Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Odlazak beskompromisnog etičara

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

praxis"Ako konstruiranje budućnosti i završavanje za sva vremena nije naša stvar, onda je utoliko sigurnije, što treba da izvršimo u sadašnjosti: mislim na bespoštednu kritiku svega postojećega, dakako bespoštednu kako u tom smislu, da se kritika ne boji svojih rezultata, a isto tako da se ne boji sukoba s postojećim silama!"

25. travnja 2008.,  umro  je Milan Kangrga, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih filozofa i intelektualaca.

Svojim radom, životom i javnim stavom potvrđuje načelo J. Bende: "Intelektualac je bespoštedni kritičar društva spreman svoje stavove javno zagovarati i braniti, a ne apologet koji se stavlja u službu nečije politike. Oni koji tako ne djeluju izdaju intelektualni poziv, koliko god znanja i doktorata imali". Javnosti se obraćao strastvenim i polemičnim jezikom.

"Ako pak pitate za 'hrvatske elite', onda se to i može i mora staviti u navodnike! Otvoreno izjavljujem da Hrvatska u ovih petnaestak godina nije imala nikakvih elita, ni političkih, ni kulturnih, ako je riječ o pripadnicima radikalno-desničarskog pokreta na čelu s Tuđmanom. To tvrdim iz jednostavnog razloga jer smatram da ne postoji tako nešto poput 'desničarskog intelektualca9 jer bi to, per defitionem, bilo 'drveno željezo'! A u te tzv. hrvatske elite može se doslovno svrstati samo ono što se naziva najopćenitije inteligencijom, tj. oni koji su završili neke škole, pa i fakultete, jer su, kako se to kaže, "pismeni", naime znaju čitati i pisati. Meni je Émile Zola paradigma za intelektualca, pa neka se razmisli zašto!" ( Zarez, "Hrvatske intelektualne elite" samo u navodnicima, razgovor s M. Kangrgom 10.3.2005.)

Više od četrdeset godina predavao je etiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od osnivača Hrvatskog filozofskog društva, časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole, dugogodišnji urednik "Filozofske biblioteke" zagrebačkog izdavača "Naprijed", u kojoj je objavljen niz kapitalnih djela klasične filozofijske literature.Rođen je u Zagrebu 1. svibnja 1923., gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju te studij filozofije 1950. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Etički problem u djelu Karla Marxa" obranio je 1961. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti profesor postao je 1972. godine. Gotovo tri desetljeća obavljao je dužnost šefa katedre za etiku, a u dva je mandata bio i pročelnik Odsjeka za filozofiju. Od 1962. do 1964. boravio je kao stipendist Humboldtove zaklade na sveučilištu u Heidelbergu, potom i na sveučilištima u Freiburgu, Wuerzburgu i Aachenu.Gostovao je kao predavač na svim tim sveučilištima, kao i u Bonnu, Muenchenu, Duesseldorfu, Pragu, Bratislavi, Budimpešti, Moskvi, Lenjingradu i Kijevu.Bio je jedan od utemeljitelja i član uredništva zagrebačkog časopisa Pogledi (1952. - 1954.), među pokretačima časopisa Naše teme i časopisa Praxis, u sastavu čije je redakcije bio od osnivanja do gašenja tog časopisa (1964. - 1974.). Kangrga je bio dugogodišnji vodeći član Odsjeka za filozofiju, umirovljen 1993., a od 2007. ponovno je kao vanjski suradnik bio predavač i mentor na studiju filozofije. Kontinuirano je objavljivao punih 57 godina - objavio je ukupno 15 knjiga, jedan udžbenik, preko 60 izvornih članaka (od toga 13 u inozemnim edicijama, na njemačkom, engleskom, talijanskom, španjolskom i slovačkom jeziku), kao i veći broj preglednih članaka i prikaza.

Uz njegov znanstveni rad, veličinu njega kao čovjeka i intelektualca pokazuje  kritičnost i upućenost na svakodnevne događaje. Svojom knjigom "Šverceri vlastitog života - Refleksije o hrvatskoj političkoj kulturi i duhovnosti" koja je izdana 2002. godine u Biblioteci Feral Tribunea, opisao je uz povijesni prikaz filozofije na ovim prostorima, povijesti zagrebačke filozofije, prakse koja je postala čuvena u svjetskim razmjerima, posebice u marksističkim krugovima, donijela istine i opise brojnih nama poznatih i bliskih likova, kako ih Kangrga naziva domo-kesoljupci, koji su izmišljajući vlastitu prošlost, podržali nacionalizam, rat, pretvorbu i  pljačku društvene imovine.

Kangrga daje pregled povijesti praxis-filozofije: od njezina početka u "Pogledima" i "Našim temama", preko slavnoga "Praxisa" i "Korčulanske ljetne škole", sve do zabrane časopisa i današnjih dana. Kroz čitavo vrijeme rada i djelovanja praksisovci su bili napadani i vodili bitke sa staljinizmom, nacionalizmom i "švercerima vlastitog života" svih tipova i profila. Stoga je njihova radikalna i beskompromisna, upravo bespoštedna kritika zbilje zasnovana na kritici staljinizma, nacionalizma i "švercera".

kangrgaOno što je kod Kangrge posebno poticajno je autentična Kangrgina misao o ljudskoj egzistenciji kao nečemu što čovjeku nije dato nego je zadato. Samim rađanjem ljudsko biće nije čovjek; ono to tek mora postati svojim nastojanjem da bude slobodno i da se izbori bar za minimum ljudskog dostojanstva. Rečeno u ključu egzistencijalističke filozofije, čovjek je, kao "povijesno-djelatno biće", tek projekt jer stvara sebe kao čovjeka, dospijeva sebi kao čovjeku u onoj mjeri u kojoj se bori za istinu. U pojmu mišljenja impliciran je pojam slobode, a boriti se za istinu znači boriti se za slobodu.

Kangrgina analiza nacionalizma pokazuje kako biti nacionalistom znači stajati na bitno sebičnoj i egocentričnoj poziciji, koja ne dospijeva do čovjeka kao povijesno-socijalnoga i duhovnoga bića, te kao takva ostaje u predvorju povijesnoga i ljudskoga. Znači živjeti kao puka biologijska (da ne kažemo životinjska, a ne ljudska) činjenica, jer biti čovjekom nije nešto što nam je naprosto dano na-rođenjem. Čovjekom se mora postajati. Nacionalistima vlada rodovsko - plemenska kolektivna svijest koja ne priznaje čovjeka kao čovjeka, nego samo svoj čopor, krv i tlo, te se kao takav nacionalist nalazi onkraj moralno - etičke sfere, kao amoralno biće, jer živi kolektivitet, a za eminentno moralni odnos nedostaje mu osamostaljena, na samoga sebe upućena i time oslobođena individualnost. Pa, stoga biti samo Hrvatom znači još ne biti čovjekom.

Odlazak posljednjeg praksisovca i beskompromisnog etičara podsjeća nas na obavezu promišljanja zbilje koja nas okružuje i nas samih, ukratko na obavezu ljudskog djelovanja i očuvanja slobode.

Komentari: 

0 0 # domo-kesoljupciknjiga 2008-04-26 15:00
Iako je smrt nešto definitivno, djelo Kangrge ostaje i dalje živo, inspirativno, pozitivno, poticajno...Zad nje godine ili je to već dosta godina kada su na hrvatsku scenu stupili domokesoljupci su neizbrojiv broj koraka unazad za slobodu, humanost, tolerantnost, solidarnost, istinu. Da, ostaje velika praznina na mjestu kritičnosti, ironije, hrabrosti pred "švercerima" ili kurvinim sinovima, tj.podlim kurvinim sinovima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 17.11.2019 19:07
    ajme, majko...
    Izvoli... iako, ne očekujem ispriku...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 17.11.2019 18:06
    Tuljanska nekrofililija
    A tko je spomenuo iskorištavanje mrtvih osim tebe, tovare?
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 17.11.2019 17:31
    Hrvati neka šute?
    O kojem navedenom djetetu su informacije lažne? I, ako pisanje članka o ubijenim cilima za ...
     
  • Svaštara br. 2

    Licemjer 17.11.2019 15:22
    ...
    Znam gdje se informira. Ne čudi me, s obzirom na njegov reksponirani akumen. Čak nije ni ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 17.11.2019 07:47
    Izvori tuljanove mudrosti
    Prikladno skrojenim "informacijama" i njihovim interpretacijam a napaja se s izvora desničarske ...
     
  • Svaštara br. 2

    gost 16.11.2019 19:17
    Horor
    »Every decent man is ashamed of the government he lives under.« (Svaki se pristojan čovjek ...
     
  • Svaštara br. 2

    EK 16.11.2019 18:39
    Oskar za ljigavost ide ....
    Ljigavost mu je osigurala mjesto u Plenkijevoj Vladi ali nije zaboravio ni vjesnika ...
     
  • Svaštara br. 2

    Licemjer 16.11.2019 18:17
    ...
    Pa da, tipično tuljanovski i desničarski, živjeti u prošlosti, hvatat se za slamke i ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 16.11.2019 16:13
    402!!!
    Sjetimo se na ovu tužnu obljetnicu da je ukupno 402 djece stradalo u Domovinskom ratu ...
     
  • Svaštara br. 2

    hranitelj tuljana 16.11.2019 16:08
    ne ponovilo se
    "Mići Cekinoviću je prije suđenja u Rijeci već dva puta suđeno na sudu u Karlovcu ali je ...
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    Kvazimodo 16.11.2019 13:52
    Kome zvona zvone? Ne pitaj, tebi zvone!
    Ali zato imamo radost i veselje od zvonjave, a danas kad svatko ima sat ili mobitel i korist ...
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    gost 16.11.2019 09:19
    Stvarno divno i krasno
    Kao jutros alarm Erste banke ili još češći alarm odnekud s obale Priko.
     
  • Bojana Genov: Otoci moraju biti mjesta za život, a ne samo turističke destinacije

    gost 16.11.2019 09:16
    Vjeruj u sebe, a ne u Erste banku
    Jutrošnja budnica na otoku vitalnosti u cnentru mjesta ugodnog za život svojih stanovnika.
     
  • Svaštara br. 3

    Zico 16.11.2019 07:38
    loš je čak i za standup komičara, laže i samo što ne prasne u smijeh
    iz istih razloga je veliki govornik iz Gline'95 odustao od posjete Zagrebu, da mu ne bude frke ...
     
  • Svaštara br. 3

    Slavonac 16.11.2019 06:55
    toliko o navodnom protjerivanju
    Za one koji su posljednjih 30 godina imali sinkopu... Vezano za navodno protjerivanje iz ...
     
  • Svaštara br. 3

    Administrator 15.11.2019 19:38
    Dogovorena laž o putu za izbijanje Drugog svjetskog rata
    Upravo tako.Pa tako postoje oni koji vole činjenicu da je Jasenovac bio rekreacijski kamp u ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 15.11.2019 18:02
    Volim činjenice.org
    Želite li reći da je i službena povijest logora Jasenovac „skupina laži oko kojih su se ...
     
  • Svaštara br. 3

    Zico 15.11.2019 14:21
    ako nečemu ne vjerujem, onda su to četnički portali
    a ti vjeruješ svemu što pročitaš, pogotovo na četničkim portalima? tamo piše da je u jasenovcu ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.11.2019 12:39
    Troll alert!
    Stara narodna kaže - Ne utrkuj se s konjima i ne svađaj se s budalama. Niti možeš konja ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 14.11.2019 20:22
    Strawman
    I inače imate običaj vjerovati nacističkim izvorima. Čudi me da tako mudar čovjek nije ...
     
  • Svaštara br. 3

    Administrator 14.11.2019 20:01
    Dogovor o povijesnoj istini
    Kako reče Napoleon Bonaparte, povijest je skupina laži oko kojih su se ljudi složili, a oko ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 14.11.2019 19:50
    Naš učo
    Nisam znao da je administrator ovdje i arbitar za istinitost komentara i prenesenih članaka.
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 14.11.2019 19:44
    Naslov
    Dakle priznajete samo one izvore koji vam idu u prilog. Ne znam... izgleda da vas stvarno istina ...
     
  • Svaštara br. 3

    Administrator 14.11.2019 19:34
    Vjerodostojnost informacija
    Istina o karakteru ustanka protiv kvislinške ustaške vlasti ne može se naći na portalu ...
     
  • Svaštara br. 3

    hranitelj tuljana 14.11.2019 19:19
    admine...
    Molim objašnjenje zašto je administrator već treći put obrisao članke (kao i sve drugo ...
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    Bing 13.11.2019 16:46
    Baba vjetrulja
    Baba Bebić će imati čast da služi kao baba vjetrulja na tornju glavne crkve. Dokazala se ...
     
  • Svaštara br. 2

    Licemjer 13.11.2019 16:18
    ...
    SŠ A. Haračića je običan prosvjetarski servis koji za potrebe Jadranke obučava kuhare ...
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    prolaznik 13.11.2019 15:46
    s.p.Spomen ploča
    čudi me da spomen ploču na zgradi Suda nije otkrila baka Bebić,pa ipak je ona dobila priznanje ...
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    gost 13.11.2019 15:45
    Dosta je rođaka starih komunjara!
    Kapeli nije imao prste u postavljanju Ane za zamjenicu. Točno je kako je netko komentirao po ...
     
  • Prezir prema demokratskoj proceduri

    Zomby 13.11.2019 09:05
    Promašena politika
    A od članstva lošinjskog HDZa, ostalih stranaka i tzv. nezavisnih nije bolje ni biračko ...