, bez političkog utjecaja i kontrole?
■ Poštuju li institucije i provode li sudske odluke?

Korupcija:
■ 
Provodi li država antikorupcijske aktivnosti?
■ Postoji li mogućnost procesuiranja dužnosnika i službenika za korupciju?
■ Postoji li zakonska zaštita zviždača, antikorupcijskih aktivista, istražitelja i novinara prilikom izvješćivanja o podmićivanju i korupciji?
■ Da li je ekonomija slobodna od prekomjernog utjecaja države, prekomjernih birokratskih regulacija, zahtjeva za registracije i ostalih kontrola koje povećavaju mogućnosti za korupciju?
■ Postoje li značajna ograničenja sudjelovanja državnih dužnosnika u gospodarskom životu?
■ Postoje li adekvatna zakonska pravila o sukobu interesa i objavljivanju financijskih podataka (o porijeklu imovine političara)?
■ Provodi li država javno objavljene natječaje za zapošljavanja i javnu nabavu?

Kakvo je bodovanje zemalja prema ovoj metodologiji?
Na temelju navedenih indikatora mjeri se skor demokracije (Democracy Score) kao prosječna vrijednost navedenih sedam područja, i to u rasponu od 0 do 100 (%). S obzirom da je politološki teško razlikovati zemlje samo kao demokracije i diktature (jer realnost nije bijelo-crna), potrebno je uvesti preciznije bodovanje s više kategorija. Freedom House stoga razlikuje više vrsti političkih poredaka, s ocjenama od 1 do 7:

Konsolidirani autoritarni režim (1-2) – zatvorena društva u kojima diktatori sprječavaju političko natjecanje i pluralizam, uz masovna kršenja temeljnih političkih, građanskih i ljudskih prava.
Polukonsolidirani autoritarni režim (2-3) – autoritarni režimi koji se oslanjaju na neformalne strukture političke moći, uz ograničeno poštivanje demokratskih institucija i nepoštivanje minimalnih standarda izborne demokracije.
Tranzicijski/hibridni režim (3-4) – izborne demokracije, ali uz slabe demokratske institucije koje otežavaju zaštitu političkih prava i građanskih sloboda.
Polukonsolidirana demokracija (4-5) – izborne demokracije, ali pokazuju slabosti u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda.
Konsolidirana demokracija (5-7) – najbolje javne politike liberalne demokracije, ali obično uz suočavanje s određenom razinom korupcije, što može smanjiti skor.

Hrvatska je sa skorom 4.25 u skupini polukonsolidiranih demokracija. Razina demokracije u Hrvatskoj je na 54%, dok je u Estoniji 85%, a u Sloveniji 82%.

Hrvatska bilježi niži skor od ukupnog prosjeka u području pravosuđa i korupcije (što izravno i najviše utječe na zaostajanje prema metodologiji mjerenja ekonomske slobode), dok izborni proces i civilno društvo predstavljaju jače strane hrvatske demokracije.
Kada se ovo izvješće pogleda detaljnije na podacima unazad deset godina može se vidjeti nazadovanje demokratskih standarda na cijelom Zapadnom Balkanu (i u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji), dok se u razvijenijim zemljama Istočne Europe vidi stagnacija, bez napretka.

Zaključno
U Istočnoj Europi najrazvijenije demokracije imaju države koje su Europskoj uniji pristupile tijekom velikog proširenja 2004. godine. Te su države provele opsežne političke, ekonomske i društvene reforme, a njih se treba gledati kao cjelinu umjesto isključivog pristupa „ekonomskim" pitanjima u odnosu na „politička" i društvena.

U tom kontekstu izrazito je važno istaknuti kako razvoj liberalne demokracije zahtijeva precizan i racionalan pristup dizajniranju javnih politika i poretka, koji će nadilaziti učestale površne predodžbe o demokraciji kao volji većine kroz slobodne izbore i sl. Također, demokracija se ne može svesti na populizam koji pokušava donijeti jednostavna rješenja za složene procese koji tek trebaju sustavno i dovoljno detaljno ući u obrazovne sustave. Ova metodologija govori da se radi o nečemu mnogo složenijem, što ulazi u samu srž društvenih vrijednosti, o čemu je potrebno voditi otvorene rasprave.

Valja istaknuti kako su te zemlje prije vanjske komunističke i nacističke okupacije imale relativno jake liberalno-demokratske tradicije. Isto tako, razne anti-EU i anti-NATO dezinformacijske aktivnosti, posebice u obliku ionako raširenog populizma, mogu pridonositi jačanju autoritarnih tendencija i postupnom slabljenju liberalnih demokracija, pa tako i slobodnog tržišta. Možda je ova tema relativno nova, no metode su stare nešto više od sto godina. U baltičkim zemljama to se najbolje zna i jako dobro detektira.

Preuzeto s portala EKONOMSKI LAB

 

Komentari: 

027 # ....Crni labud 2020-06-12 13:37
"Vođeni domoljubljem i demokršćanskim vrijednostima, nastavit ćemo odvažno promicati nacionalne interese, štititi dignitet Domovinskog rata i hrvatskih branitelja, jačati hrvatsku vojsku i policiju te učvršćivati suverenitet i utjecaj Hrvatske u Europi i svijetu", obećavaju HDZ-ovci. Čuj, oni će nastaviti :sad: Od Agrokora preko Kuščevića do Rimac. Vođeni domoljubljem i demokršćanskim vrijednostima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
33 0 # Nisam sluga dolarahranitelj tuljana 2020-06-12 15:02
Zanima me objašnjenje osobe koja je ovo odlučila objaviti, zašto točno bismo mi u Hrvatskoj trebali svoju stvarnost mjeriti aršinom, nomenklaturom i terminologijom američke organizacije koju od svog osnutka financira američka vlada i koja po svijetu zastupa američke interese, a vodi je trenutno neki g. Hirstchberg?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
032 # ...Licemjer 2020-06-12 17:01
Citat hranitelj tuljana:
Zanima me objašnjenje osobe koja je ovo odlučila objaviti, zašto točno bismo mi u Hrvatskoj trebali svoju stvarnost mjeriti aršinom, nomenklaturom i terminologijom američke organizacije koju od svog osnutka financira američka vlada i koja po svijetu zastupa američke interese, a vodi je trenutno neki g. Hirstchberg?
Čovjek je vjerojatno neki k u toj struci, ali eto, tuljane, ti vjerojatno možeš navesti neke bolje kriterije/mjeri la/faktore itd.
Ajde kada ti nije jasno zašto ovo, daj neke bolje primjere.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
025 # Katekizam liberalne demokracijeAdministrator 2020-06-12 17:36
Citat hranitelj tuljana:
Zanima me objašnjenje osobe koja je ovo odlučila objaviti, zašto točno bismo mi u Hrvatskoj trebali svoju stvarnost mjeriti aršinom, nomenklaturom i terminologijom američke organizacije koju od svog osnutka financira američka vlada i koja po svijetu zastupa američke interese, a vodi je trenutno neki g. Hirstchberg?
■ Poznavatelji društveno-polit ičkih uređenja su u ovom nizu pitanja mogli prepoznati "katekizam" liberalne demokracije. Pitanja obuhvaćaju sve njene značajke, pa odgovori na njih svjedoče o stupnju razvijenosti i omogućuju uspoređivanje različitih država. Pitanja nisu sročena terminologijom američke organizacije, nego terminologijom koja se primijenjuje i u Hrvatskoj.
■ Poznavatelji mukotrpnog procesa pristupanja Hrvatske Europskoj uniji su mogli zapaziti da Freedom House metodologija zaista obuhvaća pitanja javnih politika i političkog poretka koja su bila kriteriji pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
231 # Je li to?hranitelj tuljana 2020-06-12 20:57
"liberalna demokracija" je li to onaj sistem privida političkog duopola koji se sastoji od dvije naoko suprotne političke opcije koje se u praksi slažu oko jedno 95% pitanja i u 100% pitanja koja su stvarno bitna i imaju najveći utjecaj na oblikovanje naše stvarnosti, dok za ostavljanje privida "suprotsavljeno sti" potenciraju neslaganje oko nebitnih pitanja koja graniče s bizarnim? A sve što izlazi iz okvira navedenog duopola režimski mediji i "ne"vladini aktivisti financirani od strane vlada napadaju unisono kao "populizam", "fašizam" i "ekstremizam"?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
020 # ■ ■ ■Administrator 2020-06-12 21:44
Traženo objašnjenje od osobe koja je ovo objavila si dobio. Za ostala pitanja odgovore potraži u literaturi.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
019 # Srozavanje ocjenegost 2020-06-13 10:52
Ovaj izvještaj je očito rađen prema starim podacima. U sljedećem izvještaju prema sadašnjim podacima Hrvatska neće biti u skupini polukonsolidira nih demokracija nego će se srozati među tranzicijske/hi bridne režime (3-4) – izborne demokracije, ali uz slabe demokratske institucije koje otežavaju zaštitu političkih prava i građanskih sloboda. Srozat će se zbog epidemije korupcije među ministrima, zbog državnog udara na civilno društvo u Plenkovićevom mandatu, a možda i zbog prostituiranja s proustaškim elementima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
118 # Srljamo u ”iliberalnu demokraciju”gost 2020-06-13 14:11
Citat gost:
Ovaj izvještaj je očito rađen prema starim podacima. U sljedećem izvještaju prema sadašnjim podacima Hrvatska neće biti u skupini polukonsolidira nih demokracija nego će se srozati među tranzicijske/hibridne režime (3-4) – izborne demokracije, ali uz slabe demokratske institucije koje otežavaju zaštitu političkih prava i građanskih sloboda. Srozat će se zbog epidemije korupcije među ministrima, zbog državnog udara na civilno društvo u Plenkovićevom mandatu, a možda i zbog prostituiranja s proustaškim elementima.
Izvještaj Freedom House opet svrstava Hrvatsku u polukonsolidira ne demokracije. Ali trend te ”konsolidacije” je negativan. Četiri su problema s kojima se hrvatska demokracija bakće: prvi je problem korupcija...
Drugi je problem diskriminacija nacionalnih manjina, usprkos tomu što su one sastavni dio vladajuće koalicije...
Treći problem Hrvatske je pitanje slobode i cenzure u medijima...
Četvrti problem hrvatske manjkave demokracije je rast ekstremne desnice ...
Unatoč svemu tome imat ćemo prijevremene izbore koji su, kaže autor, "svakako u interesu HDZ-a, ali nisu u interesu hrvatske demokracije. Redovitost izbora je glavna karakteristika stabilnih demokracija, a ne polukonsolidira nih demokracija koje tište četiri navedena problema po kojima Hrvatska može, vrlo brzo, skliznuti među ”iliberalne demokracije”.

Cijeli članak:
www.autograf.hr/.../
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
116 # Nazadnjaštvo na vlastiNN 2020-06-14 15:38
Citat:
Ovo sigurno neće popraviti ocjenu Hrvatske, a ako HDZ nakon izbora uspije složiti Vladu potonut ćemo mi još dublje. Netko je na fejsu dobro napisao da će u slučaju relativne pobjede HDZ morati dijeliti vlast s onima čije političke ideje se vrte oko zabrane abortusa čak i silovanim ženama, tvrdim zadomspremnim revizionistima, anti-imigrantim a, anti-Srbima i ostalim zbogom pameti figurama, a da maksimalan domet toga bude vlast koja stalno visi o koncu i pritom nazadnjaštvom zlostavlja ostatak zemlje, kako manjinski tako i većinski dio.
i.imgur.com/6UGNKGD.jpg
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
018 # ....građanin 2020-06-14 20:13
HDZ se odmah iza rata osilio i prešao na Tamnu stranu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # komentari?osma izborna jedinica 2020-06-18 17:41 Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
010 # Cirkus u kojem ne sudjelujemLiječeni birač 2020-06-18 18:14
Citat osma izborna jedinica:
Birači će opet nekome dati relativnu većinu a taj će si dokupiti koliko treba da sastavi Vladu, a onda novi cirkus opet iz početka. Zadnja vlada je završila na 15 smijenjenih ministara.

Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
011 # !!!!Greta 2020-06-18 19:07
Iz HBK upućuju građane da glasaju za opcije koje zagovaraju brak kao zajednicu muškarca i žene, "kulturu života" i obrazovanje utemeljeno na kršćanskom moralu, a ovoga puta na popisu se našlo i zagovaranje neradne nedjelje.

Mene zanima zašto biskupi ne upućuju građane da ne glasaju za osobe bez morala, licemjere, dokazane lažove i lopove.

p.s.
Onaj debil od ministra upravo savjetuje građanima RH da ne putuju u inozemstvo, ali građani tih država su kod nas dobro došli.
Lakrdija.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
09 # Ministar u šupkugost 2020-06-18 20:30
Citat Greta:
Iz HBK upućuju građane da glasaju za opcije koje zagovaraju brak kao zajednicu muškarca i žene, "kulturu života" i obrazovanje utemeljeno na kršćanskom moralu, a ovoga puta na popisu se našlo i zagovaranje neradne nedjelje.
Mene zanima zašto biskupi ne upućuju građane da ne glasaju za osobe bez morala, licemjere, dokazane lažove i lopove.
Nisu biskupi ludi da sijeku granu na kojoj sjede :lol: Citat:
p.s.
Onaj debil od ministra upravo savjetuje građanima RH da ne putuju u inozemstvo, ali građani tih država su kod nas dobro došli.
Lakrdija.
Debil od ministra se uvukao Plenkiju u šupak i osigurao si mjesto u Saboru.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # Malo vitraNa dvje stolice 2020-06-19 10:32
Citat gost:
Onaj debil od ministra upravo savjetuje građanima RH da ne putuju u inozemstvo, ali građani tih država su kod nas dobro došli.
Lakrdija.
Citat:
Debil od ministra se uvukao Plenkiju u šupak i osigurao si mjesto u Saboru.
A ćaća Sanader ga je od milja zvao moj mali Talijan pa mu prvo dao da bude potrčko u konzulatu a onda visoko mjesto na listi za Sabor i to ispred Kolinde. Mora da je to bila velika simpatija. Gladan vlasti ćaćin mali Talijan je zadržao gradonačelničku fotelju ali u Saboru ga nije bilo čuti :sad:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # Šutnja je zlatogost 2020-06-28 10:32
Citat Na dvje stolice:
Citat gost:
Onaj debil od ministra upravo savjetuje građanima RH da ne putuju u inozemstvo, ali građani tih država su kod nas dobro došli.
Lakrdija.
Citat:
Debil od ministra se uvukao Plenkiju u šupak i osigurao si mjesto u Saboru.
A ćaća Sanader ga je od milja zvao moj mali Talijan pa mu prvo dao da bude potrčko u konzulatu a onda visoko mjesto na listi za Sabor i to ispred Kolinde. Mora da je to bila velika simpatija. Gladan vlasti ćaćin mali Talijan je zadržao gradonačelničku fotelju ali u Saboru ga nije bilo čuti :sad:
Bio je zapažen kao "ćutolog". Šutio je da ne izvali neku glupost. Šutnja je dobar trik. Ako dugo šutiš šutnja će biti shvaćena kao mudrost. Problemi su nastali kad je kao ministar progovorio.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
011 # Strah je Vragpastir Loda 2020-06-18 20:46
Citat Greta:
Iz HBK upućuju građane da glasaju za opcije koje zagovaraju brak kao zajednicu muškarca i žene, "kulturu života" i obrazovanje utemeljeno na kršćanskom moralu, a ovoga puta na popisu se našlo i zagovaranje neradne nedjelje.
Mene zanima zašto biskupi ne upućuju građane da ne glasaju za osobe bez morala, licemjere, dokazane lažove i lopove.
Zato jer ne možeš imati istovremeno i ovce i novce.
U ovom slučaju u ciljanoj političkoj stranci nemoguće je ispuniti sve Božje zapovjedi istovremeno, pa je najprofitabilni ja varijanta glasati za lopove.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
011 # seru li ga seru...Pokvareni telefon 2020-06-18 21:28
Citat Greta:
p.s.
Onaj debil od ministra upravo savjetuje građanima RH da ne putuju u inozemstvo, ali građani tih država su kod nas dobro došli.
Lakrdija.
U Hrvatskoj je preko 100.000 turista. Božinović: Zadnjih dana baš i nemamo turista
www.index.hr/.../2191478.aspx
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Satirička analiza

ishoda izbora 2020.


SVJETSKI STATISTIČKI PODACI U STVARNOM VREMENU


 

Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Neprepoznatljivi Lošinj

    Agent WD-40 30.09.2020 09:58
    „Di ćeš, brate, više na Lošinj ..."
    Iz članka Ministar za veličanje Kapelija i njegove bivše manekenke sada gradonačelnice ...
     
  • Demokracija kroz Stožer civilne zaštite

    gost 29.09.2020 19:12
    Otok vitalnosti, prvi od 1000 u kreiranju privida i laži!
    Lako je biti ekspert za izradu strategija po narudžbi investitora uz političare kakvi su ...
     
  • Demokracija kroz Stožer civilne zaštite

    Uvijek isti pojedinci 29.09.2020 10:21
    Horwath HTL
    Ta ista consulting firma Horwath HTL je poslala Sinišu Topalovića da predstavi tu strategiju.
     
  • Demokracija kroz Stožer civilne zaštite

    gost 29.09.2020 09:34
    Purićeva greška u koracima
    Ne znam dali je to povezano ali o knjizi o Lošinju kao među 50 najboljih destinacija i ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Slobodni građevinari 29.09.2020 09:25
    Veliki meštri u SDP-u
    Kad smo već kod SDP, javlja Purić o unutarstranački m izborima u Malom Lošinju i uz objavu ...
     
  • Demokracija kroz Stožer civilne zaštite

    Botox 29.09.2020 08:53
    Zaustavite Novi list!
    Ni direktor TZ ML se ne zna nositi s izazovima demokracije kad se radi o slobodi medija.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Pn 29.09.2020 07:00
    Politički kadrovi
    I prebjezi iz SDP-a. Obojica.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 28.09.2020 19:11
    Podupiratelji svake vlasti
    I stranačka pripadnost, HNS!
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    riki 28.09.2020 17:57
    kiki
    patologija?
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Gargamel 28.09.2020 15:14
    Pitam te pitam
    Znate li šta je zajedničko predsjedniku GV Živkoviću i čelniku Janafa Kovačeviću? :P Pamćenje ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 28.09.2020 14:49
    €€€€€
    Dok je vjećnika na prodaju, pasivnih građana i birača lošeg pamćenja nema zime za stalnu ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    stari mačak 28.09.2020 11:23
    plati pa se rugaj
    Bilo kako nasljednica će i dalje vladati ovim otocima a poslušni zamjenik će biti bogato ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Zumba 28.09.2020 08:53
    Uškopljeni HDZ
    Nasljednica nije morala kupovati HDZ. Preko svog poslušnog zamjenika predsjednika HDZ-a ...
     
  • Zombi PUR Grada Malog Lošinja

    Gost 27.09.2020 09:39
    Žudnja za novim mandatom
    Od strategije razvoja Lošinja važnija joj je strategija osvajanja još jednog mandata. U ...
     
  • Salto mortale Ministarstva uprave

    Gargamel 26.09.2020 13:04
    La commedia di Ana Kučić continua
    Ako je u svezi ovog neusuglašenog ping-ponga između gradonačelnice i njenog posilnog na ...
     
  • Lošinjska veduta

    Krampus 26.09.2020 10:18
    Jedrenjak “Imperatrice Elisabetta”
    Nava s 2500 tona, s najvećom tonažom u povijesti Lošinja i na čitavom Sredozemlju, izgrađena ...
     
  • Lošinjska veduta

    Marinero 26.09.2020 08:34
    Crtanka
    To na grbu je kao nešto što bi djete nacrtalo kako zamišlja jedrenjak :-)
     
  • Lošinjska veduta

    Krampus 25.09.2020 19:04
    Grb s greškom
    Kako navodi Purić, objašnjavajući razlike među jedrenjacima prema trupu i prema jedrilju ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    SI 25.09.2020 14:02
    Ani Kučić HDZ više ne treba
    Možda to misli i gradonačelnica pa se zato udaljava od ekipe koja ju je kandidirala, a ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 25.09.2020 12:32
    Novi ljudi?
    A kada će birači saznati tko su ti novi ljudi i koje su njihove nove ideje? Tjedan dana ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    alija 25.09.2020 11:18
    prošlo svršeno vrijeme
    Njegovo je vrijeme prošlo kao i HDZ-u u Lošinju, dolaze neki novi ljudi sa novim idejama.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Z 25.09.2020 09:54
    Neutaživa ambicija
    Priča se da se za početak aktivirao među hadezejcima u svezi predstojećih izbora za vodstvo ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 24.09.2020 15:47
    Nagrada za životno djelo
    Od tada je HDZ na vlasti u Malom Lošinju. Ma ne glasovima birača nego korupcijom vijećnika ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Leo 24.09.2020 12:03
    Milan Mužić; Ni korak dalje
    Na Lošinju su sve brane srušene kupovinom Milana Mužića da bi HDZ preko Cappelija došao na ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Prljavi Harry 23.09.2020 15:11
    Ništa novo
    Hrvatska je već 30 godina slučaj za promatranje, caruju kriminal, korupcija, klijentelizam..
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Izy 23.09.2020 14:41
    Top destinacija
    Nešto se ušutjelo o velikim planovima za golf i zračnu luku kao ovo od prije pet godina.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    WoW 23.09.2020 12:48
    kad kreteni vode državu
    i.imgur.com/MfM84xR.jpg (http://i.imgur.com/MfM84xR.jpg)
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Sigurna Hrvatska 23.09.2020 08:44
    TURIZAM STUP EKONOMIJE
    Wall Street Journal: Hrvatska postala slučaj za promatranje seebiz.eu/.../241338 ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 22.09.2020 20:39
    Hrvatski turizam okidač za Covid-19
    Ili kako to prevodi Google Hrvatska je bila rijetka europska zemlja koja je još u ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Wall Street Journal 22.09.2020 20:05
    .......
    Tourists in Croatia Help Feed Covid-19 Surge Across Europe Croatia was a rare European ...