Jadranka d.d. tvrtka je koja je imala sreće – najprije su radnici putem ESOP programa sami posjedovali dionice tvrtke kojima su samostalno upravljali, te postali jedan od rijetkih uspješnih primjera radničke participacije u Hrvatskoj, a onda su u privatizaciji jednoglasno izabrali partnera, Beta ulaganja, koji je odlučio promijeniti cijeli koncept destinacije i od Lošinja učiniti mjesto elitnog turizma – uloženo je već preko 100 milijuna eura, a nakon obnove uvale Čikat uslijedit će i proširenje Zračne luke te gradnja Eco golf resorta na Punta Križa na razini svjetskih golferskih turnira. O tome smo razgovarali sa Sanjinom Šolićem, predsjednikom Uprave Jadranke d.d., napisala je Tihana Tomčić za Novi list »
Jadranka grupa, iza koje stoji kapital hrvatskih građana koji se bave naftnim i plinskim biznisom u Rusiji, posljednjih je godina na Lošinju uložila više od 100 milijuna eura. Hotel Bellevue dobio je pet zvjezdica, obnovljena je vila Hortensia, uskoro i Alhambra i Augusta, izgrađen aquapark, uređen plažni pojas te šetnica, napisala je Slađana Vignjević za Novi list »
Nešto manje od tri mjeseca ostalo je za rješavanje problema koji se tiče realizacije 13 milijuna vrijednog projekta projekta izgradnje Muzeja znanosti o moru (MSM) Instituta Plavi svijet. U nizu drugih točaka, to je bila i najzanimljivija tema jučerašnje Sjednice Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja, izvijestio je Novi list.
Gotovo 60 posto otočana smatra da su investicije u uveli Čikat potrebne i važne za razvoj lošinjskog turizma, dok 13,7 posto anketiranih misli sasvim suprotno. Većina također misli da ulaganja nemaju negativan utjecaj na prirodu te da je Jadranka pokretač razvoja Lošinja i Cresa, izvijestio je Novi list »
Prije oko tjedan dana dana u rubrici „Otoci" Novog lista objavljen je napis Slađane Vignjević o posjetu petero novinara iz SAD specijaliziranih za – kako autorica navodi – pisanje o turističkim atrakcijama destinacija širom svijeta. Fotografijama, riječima i video zapisima svoje će dojmove „o Lošinju, otoku vitalnosti i zdravlja" prenijeti turoperatorima i turističkim agencijama u SAD, najavljuje autorica napisa, no neke su dojmove člankom novinarke Novog lista Amerikanci već prenijeli čitateljima rubrike za Otočane.
Institut za javne financije proveo je istraživanje o proračunskoj otvorenosti županija, gradova i općina provjerom ispunjavanja uputa kojima je Ministarstvo financija 2012. godine preporučilo lokalnim jedinicama da na službenim internetskim stranicama objavljuju proračunske dokumente.
TTIP: Zašto bi SAD nudile Starom kontinentu sporazum od kojeg će, eto, Europa imati korist? Zašto im je stalo do - koristi drugih? Što je kvaka u tom samaritanskom paketu!? Bune li se bez veze građanske skupine po europskim zemljama, sve više u RH, ali i u SAD-u? No nikoga u Hrvatskoj, osim građanskih udruga, civilnog društva i nekoliko saborskih "redikula", očito, nije briga kako će ljudi i na čemu živjeti, u kakvoj zemlji i tko će im biti gazda, ako američko-europski sporazum prođe nekim tijelima i strukturama u kojima se neće pitati za hrvatski glas, piše portal H-alter.org »
Problemi s birokratiziranosti, podložnosti utjecajima bogatih pojedinaca i korporacija, te bavljenje svojim partikularnim interesima, a ne razvojem društva kojeg zastupaju su opća mjesta zamjerki demokratski izabranim vlastima u cijelom svijetu. Mada bi se, kad se osluhne i pogleda kako o istom bruji hrvatska javnost, dalo zaključiti kako su domaći političari najgora vrsta društvenih upravljača ikad i igdje, piše Jasmin Klarić u Novom listu »
"O čudnovatom poslovanju ŽLU dalo bi se puno pisati. Privatnoj tvrtki daju suglasnost za postavu pontona za komunalne vezove, a ne žele raspisati koncesiju nego sami obavljaju gospodarsku djelatnost u malološinjskoj luci, iako to smiju raditi samo ako nema gospodarskog interesa. U lošinjskoj ga luci, kao što je poznato, itekako ima." Da ova konstatacija iz članka Vrh sante leda ne bi bila samo pušalna tvrdnja po uobičajenoj praksi komunikacije u našem lokalnom javnom i političkom diskursu, probajmo dokazati tvrdnje.
Ni prve ozbiljnije javne kritike na postupanja velikog investitora radi načina investiranja kao i servisiranja njegovih voluntarističkih ideja od strane svih razina vlasti i službi koje su rezultirale i javnom tribinom nisu uznemirile nikoga niti su promijenili bilo što. Niti investitora niti njegov javni servis. Očekivano ...