Plan guranja otpada pod tepih

Nalazite se ovdje: Naslovnica //

Komunalni red //

Prijava

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Plan guranja otpada pod tepih

Korisnička ocjena:

/ 7

Detalji: Kategorija: Komunalni red; Objavljeno Petak, 12. 01. 2018.; Bojana Genov; Hitovi: 2143

Komunalno poduzeće Komunalne usluge Cres – Lošinj ima oko 120 zaposlenih. Piše to u prijedlogu Plana gospodarenja otpadom za Grad Mali Lošinj. Tako izgleda i ostali sadržaj ovog plana - sav je oko i otprilike.

Prvo ga je gradonačelnica razmatrala i utvrdila prijedlog za 2. sjednicu Gradskog vijeća u rujnu iz čijeg je dnevnog reda misteriozno nestao, da bi se nakon toga pojavio na javnom savjetovanju početkom prosinca. Procedura je bila otprilike jasna i razumljiva.

Iz sadržaja Plana nije moguće doznati kad će se što napraviti, kojim novcem i iz kojih će se izvora namaknuti taj novac, koji su preduvjeti stečeni, postoji li baza projekata, riješeni vlasnički odnosi, je li za koji od tih projekata aplicirano na natječaje EU. Pojedine tabele – koje bi trebale poslužiti tome da sadržaj bude što jasniji i preglednije prikazan - u svađi su s drugim tabelama, a ove pak s tekstualnim dijelom. Učinak pak brojnih tabela, nepregledno numeriranih poglavlja i česta upotreba glagola treba i procijenjeno je jest pomutnja i zametanje traga izgledima da će se malo što bitnoga dogoditi u gospodarenju otpadom slijedom ovog plana koji to nije.

plan-odlag Najvažniji ciljevi koje bi trebalo postići planiranjem i primjenom plana u gospodarenj otpadom do 2022. godine su: smanjiti za 5% ukupnu količinu proizvedenog komunalnog otpada u odnosu na 2015. godinu; odvojeno prikupiti 60% mase proizvedenog komunalnog otpada; odvojeno prikupiti 40% mase biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada; odložiti na odlagališta manje od 25% mase proizvedenog komunalnog otpada; odvojeno prikupiti 75% mase građevnog otpada.

U vezi s ciljevima smanjenja količine proizvedenog i količine odloženog komunalnog otpada, Grad Mali Lošinj može trljati ruke. Referentne 2015. godine, pokazuju podaci iz Plana, količine komunalnog otpada porasle su za više od 80% u odnosu prema prethodnoj 2014. godini, prvoj u kojoj je količina otpada vagana, a ne procijenjena. Znamo i zašto. Građevinski bum te godine i pretvaranje otoka u destinaciju s pet zvjezdica doveli su ga do pozicije prvog među tisuću otoka po količini otpada. Drastični pad od 27% nakon toga koji izgleda kao pobjeda divovskih razmjera nad smećem, zapravo je povratak otprilike na staro s laganim povećanjem.

Podatak koji najbolje oslikava kako naše otočne zajednice stoje u borbi sa smećem je podatak da je od ciljnih 60% odvojeno prikupljenog otpada postignuto tek 8,26%. Još gore izgleda situacija s biorazgradivim otpadom. Nitko nema pojma koliko ga se odvaja u pojedinačne kompostere podijeljene dijelu domaćinstava, pa ta činjenica dovodi u pitanje i ukupnu količinu proizvedenog otpada. Uzmemo li u obzir da dobar dio stanovništva vjeruje u to da se otpad odlaže zajedno pa se niti ne trudi odvajati ga, imamo situaciju da smo tek negdje na startu. Zato je bilo očekivano da se Plan gospodarenja otpadom smatra važnim i da će se stvarno planirati.

Međutim, za jedan od najvažnijih strateških ciljeva Plana, izgradnju kompostane, iz prijedloga dokumenta je razvidno da do 2022. godine neće biti realiziran. Zašto je to strateški najvažniji cilj, jasno je iz podatka da je procijenjena količina biootpada u miješanom komunalnom otpadu čak 65%, a u ukupnom 37%. Izgradnjom kompostane znatno bi bili smanjeni troškovi građana i cijele zajednice i smanjeno onečišćenje okoliša ne samo količinom smeća, nego i utjecaja na okoliš prevoženja na kopno lupina od krumpira, ljusaka jaja i ostataka ručkova. Uz to, svatko tko je ikad pokušao urediti komadić cvijetnjaka ili vrta, zna koliko je rezultat kompostiranja dragocjen na kamenom tlu otoka. Usprkos svemu tome, u prijedlogu Plana izgradnja kompostišta je smještena u vremenski nedefiniranu VI. fazu izgradnje, tek nakon ulazno-izlazne zone s upravnom zgradom i parkingom, odlagališta, reciklažnog dvorišta, pretovarne stanice i sortirnice, odnosno nakon utrošenih procijenjenih 33.541.202,88 kn. Tek nakon 33 i pol milijuna kuna valja namaknuti još dvanaestak milijuna za kompostanu! Cijeli taj troškovnik, kad bi ostao takav kakav jest, iznosi otprilike 45% godišnjeg proračuna Grada.

Stvarnom planiranju nositelja i izvora sredstava nije posvećeno puno vremena pa se uglavnom spominju i Grad i komunalno poduzeće i njihovi proračuni i EU fondovi. Tko, kad, koliko i odakle, tek će se vidjeti. Dotad, do faze VI. s neizvjesnim rokovima i financiranjem, plaćat ćemo gospodarenje otpadom po načelu „onečišćivač plaća". Mjerenje količine otpada osigurat će nam Grad postavljanjem smećomata na kontejnere i označavanjem vrećica. Tako prema Planu izgleda da će građani, kojima Grad Mali Lošinj nije omogućio kompostanu, a nemaju dvorišta, zemljišta pa čak niti terase na koje bi mogli staviti kompostere, biti prepoznati kao veći onečišćivači i masno će plaćati odvoženje otpadaka svoje hrane na Marinšćinu. Ili će komunalna tvrtka odvojeno prikupljati biorazgradivi otpad da bi ga odlagala i razgrađivala - gdje i kako?

Još je jedan važan podatak koji bi posljedično trebao imati razrađene nekakve mjere: udio turističkog otpada procijenjen je od 35,13 % u 2012. godini do čak 53,28 % u 2016. godini. U Planu gospodarenja otpadom nema mjera niti detalja kako smanjiti ukupnu količinu i kako povećati odvajanje otpada u najvećim zagađivačima, hotelima i marinama.

Građevinski otpad, česti ures sporednih cesta, čistina nastalih unutar zaštićene park šume Čikat i privatnih zemljišta, spomenut je tek u nekoliko redaka. Ali zato poseban pesimizam izaziva poglavlje 10.4. mjere sanacije lokacija onečišćenih otpadom, koje zavrjeđuje da bude citirano: „Kako na području Grada ne postoje zabilježene lokacije onečišćene otpadom odbačenim u okoliš, tzv. divlja odlagališta otpada, posebne mjere sanacije neće se propisivati." Još nakon toga nadrealni dio s preporukama da je na internetskim stranicama Grada potrebno objaviti besplatne telefonske brojeve na koje stanovnici Grada mogu prijaviti nepropisno odbačen otpad u okoliš. I na godišnjoj razini u suradnji s turističkom zajednicom, školama, vrtićima, udrugama i komunalnim društvom organizirati čišćenje okoliša od nepropisno odloženog otpada u okoliš. Kao da bi te mjere ikako utjecale na tone i tone građevinskog otpada koji se nalazi na divljim odlagalištima!

Zanimljivo je i to da je naručitelj dokumenta, Grad Mali Lošinj, pokazao tako malo povjerenja u komunalno poduzeće sa oko 120 zaposlenih da je plan dao izraditi trgovačkom društvu Eko Adria iz Pule, usprkos tomu da je više od pola sadržaja prijedloga Plana valjalo nahraniti upravo podacima komunalnog poduzeća o stanju u prostoru, količinama prikupljenog i odvojenog otpada, broju i vrsti spremnika za otpad, njihovim lokacijama i načinu prikupljanja, razvrstavanja i odlaganja, odnosno predaji koncesionarima. Možda upravo zbog tog razloga što je Plan rađen od vanjskog izrađivača, obiluje općim mjestima, nedosljednostima, rađen je po špranci i djeluje neživotan s obzirom na probleme s otpadom i realne kapacitete otočnih zajednica. Valjalo bi ga doraditi u slučaju da ovaj Plan nije samo udovoljavanju još jednoj zakonskoj obvezi, nego vitalni interes otoka koji se preuzetno naziva otokom vitalnosti.

Primjedbe inicijative Čovjek po mjeri otoka na prijedlog Plana gospodarenja otpadom Grada Mali Lošinj za razdoblje od 2017. do 2022. godine

Ilegalna odlagališta

Komentari:

015 # “ — Gost 2018-01-12 15:46

Kad bi preplaćeni uhljebi u gradu i Komunalnim uslugama imali 5% volje i interesa za svojim poslom ne bi bilo bilo ovog članka.
Svaka čast autorici članka. Gradskoj upravi i Komunalnim uslugama - sramite se.

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Plan guranja otpada pod tepih

Komentari:

Dodaj komentar

Najnovije ...

Najčitanije

Najviše komentirano

Zadnje komentirano

Glavni Izbornik

Drugi Izbornik

LINKOVI

Povezani članci

Članak 69. Ustava RH

ZADNJI KOMENTARI

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

Svaštara br. 3

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

Svaštara br. 3

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«