Komunalno poduzeće Komunalne usluge Cres – Lošinj ima oko 120 zaposlenih. Piše to u prijedlogu Plana gospodarenja otpadom za Grad Mali Lošinj. Tako izgleda i ostali sadržaj ovog plana - sav je oko i otprilike.
Prvo ga je gradonačelnica razmatrala i utvrdila prijedlog za 2. sjednicu Gradskog vijeća u rujnu iz čijeg je dnevnog reda misteriozno nestao, da bi se nakon toga pojavio na javnom savjetovanju početkom prosinca. Procedura je bila otprilike jasna i razumljiva.
Iz sadržaja Plana nije moguće doznati kad će se što napraviti, kojim novcem i iz kojih će se izvora namaknuti taj novac, koji su preduvjeti stečeni, postoji li baza projekata, riješeni vlasnički odnosi, je li za koji od tih projekata aplicirano na natječaje EU. Pojedine tabele – koje bi trebale poslužiti tome da sadržaj bude što jasniji i preglednije prikazan - u svađi su s drugim tabelama, a ove pak s tekstualnim dijelom. Učinak pak brojnih tabela, nepregledno numeriranih poglavlja i česta upotreba glagola treba i procijenjeno je jest pomutnja i zametanje traga izgledima da će se malo što bitnoga dogoditi u gospodarenju otpadom slijedom ovog plana koji to nije.
Najvažniji ciljevi koje bi trebalo postići planiranjem i primjenom plana u gospodarenj otpadom do 2022. godine su: smanjiti za 5% ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada u odnosu na 2015. godinu; odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada; odvojeno prikupiti 40% mase biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada; odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada; odvojeno prikupiti 75% mase građevnog otpada.
U vezi s ciljevima smanjenja količine proizvedenog i količine odloženog komunalnog otpada, Grad Mali Lošinj može trljati ruke. Referentne 2015. godine, pokazuju podaci iz Plana, količine komunalnog otpada porasle su za više od 80% u odnosu prema prethodnoj 2014. godini, prvoj u kojoj je količina otpada vagana, a ne procijenjena. Znamo i zašto. Građevinski bum te godine i pretvaranje otoka u destinaciju s pet zvjezdica doveli su ga do pozicije prvog među tisuću otoka po količini otpada. Drastični pad od 27% nakon toga koji izgleda kao pobjeda divovskih razmjera nad smećem, zapravo je povratak otprilike na staro s laganim povećanjem.
Podatak koji najbolje oslikava kako naše otočne zajednice stoje u borbi sa smećem je podatak da je od ciljnih 60% odvojeno prikupljenog otpada postignuto tek 8,26%. Još gore izgleda situacija s biorazgradivim otpadom. Nitko nema pojma koliko ga se odvaja u pojedinačne kompostere podijeljene dijelu domaćinstava, pa ta činjenica dovodi u pitanje i ukupnu količinu proizvedenog otpada. Uzmemo li u obzir da dobar dio stanovništva vjeruje u to da se otpad odlaže zajedno pa se niti ne trudi odvajati ga, imamo situaciju da smo tek negdje na startu. Zato je bilo očekivano da se Plan gospodarenja otpadom smatra važnim i da će se stvarno planirati.
Međutim, za jedan od najvažnijih strateških ciljeva Plana, izgradnju kompostane, iz prijedloga dokumenta je razvidno da do 2022. godine neće biti realiziran. Zašto je to strateški najvažniji cilj, jasno je iz podatka da je procijenjena količina biootpada u miješanom komunalnom otpadu čak 65%, a u ukupnom 37%. Izgradnjom kompostane znatno bi bili smanjeni troškovi građana i cijele zajednice i smanjeno onečišćenje okoliša ne samo količinom smeća, nego i utjecaja na okoliš prevoženja na kopno lupina od krumpira, ljusaka jaja i ostataka ručkova. Uz to, svatko tko je ikad pokušao urediti komadić cvijetnjaka ili vrta, zna koliko je rezultat kompostiranja dragocjen na kamenom tlu otoka. Usprkos svemu tome, u prijedlogu Plana izgradnja kompostišta je smještena u vremenski nedefiniranu VI. fazu izgradnje, tek nakon ulazno-izlazne zone s upravnom zgradom i parkingom, odlagališta, reciklažnog dvorišta, pretovarne stanice i sortirnice, odnosno nakon utrošenih procijenjenih 33.541.202,88 kn. Tek nakon 33 i pol milijuna kuna valja namaknuti još dvanaestak milijuna za kompostanu! Cijeli taj troškovnik, kad bi ostao takav kakav jest, iznosi otprilike 45% godišnjeg proračuna Grada.
Stvarnom planiranju nositelja i izvora sredstava nije posvećeno puno vremena pa se uglavnom spominju i Grad i komunalno poduzeće i njihovi proračuni i EU fondovi. Tko, kad, koliko i odakle, tek će se vidjeti. Dotad, do faze VI. s neizvjesnim rokovima i financiranjem, plaćat ćemo gospodarenje otpadom po načelu „onečišćivač plaća". Mjerenje količine otpada osigurat će nam Grad postavljanjem smećomata na kontejnere i označavanjem vrećica. Tako prema Planu izgleda da će građani, kojima Grad Mali Lošinj nije omogućio kompostanu, a nemaju dvorišta, zemljišta pa čak niti terase na koje bi mogli staviti kompostere, biti prepoznati kao veći onečišćivači i masno će plaćati odvoženje otpadaka svoje hrane na Marinšćinu. Ili će komunalna tvrtka odvojeno prikupljati biorazgradivi otpad da bi ga odlagala i razgrađivala - gdje i kako?
Još je jedan važan podatak koji bi posljedično trebao imati razrađene nekakve mjere: udio turističkog otpada procijenjen je od 35,13 % u 2012. godini do čak 53,28 % u 2016. godini. U Planu gospodarenja otpadom nema mjera niti detalja kako smanjiti ukupnu količinu i kako povećati odvajanje otpada u najvećim zagađivačima, hotelima i marinama.
Građevinski otpad, česti ures sporednih cesta, čistina nastalih unutar zaštićene park šume Čikat i privatnih zemljišta, spomenut je tek u nekoliko redaka. Ali zato poseban pesimizam izaziva poglavlje 10.4. mjere sanacije lokacija onečišćenih otpadom, koje zavrjeđuje da bude citirano: „Kako na području Grada ne postoje zabilježene lokacije onečišćene otpadom odbačenim u okoliš, tzv. divlja odlagališta otpada, posebne mjere sanacije neće se propisivati." Još nakon toga nadrealni dio s preporukama da je na internetskim stranicama Grada potrebno objaviti besplatne telefonske brojeve na koje stanovnici Grada mogu prijaviti nepropisno odbačen otpad u okoliš. I na godišnjoj razini u suradnji s turističkom zajednicom, školama, vrtićima, udrugama i komunalnim društvom organizirati čišćenje okoliša od nepropisno odloženog otpada u okoliš. Kao da bi te mjere ikako utjecale na tone i tone građevinskog otpada koji se nalazi na divljim odlagalištima!
Zanimljivo je i to da je naručitelj dokumenta, Grad Mali Lošinj, pokazao tako malo povjerenja u komunalno poduzeće sa oko 120 zaposlenih da je plan dao izraditi trgovačkom društvu Eko Adria iz Pule, usprkos tomu da je više od pola sadržaja prijedloga Plana valjalo nahraniti upravo podacima komunalnog poduzeća o stanju u prostoru, količinama prikupljenog i odvojenog otpada, broju i vrsti spremnika za otpad, njihovim lokacijama i načinu prikupljanja, razvrstavanja i odlaganja, odnosno predaji koncesionarima. Možda upravo zbog tog razloga što je Plan rađen od vanjskog izrađivača, obiluje općim mjestima, nedosljednostima, rađen je po špranci i djeluje neživotan s obzirom na probleme s otpadom i realne kapacitete otočnih zajednica. Valjalo bi ga doraditi u slučaju da ovaj Plan nije samo udovoljavanju još jednoj zakonskoj obvezi, nego vitalni interes otoka koji se preuzetno naziva otokom vitalnosti.
Ilegalna odlagališta
Komentari:
Svaka čast autorici članka. Gradskoj upravi i Komunalnim uslugama - sramite se.
Preplaćeni ignoranti su Plan dali u javnu raspravu samo jer to moraju a ne zato sto žele čuti primjedbe ili prijedloge.
Zašto Plan:
Ovaj plan napravljen je poprilično naglo, kako bi se formalno udovoljilo zahtjevima isto tako naglo usvojenog (i često mijenjanog) nacionalnog Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022., na čije usvajanje nas je prisilila EU. Taj Plan u RH uvodi PAYT način naplate. Od tuda proizlaze mnoge nedorečenosti, koje će se rješavati u hodu.
To je strateški plan. Nije čak ni idejni, a kamoli izvedbeni projekt da bi sve bilo točno definirano u detalj.
Inače, do kašnjenja izvedbe kod mnogih infrastrukturni h projekata često dolazi zbog:
- nerješenih imovinsko pravnih odnosa;
- dugotrajnih postupaka javne nabave;
- žalbi;
- sukoba interesa lokalnih čelnika;
- stečaja izvođača ili podizvođača;
- u pravilu hostilno raspoloženih raznih lokalnih aktivista općeg smjera koji su uvijek antiprotivni prema svemu.
Imam samo jednu malu primjedbu: priložene slike nazvane su "ilegalna odlagališta" (otpada, op. h.t.) međutim prikazuju iskopano kamenje i tlo, prirodni materijal od kojeg se sastoje naši otoci. Naši otoci nisu građeni od otpada.
Radi se o vrijednom resursu - materijalu koji je čuvan na očito privatnom zemljištu (ograda!) za kasniju upotrebu.
Za poravnanje neravnina, dolaca, cestogradnju... ako tim prirodnim materijalom nasipate i poravnate gradilište, te sagradite kuću, nitko neće reći da ste kuću sagradili na otpadu.
Ako je nešto ilegalan otpad, to su prije brojne automobilske krntije, npr na putu za Liski...
narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_38_1306.html
II. GOSPODARENJE GRAĐEVNIM OTPADOM
Članak 4.
Gospodarenje građevnim otpadom podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje građevnog otpada.
Članak 5.
(1) Građevni otpad ne smije se odložiti na mjestu nastanka kao niti na lokacijama koje nisu za to predviđene.
(2) Posjednik građevnog otpada dužan je snositi sve troškove gospodarenja građevnim otpadom.
...znači li to da bi ti prije 100 godina branio ženama glasovanje jer "ipak tako piše u zakonu"?
Nekoliko slika prikazuje kakvo se sve smeće baca u rupu na bijelom putu od Ćunskog prema Artatorama. Rupu se smije zatrpavati ali ne ovim i ovakvim materijalom. Iz rupe se dimi i širi nesnosan smrad, št znači da nešto gori. Gdje je komunalno redarstvo i nadležni koji sikću na obične građane za mnogo manje prekršaje?
volim-losinj.org/.../...
Nije potrebno ići tako daleko. Turisti redovito fotografiraju favelu pored smetlišta, prepunu krntija i drugih vrijednih stvari.
O iznenađenju ne može biti ni govora. Od ulaska u EU svima je jasno da treba biti postignuta održivost gospodarenja otpadom. Da ne postoje gradovi poput Krka, Ludbrega i drugih uspješnih gradova još bismo mogli i koristiti takve izlike.
Grad Mali Lošinj nije, budimo realni, niti u jednom trenutku postavio kao svoj prioritet rješavanje ovog pitanja. Dovoljno je uzeti samo jedan financijski indikator, to je održavanje cvijetnjaka (na način na koji se to više u EU ne radi osim u povijesnim parkovima tipa Versailles ili dvorac Hofburg) u godišnjim iznosima od 2,1 milijun kuna. Godišnji iznos je tek nešto malo manji od onog Planom predviđenog za reciklažno dvorište i jasno pokazuje da je gradskoj vlasti primarni cilj vrednovanje Malog Lošinja kao destinacije, a ne mjesta za život. Servisiranje korporativnog masovnog turizma kao jedne od najviše zagađivačkih industrija, a bez plana i napora da se umanji i sanira njegov utjecaj na otok, zajednicu i u konačnici održivost turizma.
Sjećam se jedne veoma prikladne: izvana gladac, a iznutra jadac.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
JLS
Ližnjan, Medulin, Marčana, Fažana, Vodnjan, Barban, Žminj, Buje, Kaštelir Labinci, Višnjan, Crikvenica, Plitvička Jezera, Vir, Pirovac, Lovran, Matulji, Klana, Ravna Gora Moščenićka Draga, Opatija, Zdenci, Crnac, Dubrovačko primorje, Ston
ELABORAT GOSPODARENJA OTPADOM
AMUS d.o.o., Čisti otok d.o.o., Contrada d.o.o., EKO-MURVICA d.o.o., FERUM ET METTALLUM d.o.o., GKD Senj, Komunalac d.o.o. Korenica, Komunalac d.o.o. Delnice , Komunalac d.o.o. Jurdani, MED EKO SERVIS d.o.o., Monte giro d.o.o., Čistoća Pag d.o.o., TD Baška d.o.o., Tržnica d.o.o., VRILO d.o.o.
SAVJETOVANJE I POMOĆ U USPOSTAVLJANJU CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM
JLS
Plitvička jezera
ekoadria.hr/reference/
Građani Knina od danas sve komunalne probleme – od puknutog šahta, oštećenja na cesti, divljih odlagališta otpada, neispravne rasvjete..., gradskim vlastima čak i anonimno mogu prijaviti putem računala i pametnih telefona, odnosno posebne aplikacije – e-komunalni redar. Aplikacija se nalazi na internet adresi moj.knin.hr i prvi je modul platforme Moj Knin, kojom kreće sveobuhvatna reforma informacijskog sustava Grada Knina, predstavljen je u kninskoj Gradskoj vijećnici. itd.
gradonacelnik.hr/.../...
Zato nije očekivati ništa dobroga već samo skupe usluge i nelegalna odlagališta smeća. Na žalos prvi među tisuću otoka nema otpada imamo samo smeće...
www.gradonacelnik.hr/.../
Predviđeno je bilo da projekt provođenja izobrazno-infor mativnih aktivnosti građana o održivom gospodarenju otpada obuhvaća područje s više od 10 tisuća stanovnika, što bi značilo da se manji gradovi i općine na Poziv prijavljuju tako da se udruže s nekim od ostalih te tako, zajedno, „obuhvate“ više od 10 tisuća stanovnika. Ekipa koja se diči da upravlja prvim od 1000 otoka mogla se udružiti napr. sa Cresom ali nije. Tko zna zašto?
u početku je to dosta dobro funkcioniralo, građani su gotovo svakodnevno prijavljivali probleme, i problemi su se rješavali
u jednom trenutku, sad je od toga prošlo već 3-4 godine, problemi su se prestali rješavati, pa su i građani odustali od prijava i sve to je palo u zaborav
sve je to bilo povezano sa nekim restrukturiranj em u komunalnom sustavu gradske uprave, pa se nekom novom uhljebu nije dalo odrađivate taj dio posla
mali-losinj.hr/.../...
Ovo skraćenje roka od 12 dana, i to samo šest dana prije istekaa novog roka, novi rok je skraćen do 24.siječnja 2018. godine.
mali-losinj.hr/.../...
Tako to radi HDZ, pa se vi građani, yebite.
Promjena datuma je uslijedila zbog zakonske obveze usvajanja Odluke do 01. veljače 2018.godine.
U tekstu Odluke se kao relevantni zakonski propisi navode Zakon o održivom gospodarenju otpadom (Narodne novine br. 94/13, 73/17) i članak 4. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (Narodne novine br. 50/2017). Sve debelo iz prošle godine.
Sabor je tek počeo sa radom, a ja ne vidim nikakvih zakonskih izmjena u ovoj godini, pa bi bilo dobro da Grad Mali Lošinj pojasni o čemu se ovdje konkretno radi.
-referirati se na sve primjedbe
-donijeti odluke o primjedbama
-napraviti izvještaj i javno ga objaviti
-usvojiti na GV odluku
-objaviti ju u Službenim novinama PGŽ
-8 dana od dana objave ce odluka stupiti na snagu.
Sve to dakle u tjedan dana.
Svaka čast na sposobnostima ...
mali-losinj.hr/.../...
Zanimljivo je da je za temu odlaganja otpada Novi list zadužio novinara koji je u tiskanom izdanju razvukao za Riječane članak preko dvije stranice pod naslovom "Hoće li građani morati stražariti pored smeća kako im susjedi ne bi "nabijali" troškove?". Cresane je na stranici Otoci Walter Salković izvijestio o prezentaciji planiranog sustava gospodarenja otpadom. Na stranu hvalisanje, no Cresanima je barem održana prezentacija i o tome se pisalo u Novom listu. Lošinjanima je servirana samo štura obavijest da su još samo jučer mogli dati primjedbe na plan. Sudeći prema potpisu inicijalima NL, autor je Nepoznato Lice. Ili to možda znači Nevažni Lošinj(ani)?
otoci.net/index.php/u-zabava/7473-kljuc-u-rukama-maskara
Dva puta na sedmicu, iza kantuna kuje se zavjera :Pinki, Nedić, Živković Badurina.
Neznam koliko se botilja vina istrese u žedna grla navedenih naivaca građana.
Amen.
(današnja objava s fejsa iz Nerezina)
A pisati će se upravo ono što građani misle o vlasti, odgovaralo to nekome ili ne.
Samo kao podsjetnik, kako i zašto je nastala ova stranica...
www.volim-losinj.org/impressum
i.imgur.com/r2HFkIu.jpg
Sramotno naruživanje grada koji se, navodno, voli... porukama mržnje.
...mizoginija ispoljena prema ženama, jadnim majkama, naznake "kulture silovanja" (jer teško da bi sirote majke pristale na spolni odnos kojim im je zaprijećeno)...
...grafit najviše govori o njegovim autorima, bit će kakvi kikići našli tatin sprej za registraciju na barki...
usput,sigurna sam da pola gradske uprave ne prepoznaje zgradu..
isto tako mislim da si je Grad od komunalnog doprinosa sa Čikata priskrbio znatne novce, a nije u stanju na tim istim zgradama popraviti razbijene prozore i grilje da to makar izvana kulturno izgleda.
još koja godina nebrige, pa će obje te zgrade doživjeti sudbinu stare pomorske škole koja se urušila sama u sebe.
škola = škola = škola
Sada i to da on piše po gradu?
Može vas biti sram jer uvijek vam netko drugi mora biti kriv a vi što ste vi?
Ne živite na ovom otoku, ne vidite ništa
Cjeli nam je grad trebao biti ispisan ovakvim i sličnim grafitima prema situaciji kakva je na terenu.
Može vas biti sram vi koji ste tu oduvjek da ste dopustili nakon svih tih generacija da baš vi budete oni koji su sve uništili.
A vi koji ste došli tu neki jučer neki duže zar vas nije sram?
Tu ste dobili kruh a kasnije i pogaču, djecu ste tu odgojili, zar nemate nimalo poštovanja da sačuvate ono što vam je ovaj otok dao?
Kikić vam je za sve kriv?
Uvijek spominjete dva, tri imena koji vam smetaju i sve su krivi jer da njih nema sve bi bilo super?
Što to?
Bili bi stješnjeni u neki geto ili otišli da bi neki novi likovi sve ovo dobili za mukte, badava, one kinte, jer su to zaslužili.
Č i m e?
Netko je stvorio ove otoke a ljudi su do sada s poštovanjem koristili tu prirodu a sada uništi sve, to može samo primitivac u glavi.
Onaj seljak koji je tu živio bio je neuki ali mu škole i nisu trebale jer je ipak imao nešto u glavi.
Ovi sada završe i škole i što postanu: primitivci sa školom?
Još smo im mi i to školovanje platili?
Ljudi nemate poštovanja, čistog obraza a nemate ni muda da ispišete par parola-grafita, jadni ste!
Kako je tekao preobražaj na prvi pogled poštene gradske vlasti može se pratiti od članka »Otočani ne mogu biti objekt apetita kapitala« volim-losinj.org/.../..., nakon čega se "ničim izazvana" gradska vlast odjednom stavila u službu Majke Rusije, i urbanističkim planovima i drugim odlukama nepoznatom investitoru omogućila pokupiti svo vrhnje sa otoka. Sada mu želi omogućiti da pokupi i šlag sa torte.
Obespravljeni građani su blago rečeno deportirani sa Čikata, ali će im se zauzvrat urediti plaže na Kadinu i Zagazinama, pa neka se bezbrižno kupaju u fekalijama koje će iz elitne zone Čikata biti preusmjerene na Kijac.
Slično kao što su prije nekoliko stoljeća, doseljenici u SAD protjerali indijance u rezervate koje su smjestili u najveća bespuća SAD-a, tamo gdje ni trava ne raste.
Za uzvrat firma Lošinj Hotels & Villas nudi građanima ostvarenje karijere u turizmu, i to u slijedećim vrlo perspektivnim poslovima:
Hoćete da još i rintamo za vas kao najobičnije sluge?
Da nije žalosno, bilo bi smiješno.
Sve ste nam oteli i prodali, a sad bi netko htio još i da zašutimo. E pa neće baš ići...