Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

»Kratkoročna dobit i dugoročna ludost«

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

Odbijanje i sumnjičavost ključne su odlike javne rasprave o crpljenju nafte u hrvatskome dijelu Jadrana, čije je rezultate ovih dana objavilo Ministarstvo gospodarstva. Javna rasprava o crpljenju nafte u Jadranu trajala je od 28. kolovoza do 28. rujna, a zainteresirani su mogli sudjelovati preko internetske stranice Ministarstva gospodarstva. 

Ime javne rasprave komplicirano je i teško razumljivo: »Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Odluci o izradi Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i Odluci o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu«. Pristiglo je dvadeset mišljenja, od kojih su deset poslale hrvatske i međunarodne ekološke udruge, devet osobnih mišljenja, te jedno koje je potpisalo 586 znanstvenika i pojedinaca iz 16 zemalja svijeta.

bouri1Protivljenje crpljenju nafte zajedničko je svim tim mišljenjima, s razlikama koje variraju od isključivoga osobnog odbacivanja vođenog strašću i sentimentom, do racionalne sumnje utemeljene na znanstvenim argumentima. Ministarstvo je na svako mišljenje odgovorilo, s tim da su odgovori u mnogo slučajeva identični, objavljeni u obliku cirkularnog pisma. Cjelokupna javna rasprava obuhvaća oko 190 stranica teksta.

Energetski izvori

Pozivajući vladu da odustane od toga posla, znanstvenici i pojedinci iz svijeta tvrde kako »naftna i plinska infrastruktura uopće nije kompatibilna s identitetom za koji se Hrvatska borila izgraditi tijekom godina: da je prirodni raj i mjesto gdje turisti iz cijele Europe i svijeta dolaze za opuštanje i uživanje u njezinim netaknutim ljepotama«. Nadalje, upozoravaju da je »u prirodi industrije nafte i plina da se nastoji širiti«, a »ljudi koji žive uz obalu osuđeni su dobiti vrlo malo u zamjenu za nepovratne transformacije njihove obale u industrijalizirano područje«. »Dovoljno je samo pogledati situaciju u obližnjoj Italiji, te vidjeti katastrofe koje su ekploatacijom nafte i plina nanesene gradovima kao što su Gela, Falconara, Priolo, Augusta, Manfredonia, Porto Marghera...«. Skupina zabrinutih znanstvenika svoj apel zaključuje tvrdnjom kako je eksploatacija nafte i plina iz Jadrana »kratkoročna dobit i dugoročna ludost«.

U odgovoru, Ministarstvo gospodarstva poziva se na – EU. Tvrdeći kako su »fosilna goriva i dalje potreban i bitan izvor energije«, ministarstvo navodi procjene Međunarodne agencije za energetiku i EU, koje »govore da će nafta i plin i u narednim desetljećima ostati ključni energetski izvori. Stoga je sigurnost opskrbe naftom i plinom prepoznata kao jedan od prioriteta europske energetske politike«, kaže Ministarstvo. Udruga za održivi razvoj grada i otoka Hvara »Dignitea« tvrdi kako projekt »treba odbaciti u cijelosti«.

Utjecaj na okoliš

Mediteranski ured zaklade globalne »World wildlife fund« (WWF) sa sjedištem u Zagrebu upozorava kako »predloženi nacrt Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja na okoliš nedovoljno detaljno obrađuje tematiku sadržaja strateške procjene«. Naglašavaju kako je nužno procijeniti utjecaj na okoliš svih 29 predviđenih polja za istraživanje, koja pokrivaju cijelo hrvatsko teritorijalno more deset milja od obale. Nije dovoljno, kako je to predviđeno u sadašnjim dokumentima, procjenjivati samo utjecaj svakoga od tih polja pojedinačno. WWF upozorava kako u procjenu utjecaja na okoliš valja uključiti »sve države s kojima Republika Hrvatska dijeli morsku granicu«, što nije učinjeno. U odgovoru, ministarstvo obećava da će uvažiti obje primjedbe.

bouriOpsežan komentar dala je i udruga Zelena Istra. Predlažu odgodu »dok se odgovorne institucije u zemlji ne osposobe za upravljanje ovom zahtjevnom i rizičnom djelatnošću«, ili smanjenje područja na kojemu se dopušta istraživanje. Predlažu i povišenje naknade za crpljenje nafte i plina sa sadašnjih deset posto na »trideset do osamdeset posto«, te iznose primjedbe na niz konkretnih okolnosti cijeloga posla. U odgovoru, Ministarstvo gospodarstva tvrdi da postojeći propisi i planovi »mogućnost incidenta spuštaju na najmanju moguću mjeru«, te napominje kako RH i na državnoj i na županijskim razinama ima »Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora«.

TALIJANI NAROČITO ZABRINUTI

Premda je ministarstvo, paradoksalno, predvidjelo da sudionik u javnoj raspravi može svoje mišljenje sačuvati tajnim, svih dvadeset sudionika pristali su da budu objavljena. 586 potpisa iz svijeta stigli su iz 16 zemalja: SAD-a, Norveške, Nizozemske, Kanade, Jemena, Austrije, Francuske, Švicarske, Maroka, Velike Britanije, Irske, Španjolske, Njemačke, Slovenije, Monaka. Među njima su Tom Chou, biomatematičar s UCLA iz Kalifornije, Gregory Roberts, oceanograf iz San Diega, Clara Primante, doktorandica ekologije iz Barcelone i Matjaž Perc sa Sveučilišta u Mariboru.

Najviše je potpisa, razumljivo, ipak iz Italije – 490. Uz ostale, potpisali su se geologinja Albina Colella iz Potenze, morski biolog Sergio Guccione iz Pescare, Maria Carla di Francesco, istraživačica mora iz Molisea, morski geolog Agidi Daniele iz Fana... Sve te znanstvenike i institucije, koji su se osobno potpisali navodeći kontakt, zastupa Maria R. D'Orsogna, matematičarka s Instituta za održivost Odjela za biomatematiku znamenitoga kalifornijskog sveučilišta UCLA.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA: JAVNOST NE ZNA ČINJENICE

Javna rasprava pokazala je da javnost nedovoljno poznaje činjenice, ocjena je Ministarstva gospodarstva. »Pogrešno je govoriti o negativnim ili pozitivnim komentarima, s obzirom na to da se dio dobivenih komentara temelji na »znanstvenim istraživanjima« koja su plasirana isključivo kroz medije«, stoji u ocjeni koju je našem listu dostavio glasnogovornik Tomislav Cerovec.

Podsjećajući da se nafta i plin u Jadranu »eksploatiraju već četrdeset godina«, ministarstvo kaže kako trenutno s talijanske strane Jadrana radi 38 naftnih bušotina, te stotinjak plinskih platformi u cijelome Jadranu.

»Dinamično okruženje istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranskom moru traje već skoro 70 godina. Gotovo je sigurno da početkom tog razdoblja sigurnosni standardi nisu bili ni približno toliko zahtjevni i visoki kao danas, a okoliš Jadranskog mora ne samo da do danas nije narušen, već se nije dogodio nijedan značajan incident«, kažu u ministarstvu, te naglašavaju kako su »od samog početka procesa postavili najviše ekološke standarde koji se moraju zadovoljiti prilikom istraživanja i eksploatacije«.

(Boris Pavelić)

Jurjako čvrsto »za«, Cappelli rezerviran

Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako smatra da istraživanje i eksploatacija nafte i turizam mogu ruku pod ruku. Njegov lošinjski kolega Gari Cappelli ističe kritičan nedostatak javne rasprave oko teme koja će izrazito utjecati na okoliš

Mogu li nafta i turizam zajedno, ruku pod ruku, a da jedna djelatnost drugu ne isključuje – pitanje je koje nakon odluke Vlade RH da se krene s istraživanjima naftnih polja na Jadranu, i to u relativnoj blizini hrvatskih otoka, itekako zanima sve otočane.

Tradicionalno, većina gospodarskih djelatnosti na Cresu i Lošinju vezana je uz neki oblik turizma i pratećih usluga. I sama pomisao da bi pri istraživanju naftnih polja ili eksploataciji nafte moglo doći do incidenata s mogućim nesagledivim posljedicama za prirodu, a što bi ključno utjecalo na opstanak turizma kao vodeće gospodarske aktivnosti, kod dijela javnosti izaziva strah i sumnju u opravdanost Vladine odluke da Hrvatska postane zemlja s naftnim potencijalom.

Najviši standardi

Kao što je oko eksploatacije nafte podijeljena javnost, tako su po tom pitanju prilično različitih i suprotstavljenih stavova i otočni gradonačelnici: creski Kristijan Jurjako i malološinjski Gari Cappelli.

Jurjako kreće od teze da je gospodarski razvoj nužnost pa po njegovom mišljenju nitko realan i uistinu dobronamjeran ne može biti protiv razvoja, protiv investicija, pa tako ni protiv istraživanja i, ukoliko se pokaže isplativim, eksploatiranja prirodnih izvora energije, naročito onih kojima naša zemlja raspolaže.

– Umjesto uvoza skupih energenata trebamo što više korisiti vlastite izvore, naravno primjenjujući najviše standarde. Tome treba dodati činjenicu da naši talijanski susjedi ionako eksploatiraju resurse iz tog istog područja, a Jadran je malo i zatvoreno more. Ukoliko Hrvatska ne bi iskoristila iste mogućnosti, odrekla bi se tih resursa, a Jadran ne bi bio ništa zaštićeniji.

I jedno i drugo

Vjerujem da će naša država, naročito Ministarstvo gospodarstva, odlučujući o načinu eksploatiranja na najbolji način brinuti da te aktivnosti ni na koji način ne ugroze turizam kao vrlo važnu gospodarsku granu. Vjerujem da možemo paralelno razvijati turizam i gospodarstvo, u ovom slučaju eksploataciju nafte i plina, bez straha od ekoloških incidenata. Strah od primjerice izlijevanja nafte, kao i strah od bilo kakve nesreće, ne smije biti razlog i isprika za zabranu takvih aktivnosti, već samo poticaj da se primjene najsuvremenije zaštitne mjere i učini sve kako do incidenata ne bi došlo.

Prema tome, ne smatram da istraživanje naftnih polja i njihova eksploatacija automatski isključuju ili dovode u pitanje tradicionalno bavljenje turizmom koje je glavna gospodarska aktivnost na otocima. Upravo suprotno, smatram da treba razvijati i jedno i drugo, ali, ponavljam, uz primjenu najviših standarda zaštite. Putem svojih predstavnika u najvišim državnim tijelima i drugim nacionalnim udruženjima kao što su Otočni sabor ili Udruga gradova u kojoj sam član Predsjedništva, inzistirat ćemo na primjeni najviših sigurnosnih mjera kod eksploatacije nafte i plina i vjerujem da tu neće biti problema jer su svi svjesni kolika je važnost turizma, kaže gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako.

Neodgovorno

S druge strane, gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli puno je oprezniji, smatrajući, prije svega, da je u ovom trenutku u Hrvatskoj oko teme eksploatacije nafte kritičan nedostatak javne rasprave jer ovakvi veliki zahvati, smatra, mogu imati velik negativan utjecaj na budućnost.

– I upravo takvo ponašanje je izrazito neodgovorno te netransparentno oko teme koja će utjecati na okoliš, a time i na živote velikog broja građana – posebno nas otočana koji smo jednom stranom okrenuti pučini. Turizam na jadranskim plažama s pogledom na čelične grdosije na plavoj pučini ili bacanje ribarskih mreža uokolo masnih bušotina nekako i ne idu zajedno, zar ne? Bilo bi poželjno da se Vlada konzultira s onima koji će bilo kakvom štetom procesa eksploatacije biti najviše pogođeni – ribarima i turističkim djelatnicima, dakle građanima čija djelatnost ovisi o zdravlju jadranskog okoliša. Turizam je vrlo unosna grana hrvatskog gospodarstva koja ne samo da zapošljava velik broj ljudi već redovito iznosi oko 15 posto i više godišnjeg BDP-a te predstavlja jednu od rijetkih stabilnih djelatnosti. Ribarstvo, iako ne zauzima veliki dio gospodarstva, također zapošljava znatan broj ljudi i to tijekom cijele godine, a pogotovo u područjima kojima nedostaje većih mogućnosti za zaposlenje, kao što su otoci i mala primorska mjesta.

Povijest učiteljica

Povijest nas je naučila da čak i među kompanijama koje se prezentiraju »najboljima«, »najprofesionalnijima« i »najsigurnijima«, katastrofalne greške se i dalje često događaju. Šteta takvih grešaka neprocjenjiva je za okoliš, životinje, ali i za stanovnike koji tamo obitavaju i koji na neki način ovise o tom okolišu, zaključio je Cappelli.

Možda je to malo pojednostavljeno, ali na tom se tragu očito dominantno razmišlja na Cresu i Lošinju: otočna naftna perspektiva izgleda ovako – Cres za eksploataciju, Lošinj protiv.

(Slađana Vignjević)

Komentari: 

02 # DirektiveFiolica 2014-11-09 16:04
Izjave gradonačelnika po partijskoj liniji. Jedna po Milanovićevoj, druga po Karamarkovoj direktivi :lol:
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # rašomonkiki 2014-11-09 19:32
Citat Fiolica:
Izjave gradonačelnika po partijskoj liniji. Jedna po Milanovićevoj, druga po Karamarkovoj direktivi :lol:
Solomunsko rješenje bilo bi da Cres eksploatira naftu, a Lošinj će i dalje razvijati turizam, samo neka nam daju u koncesiju Vransko jezero.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # hrvatsko proljećemislav 2014-11-12 07:42
Citat kiki:
Solomunsko rješenje bilo bi da Cres eksploatira naftu, a Lošinj će i dalje razvijati turizam, samo neka nam daju u koncesiju Vransko jezero.
Lošinj već ima kontrolu nad eksploatacijom Vranskog jezera, a dolaskom Kolinde za predsjednicu države će to i legalizirati.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # ovlastigost 2014-11-12 08:32
Citat mislav:
Lošinj već ima kontrolu nad eksploatacijom Vranskog jezera, a dolaskom Kolinde za predsjednicu države će to i legalizirati.
Predsjednik države ima manje ovlasti za lokalne stvari od portira na ulazu u zgradu gradske uprave :P
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
02 # FloskuleSirGalahad 2014-11-11 15:22
"Podsjećajući da se nafta i plin u Jadranu »eksploatiraju već četrdeset godina«, ministarstvo kaže kako trenutno s talijanske strane Jadrana radi 38 naftnih bušotina, te stotinjak plinskih platformi u cijelome Jadranu." Naravno da su onda talijani protiv. Zar je potrebno iša više reći??? Jel bilo kakvog incidenta? a jel znate koliko tankera s naftom svakog dana plovi Jadranom? Dajte zbrojite se malo..
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # ..m.m. 2014-11-12 14:31
Citat pušmipuli:

Koliki idiot moraš biti da unlikaš ovaj link?? 90% teleći mozak..
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Zna 18.10.2019 21:16
    Hdz
    Pa ne treba se drzati zakona kao pijan plota...sve je to u ime obitelji,a zna se da je ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    krivica 18.10.2019 21:14
    živjeli naši
    Ako je Kamliću plaćeno preko 200 tisuća eura za zemljište kod aerodroma, a ove pionire ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Nekad bilo 18.10.2019 21:01
    Sad se spominjalo
    BivsiMirko je bio ravnatelj od formata. Imao je postovanje sticenika. Dogodila mu se ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Navod 18.10.2019 19:51
    Istinit
    Iako Broz nije clan HDZ-a ,ipak je primio u stalni radni odnos muza i sestru clanice upravnog ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 18.10.2019 18:55
    Trash & Kitsch
    Čestitke svima nama od nas samih što plaćamo zastave nagrade i druga priznanja koja si Ana ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Vrhunski trash 18.10.2019 18:41
    Čestitke svima nama od nas samih
    To se ne može nazvati primjerenim FB profilom ozbiljnog političara. Reklo bi se da taj ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    FBS 18.10.2019 18:12
    pitam se pitam
    Zar nije najveći investitor tvrtka Beta ulaganje iz Zagreba ?
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Zombi 18.10.2019 16:25
    Omalovažavanje gradskog vijećnika i građanske inicijative
    Ovih dana će biti jedanaesta obljetnica od početka Aninog uspona od skromne simpatizerke ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Siwi 18.10.2019 09:07
    Ne hrani hranitelja tuljana!
    Za raspravljanje s nekim tko se predstavlja pod ovako blesavim nadimkom, a sugovornika u ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Nebitno 18.10.2019 06:56
    ....
    Nije bitno zna li odabranik sto je eugenika,vazno da zna da bi samo tako lijepi,zgodni ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    hranitelj tuljana 18.10.2019 06:53
    How yes no
    Gle, ne znam... razumijem ljutnju koju ti je izazvala kognitivna disonanca u tvojoj ...
     
  • »Smrdiš, ali barem si svoj gazda...«

    pinokio 17.10.2019 16:29
    divlji kapitalizam
    Zgrada tvornice ribe Kvarner i danas je u derutnom stanju, ali su zato direktori postali ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Yoda 17.10.2019 16:27
    Prikrivena socijalna eugenika
    Nisam siguran da je taj Kapelijev izabranik za ravnatelja socijalne odgojne ustanove pristaša ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Ciciban 17.10.2019 15:54
    Gugutanje na fejsbuku
    Ani instagramuši treba odati priznanje što je zapravo priznala da je ona tu samo radi ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    DZS 16.10.2019 18:44
    Ako laže koza, ne laže rog
    Nisam očekivao ovako jadan i imbecilan odgovor, ali vjerovatno ne možeš bolje. Pogledaj si ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 16.10.2019 18:26  
  • »Zašto baš sada?!?»

    Hranitelj tuljana 16.10.2019 18:19
    Osnove biologije
    Žene. Mene su u školi učili da žene rađaju djecu. Ni država ni grad. Žene. Nekad nije bilo ...
     
  • Svaštara br. 3

    Snob 16.10.2019 18:15
    Istina o istini
    Srećom, zaista nismo svi isti. Neki od nas znaju da se pod istinom valja smatrati slaganje ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    DZS 16.10.2019 18:13
    Na putu prema dolje
    Naravno da su neki umrli, ali su se neki i rodili, a neki su postali punoljetni. Uobičajeni ...
     
  • »Smrdiš, ali barem si svoj gazda...«

    gost 16.10.2019 17:55
    Plavica protiv Kvarnera
    Zanimljivo zapažanje; "U tvornici Plavica na Cresu moglo se živjeti dobro, uzeti kredit ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    gost 16.10.2019 17:49
    Neka vlast brani istinu
    Ako nedostaje 700 birača jer su ljudi pomrli, to znači da u isto vrijeme 700 osoba nije ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:24
    nek nam živi živi rad
    Da to nije onaj koji dijeli prezime s jednom "našom" umjetnicom?
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:22
    ...
    Da, vjerujem da ljudima kojima ne postoji objektivna istina a vjerojatno ni u moral ne ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    hranitelj tuljana 16.10.2019 17:15
    Fake News
    Kako znate da je tih 700 "pobjeglo" sa Lošinja a ne da se radi o starcima koji su umrli? I ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    RDx 16.10.2019 16:01
    Malo tko se više sjeća onoga što se desilo prije gotovo dvije godine
    Državni tajnik za demografiju podnio ostavku pred zaprepaštenom ministricom Murganić: 'Ove ...
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Eugenik 16.10.2019 15:14
    Demografija za početnike
    Pitanje je i tko će ostati u Hrvatskoj kad Hrvatska odumire, a Plenković se ljuti na novinare.
     
  • »Zašto baš sada?!?»

    Otočan 16.10.2019 12:09
    Ljudi bježe a baba se češlja
    Prevedeno na ekonomski rječnik, to je više od 700 radno sposobnih ljudi. Ljudi bježe s ...
     
  • Svaštara br. 3

    Didi 16.10.2019 09:41
    Krstitelj jarića
    Kao prvo, objektivna istina ne postoji, a kao drugo u čemu je problem ako se pravi motivi o ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 16.10.2019 06:54
    Volitelji
    Da, ako stavimo na lokalnu razinu, pitanje je veliko štite li t.zv. volitelji Lošinja ...
     
  • Deus ex machina

    Gost 15.10.2019 19:29
    Što desnije to besnije
    Bivši navijač Zvezde je mala beba naspram notornog Đapića koji prijeti ambasadoru SAD-a ...