Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Odlazak beskompromisnog etičara

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

praxis"Ako konstruiranje budućnosti i završavanje za sva vremena nije naša stvar, onda je utoliko sigurnije, što treba da izvršimo u sadašnjosti: mislim na bespoštednu kritiku svega postojećega, dakako bespoštednu kako u tom smislu, da se kritika ne boji svojih rezultata, a isto tako da se ne boji sukoba s postojećim silama!"

25. travnja 2008.,  umro  je Milan Kangrga, jedan od najznačajnijih suvremenih hrvatskih filozofa i intelektualaca.

Svojim radom, životom i javnim stavom potvrđuje načelo J. Bende: "Intelektualac je bespoštedni kritičar društva spreman svoje stavove javno zagovarati i braniti, a ne apologet koji se stavlja u službu nečije politike. Oni koji tako ne djeluju izdaju intelektualni poziv, koliko god znanja i doktorata imali". Javnosti se obraćao strastvenim i polemičnim jezikom.

"Ako pak pitate za 'hrvatske elite', onda se to i može i mora staviti u navodnike! Otvoreno izjavljujem da Hrvatska u ovih petnaestak godina nije imala nikakvih elita, ni političkih, ni kulturnih, ako je riječ o pripadnicima radikalno-desničarskog pokreta na čelu s Tuđmanom. To tvrdim iz jednostavnog razloga jer smatram da ne postoji tako nešto poput 'desničarskog intelektualca9 jer bi to, per defitionem, bilo 'drveno željezo'! A u te tzv. hrvatske elite može se doslovno svrstati samo ono što se naziva najopćenitije inteligencijom, tj. oni koji su završili neke škole, pa i fakultete, jer su, kako se to kaže, "pismeni", naime znaju čitati i pisati. Meni je Émile Zola paradigma za intelektualca, pa neka se razmisli zašto!" ( Zarez, "Hrvatske intelektualne elite" samo u navodnicima, razgovor s M. Kangrgom 10.3.2005.)

Više od četrdeset godina predavao je etiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Jedan je od osnivača Hrvatskog filozofskog društva, časopisa Praxis i Korčulanske ljetne škole, dugogodišnji urednik "Filozofske biblioteke" zagrebačkog izdavača "Naprijed", u kojoj je objavljen niz kapitalnih djela klasične filozofijske literature.Rođen je u Zagrebu 1. svibnja 1923., gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju te studij filozofije 1950. godine. Doktorsku disertaciju pod naslovom "Etički problem u djelu Karla Marxa" obranio je 1961. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti profesor postao je 1972. godine. Gotovo tri desetljeća obavljao je dužnost šefa katedre za etiku, a u dva je mandata bio i pročelnik Odsjeka za filozofiju. Od 1962. do 1964. boravio je kao stipendist Humboldtove zaklade na sveučilištu u Heidelbergu, potom i na sveučilištima u Freiburgu, Wuerzburgu i Aachenu.Gostovao je kao predavač na svim tim sveučilištima, kao i u Bonnu, Muenchenu, Duesseldorfu, Pragu, Bratislavi, Budimpešti, Moskvi, Lenjingradu i Kijevu.Bio je jedan od utemeljitelja i član uredništva zagrebačkog časopisa Pogledi (1952. - 1954.), među pokretačima časopisa Naše teme i časopisa Praxis, u sastavu čije je redakcije bio od osnivanja do gašenja tog časopisa (1964. - 1974.). Kangrga je bio dugogodišnji vodeći član Odsjeka za filozofiju, umirovljen 1993., a od 2007. ponovno je kao vanjski suradnik bio predavač i mentor na studiju filozofije. Kontinuirano je objavljivao punih 57 godina - objavio je ukupno 15 knjiga, jedan udžbenik, preko 60 izvornih članaka (od toga 13 u inozemnim edicijama, na njemačkom, engleskom, talijanskom, španjolskom i slovačkom jeziku), kao i veći broj preglednih članaka i prikaza.

Uz njegov znanstveni rad, veličinu njega kao čovjeka i intelektualca pokazuje  kritičnost i upućenost na svakodnevne događaje. Svojom knjigom "Šverceri vlastitog života - Refleksije o hrvatskoj političkoj kulturi i duhovnosti" koja je izdana 2002. godine u Biblioteci Feral Tribunea, opisao je uz povijesni prikaz filozofije na ovim prostorima, povijesti zagrebačke filozofije, prakse koja je postala čuvena u svjetskim razmjerima, posebice u marksističkim krugovima, donijela istine i opise brojnih nama poznatih i bliskih likova, kako ih Kangrga naziva domo-kesoljupci, koji su izmišljajući vlastitu prošlost, podržali nacionalizam, rat, pretvorbu i  pljačku društvene imovine.

Kangrga daje pregled povijesti praxis-filozofije: od njezina početka u "Pogledima" i "Našim temama", preko slavnoga "Praxisa" i "Korčulanske ljetne škole", sve do zabrane časopisa i današnjih dana. Kroz čitavo vrijeme rada i djelovanja praksisovci su bili napadani i vodili bitke sa staljinizmom, nacionalizmom i "švercerima vlastitog života" svih tipova i profila. Stoga je njihova radikalna i beskompromisna, upravo bespoštedna kritika zbilje zasnovana na kritici staljinizma, nacionalizma i "švercera".

kangrgaOno što je kod Kangrge posebno poticajno je autentična Kangrgina misao o ljudskoj egzistenciji kao nečemu što čovjeku nije dato nego je zadato. Samim rađanjem ljudsko biće nije čovjek; ono to tek mora postati svojim nastojanjem da bude slobodno i da se izbori bar za minimum ljudskog dostojanstva. Rečeno u ključu egzistencijalističke filozofije, čovjek je, kao "povijesno-djelatno biće", tek projekt jer stvara sebe kao čovjeka, dospijeva sebi kao čovjeku u onoj mjeri u kojoj se bori za istinu. U pojmu mišljenja impliciran je pojam slobode, a boriti se za istinu znači boriti se za slobodu.

Kangrgina analiza nacionalizma pokazuje kako biti nacionalistom znači stajati na bitno sebičnoj i egocentričnoj poziciji, koja ne dospijeva do čovjeka kao povijesno-socijalnoga i duhovnoga bića, te kao takva ostaje u predvorju povijesnoga i ljudskoga. Znači živjeti kao puka biologijska (da ne kažemo životinjska, a ne ljudska) činjenica, jer biti čovjekom nije nešto što nam je naprosto dano na-rođenjem. Čovjekom se mora postajati. Nacionalistima vlada rodovsko - plemenska kolektivna svijest koja ne priznaje čovjeka kao čovjeka, nego samo svoj čopor, krv i tlo, te se kao takav nacionalist nalazi onkraj moralno - etičke sfere, kao amoralno biće, jer živi kolektivitet, a za eminentno moralni odnos nedostaje mu osamostaljena, na samoga sebe upućena i time oslobođena individualnost. Pa, stoga biti samo Hrvatom znači još ne biti čovjekom.

Odlazak posljednjeg praksisovca i beskompromisnog etičara podsjeća nas na obavezu promišljanja zbilje koja nas okružuje i nas samih, ukratko na obavezu ljudskog djelovanja i očuvanja slobode.

Komentari: 

0 0 # domo-kesoljupciknjiga 2008-04-26 15:00
Iako je smrt nešto definitivno, djelo Kangrge ostaje i dalje živo, inspirativno, pozitivno, poticajno...Zad nje godine ili je to već dosta godina kada su na hrvatsku scenu stupili domokesoljupci su neizbrojiv broj koraka unazad za slobodu, humanost, tolerantnost, solidarnost, istinu. Da, ostaje velika praznina na mjestu kritičnosti, ironije, hrabrosti pred "švercerima" ili kurvinim sinovima, tj.podlim kurvinim sinovima.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 3

    Samojeb 20.02.2020 20:54
    KZ
    Već ovo bi nekome mogao biti dobar razlog za kaznenu prijavu... moglo bi biti shvaćeno kao ...
     
  • Svaštara br. 3

    Licemjer 20.02.2020 19:21
    apsyrtides.info
    apsyrtides.info/.../...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Fasader 20.02.2020 14:12
    Lošinjski slobodni zidari
    Jesu li oni isto što slobodni bauštelci kao što je glavni državni odvjetnik?
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    dudek 20.02.2020 11:23
    tko pita ne skita
    Pitaj rotarijance tko im je glavni šef.
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Žuja 20.02.2020 10:43
    Ministrov prijatelj
    Ministrov prijatelj kojem je kao gradonačelnik prodao državno zemljište :lol: Sad u ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Ab 20.02.2020 10:32
    Normalno
    Ja ne znam, koji su?
     
  • Svaštara br. 3

    gost 20.02.2020 10:28
    O uzrocima i posljedicama
    Ako misliš na ubojstvo djevojke koja je jučer pokopana to je posljedica nesretne slučajnosti.
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    visoki turizam 20.02.2020 09:00
    baia-baia
    Oprat će 60 miliona eura, umjesto da grade hotel i uposle 50 djelatnika oni montiraju svake ...
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Sony 19.02.2020 22:40
    Ma
    Znase koji su
     
  • Ruska kolonija na Lošinju?

    Oni 19.02.2020 20:15
    Mas
    U Lošinju ih je 4
     
  • Svaštara br. 3

    Vrana 19.02.2020 13:20
    Samo još jedna prigoda za fotkanje
    Organizirat će još jedan sastanak s Policijom kao ovaj dva tjedna prije ubojstva. Pa će se ...
     
  • Svaštara br. 3

    FZ 19.02.2020 09:31
    Preuranjeno kokodakanje
    Je li ovom "novinaru s mudima" postalo jasno da se preuranjeno raskokodakao o potrebi za ...
     
  • Svaštara br. 3

    jure 18.02.2020 19:27
    karneval
    Lošinj je odavno postao "grad slučaj" i tu se ništa ne može popraviti. :-x
     
  • Svaštara br. 3

    zabrinuti građanin 18.02.2020 16:54
    zašto baš sad?
    Zanima me što će konkretno poduzeti gradonačelnica da se ovakvi slučajevi ubuduće ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    ZP 18.02.2020 09:21
    Zašto baš sad?
    Po meni ne može si podmetnuti veći gaf od onog bezobraznog pitanja "a zašto baš sada?" kad ...
     
  • Raspad klijentelističko-koruptivne Hrvatske

    gost 17.02.2020 15:31
    vlast je slast
    Rat je već počeo. Gradom kruže anonimna pisma a jedno objavljeno na fejsu preneseno je i ...
     
  • Svaštara br. 3

    Vrana 17.02.2020 08:54
    Vitalna propaganda
    Svakog dana mandata aktualne gradske vlasti s Anom Kučić na čelu slogan Lošinj Prvi od 1000 ...
     
  • Svaštara br. 3

    Ab 16.02.2020 11:02
    Normalno
    Ovo je primjer pokušaja svedimo to na kolektivno.... Baš joj ide to nisam ja odgovorna već ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 16.02.2020 10:53
    kriminalna hobotnica
    Pametni znaju da je kriminal bolje organiziran od države jer i jedno i drugo vode isti ljudi ...
     
  • Svaštara br. 3

    Snob 16.02.2020 09:31
    Smrtonosni problemi u sustavu
    Dobra primjedba. Da je problem višedimenzional an istaknula je i ravnateljica Centra za ...
     
  • Svaštara br. 3

    Nessuno e Niente 16.02.2020 08:58
    Ni paranoja ni histerija nego lešinarstvo
    Nema tu ni histerije ni paranoje. Radi se o lešinarskom korištenju prilike da se jednu ...
     
  • Svaštara br. 3

    Kibi Dabi 16.02.2020 08:05
    teorija i praksa
    skinuto sa policija.gov.hr pa kaže... Analizirajući rad uniformirane policije moramo objasniti ...
     
  • Svaštara br. 3

    Hugo 16.02.2020 07:46
    !!!
    Pokušaj se malo odmaknuti od ove zadnje tragedije. Jednodimenziona lnim razmišljanjem se ...
     
  • Svaštara br. 3

    Netko 15.02.2020 22:43
    Mito & korupcija
    Ovo je samo posljedica jednog drogeraša i puno većeg problema koji je na lošinju otvorena prodaja ...
     
  • Svaštara br. 3

    FF 15.02.2020 21:25
    .......
    Poznato je na koji način djeluje prevencija. Prisustvo policije 'tu negdje oko nas' na ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 15.02.2020 20:58
    Dijagnoza
    Ali da je sustav pravovremeno postavio dijagnozu i reagirao ove žene ne bi morale djelovati ...
     
  • Svaštara br. 3

    Licemjer 15.02.2020 20:53
    ...
    Opće je poznato da policija izlazi iz postaje samo kad ide spremati dočekuše. Ostali angažmani ...
     
  • Svaštara br. 3

    Siesaj 15.02.2020 20:21
    ...
    Vidim da puno znate. Možete li pojasniti na koji bi točno način policajac u ophodnji po ...
     
  • Svaštara br. 3

    Franko 15.02.2020 20:06
    Opravdani oprez
    Ne sumnjam u iskrene i dobre namjere ovog gospodina ali ovakvi tragični događaji često ...
     
  • Svaštara br. 3

    Licemjer 15.02.2020 20:02
    ...
    Calma, calma, nemoj na meni skupljati jeftine poene.