Tko bez potrebne građevinske dozvole, protivno propisima ili
odlukama nadležnih državnih tijela gradi građevinu, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine, a tko to počini na području koje je
propisom ili odlukom nadležnog državnog tijela proglašeno kulturnopovijesnom
cjelinom, kulturnim dobrom, zaštićenom prirodnom vrijednosti ili područjem od
posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
Novi list javlja da Ministarstvo nema preciznih saznanja o bespravnoj gradnji na Kvarneru, te da će građevinski inspektori u stići u Primorju na jesen.
Piše kako su slučajevi bespravne gradnje Jose Mraovića i Ivana Kapetanovića aktualizirali uvid u zakonsku regulativu što se bavi protupravnom gradnjom iz razloga što neznanje nikoga ne opravdava pred zakonom. List ističe da je u nekadašnjem KZ RH postojao članak koji je sankcinirao bespravne graditelje, a koji je misteriozno nestao. »Pojavio« se opet na sjednici Hrvatskog Sabora 15. srpnja 2004. godine, a Odluka o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama KZ-a na snagu je stupila 1. listopada iste godine. U članku 252, stavku prvome, kaže se da »tko bez potrebne građevinske dozvole, protivno propisima ili odlukama nadležnih državnih tijela gradi građevinu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine«. Stavak drugi još je rigorozniji: »tko kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka počini na području koje je propisom ili odlukom nadležnog državnog tijela proglašeno kulturnopovijesnom cjelinom, kulturnim dobrom, zaštićenom prirodnom vrijednosti ili područjem od posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Različita primjena zakona
Novi list piše da prema njihovim iformacijama u slučaju bespravne gradnje Jose Mraovića gospićko Općinsko državno odvjetništvo nije reagiralo, dok je u slučaju »sađenja« Kapetano-vićevih maslina tužiteljstvo reagiralo i ističe da samo ta dva primjera rječito govore o različitoj primjeni zakona u nas.
Primjena članka 252 a u praksi je rijetka, mada bespravne gradnje ima na sve strane, tvrdi se u napisu i napominje da je Općinsko državno odvjetništvo iz Rijeke podnijelo istražne zahtjeve u dva slučaja zbog kršenja odrebi Članka 252 a KZ RH nakon što je Novi list upoznao javnost s bespravnim graditeljima na otoku Krku. Riječ je o jednom krčkom tajkunu koji je u Malinskoj bez građevinske dozvole krenuo u »avanturu«, a drugi je slučaj lučkog kapetana iz Sila. O oba slučaja Novi list je naširoko pisao što je tužiteljima poslužilo za pokretanje postupka.
Novinar Novog lista postavlja pitanje što je sa svim onim bespravnim graditeljima koji su zidali i gradili u vrijeme dok je zakonodavac sjedio »skrštenih ruku« i na njega odgovara: Za njih ne postoji kaznena odgovornost. No, naglašava da inspekcijske služe iz nadležnog Ministarstva ništa ne priječi da pokrenu postupke, te napominje da Sabor ne bi morao donositi Zakon o kaznenoj odgovornosti za bespravne graditelje da su inspekcije radile po zakonu.
Inspektori uskoro stižu
Na upit upućen Ministarstvu zaštite okoliša o rušenjima bespravnih objekata na području Primorsko-goranske županije glasnogovornica Ministarstva odgovara Novom listu: »Na vašem području nismo još bili. Ali uskoro stižemo«. Na pitanje zašto i koliko ima bespravih objekata, odnosno koliko je izdanih rješenja o rušenju, Novi list dobiva odgovor: »Nismo još postupali po rješenjima u vašoj županiji zbog nedostatka ljudstva i financijskih sredstava. Ali vrlo brzo dolazimo. Već ove jeseni«.
Novinar konstatira da svi oni koji su bespravno gradili do 1. listopada 2004. godine, što se kaznene odgovornosti tiče, mogu mirno spavat dok njihovi prvi susjedi koji su počeli s bespravnom gradnjom - po ugledu na njih, neće imati mirne snove. Naravno – naglašava – pod uvjetom da pravna država funkcionira.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Gradnju školske sportske dvorane i ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...
Komentari:
listopada 2004. često sam se pozivala kada sam govorila o bespravnim gradnjama na otoku Lošinju.
Radi se o zakonu temeljem kojeg je gosp. Radeljak dobio uvjetnu kaznu zatvora zbog radova izvršenih u dubrovačkoj gradskoj jezgri.
PRIMJER BR 1
D. Jureković bagerom je izdrodio cca 70 m stijena u uvali Ružmarinci i napravio plato na pomorskom dobru za bespravnu mini-marinu.
PRIMJER BR 2
D. Kuvač devastirao je pomorsko dobro kako bi napravio bespravni molić u uvali Studenćić.
Oba primjera podliježu oštrijim sankcijama jer predstavljaju devastaciju područja od posebne važnosti za RH (zaštićeni obalni pojas).
Obje devastacije dogodile su se kada su izmjene i dopune Kaznenog zakona već stupile na snagu.
U slučaju D. Jurekovića niti graðevinska inspekcija niti lokalna samouprava nije podnijele kaznenu prijavu. Nepotrebno je reći da sam ih na to upozorila.
Ovdje je posebno interesantno slijedeće: s obzirom na to da su ovi radovi značili kršenje zabrane radova u uvali Ružmarinci iz 2003. godine, investitora se može kazneno goniti ne samo za gradnju platoa, nego za DEVASTACIJU CIJELE UVALE.
Naime, bespravni graditelji koji su započeli raditi prije nego je zakon stupio na snagu, te su dobili rješenje o zabrani radova, ali su nastavili raditi i nakon 1. listopada 2004., mogu se kazneno goniti za prije učinjeno.
U slučaju D. Kuvača dobila sam odgovor iz Ministarstva mora da je istog dana kada je lučka kapetanija ML napisala rješenje o zabrani radova u uvali Studenčić proslijeðena i prijava za počinjeno kazneno djelo protupravne gradnje iz članka 252a Kaznenog zakona.
Treba li napomenuti da sam na tu obavezu podsjetila i graðevinsku inspektoricu iz Ml (dva puta), ali mi se nije očitovala da li je to i učinila.
I Gradu Malom Lošinju uputila sam dopis u kojem ih upozoravam da bi trebali podići kaznenu prijavu. Odgovorili mi jesu, ali o kaznenoj prijavi niti riječi.
Naime, podnošenje kaznenih prijava nije samo posao državnog odvjetništva i graðevinske inspekcije: zakon propisuje da su sva tijela državne vlasti dužna prijavljivati kaznena djela kada za njih saznaju, tako da se ovom dopunom povećala i odgovornost LOKALNE SAMOUPRAVE u slučajevima bespravne gradnje.
Bilo bi interesantno saznati koliko je Grad ML podnio kaznenih prijava protiv bespravnih graditelja od listopada 2004. godine.
Potanje Gregorini: Postoje li sankcije za neprijavljivanj e kaznenih djela?
Što se dogodilo graðevinskoj inspektorici koja je moju prijavu proglasila anonimnom i obustavila inspekcijski postupak? Ništa.
Dobro došli u HR.
Nista novo sad gradi više vila na Čikatu bez dozvola i ???
Evo kako razmislja nacelik opcine Baska Voda glede nezakonite izgradnje marine:
"BAŠKA VODA - Nevjerojatan slučaj zbiva se ovih dana u Promajni u općini Baška Voda, gdje lokalne vlasti otvoreno krše zakon dopuštajući zatrpavanje mora tonama graðevinskog otpada kako bi sagradile lukobran marine, iako nikakve graðevinske dozvole za taj projekt nema."
...
"— Radimo kako su radili i svi ostali. Na području kompletne Makarske rivijere dozvolu imaju samo Tučepi, ali će naša lučica biti legalizirana u prostornom planu Općine, koji će se donijeti do kraja veljače — opravdava bespravni pothvat Milan Granić, načelnik Baške Vode, opisujući nam kako je Općina čak jeftino prošla!"
...
"Ovim bespravnim uništavanjem obale trebalo bi se stvoriti stotinjak vezova, navodno za mještane Promajne, kako bi se maknule njihove brodice koje tijekom sezone stoje na plaži ili u moru i smetaju gostima. Iako nam je načelnik kazao da lučica postoji u županijskom planu i da je zbog toga išao kod Nike Mrčića, ravnatelja Zavoda za prostorno planiranje Splitsko-dalmat inske županije, po tom je planu predviðeno tek privezište.
— Sve je to u ovom trenutku bespravno i oni to rade na svoju dušu. Mi smo razgovarali o mogućnostima izmjena i dopuna prostornog plana Županije, što će se razmatrati, ali su za izgradnju marine potrebne prethodne analize i studije — kazao je Mrčić, dodavši da u ovom slučaju već postoji, očito uporno ignorirano, inspekcijsko rješenje o obustavi gradnje."
slobodnadalmacija.hr/.../...
Na primjer, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka podnijelo je kaznenu prijavu za pocinjeno kazneno djelo protupravne gradnje iz cl. 252a KZ protiv investitora D. Kuvaca(devastac ija pomorskog dobra u uvali Studencic), a ne protiv izvodjaca radova (djelatnika MARGEA d.o.o. koji je zatecen na licu mjesta prilikom inspekcijskog nadzora Lucke kapetanije, ispostava ML).
Koliko je meni poznato D. Radeljak je prva osoba kojoj je dosudjena uvjetna kazna zbog bespravnih radova (radilo se o proutupravnim radovima na nekretnini unutar stare jezgre u Dubrovniku).
Kao autorici studije slucaja o devastaciji Artatora cesto mi se spocitava da napadam devastatora kao osobu. Gore navedeni primjer iz Baske Vode zalosni je argument za moju tvrdnju da se bavim pojavama, a ne pojedincima: gradnja bez potrebnih dozvola, devastacija koja prati takvu gradnju, bezrezervna podrska lokalne samouprave i njezino pozivanje na dobrobit lokalnog stanovnistva, investitorovo ignoriranje donesenih rjesenja o zabrani radova i neucinkovitost nadleznih inspekcija, naknadna legalizacija bespravne gradnje od strane lokalne samouprave pomocu novog prostornog plana...
Zvuci poznato?
Mine u centru Makarske
Kronologija:
12:10 Inspekcija u kafiću 'Citrus' pregovara s predstavnicima Georada i firme 'Pauk', policija osigurava gradilište
12:48 Bez obzira na nazočnost inspekcije, radnici postavljaju dinamit
12:55 Inspektorica Ines Salamom u razgovoru s predstavnikom firme 'Pauk' koja izvodi radove na miniranju
12:59 Inspektorica 'teškom mukom' vadi tablu za zabranu radova i postavlja je na gradilište
13:13 Prva detonacija zasula je automobile parkirane na gradskom parkingu
13:15 Gosti kafića 'Citrus' srećom nisu sjedili u bašti u koju je doletio veliki kamen oštetivši tendu
13:15 Najgore je prošao automobil makarskih tablica
13:15 Graðani, koji su se našli tik do kafića, gledali su s nevjericom
13:24 Nije mi prvi put da gledam miniranje trena, ali prvi put na ovaj način bez ikakve zaštitne mreže - bio je jasan Ozren Miočević
13:32 Nakon druge detonacije velika kamena gromada doletjela je iza parkiranog policijskog automobila i samo pukom srećom nije pala na neki drugi parkirani ili na okupljene ljude
13:33 Još jedan oštećen automobil koji je čudom prošao s 'lakšom ogrebotinom'
V. Žuža je kao graðevinska inspektorica MZOPUG izdala rješenje o uklanjanju bespravne gradnje (platoa) na pomorskog dobru što investitor, naravno, nije učinio. Prijava se odnosila i na bespravno probijeni put (bez ugovora s gradom) i na graðevinske radove oko ureðenja postojećeg gospodarskog objekta prije nego je ishodovana sva potrebna dokumenatacija (iskopi za cisternu, septičku i sl.). Probijeni put spominje se u rješenju (ali su pobrkane čestice), pripremni graðevinski radovi nisu spomenuti.
U prijavi sam posebno napomenula da se devastacija dogodila na području od posebne važnosti za RH (zaštićeni obalni pojas) i podsjetila na izmjene i dopune Kaznenog zakona koje to tretiraju kaznenom odgovornošću. U dopisu koji sam uputila nakon rješenja još sam jednom to naglasila, ali nisam dobila nikakav odgovor.
V. Žuža nikada nije podnijela kaznenu prijavu niti protiv D. Jurekovića zbog devastacije pomorskog dobra u uvali Ružmarinci. Tada čak nije željela napisati niti rješenje o bespravno izgraðenom platou. Rješenje je napisala tek nakon što sam pozvala višu inspekciju iz ZG.
Inače, i lokalna samouprava može podnijeti kaznenu prijavu. Kada sam se pismeno obratila Gradu ML u vezi devastacije uvale Studenčić zatražila sam da podnesu kaznenu prijavu protiv D. Kuvača. Nikada nisam dobila odgovor.
Netko je dobro placen odnosno KORUMPIRAN
Graðevinska inspekcija je 22. ožujka 2007. izdala rešenje kojim se investitoru D. Kuvaču nalaže uklanjanju nasutog materijala veličine 25 m x 3 m, put dužine 100 m, širine 3 m i pristan od 20 m2. Investitor to nije učinio u zakonskom roku (15 dana od primitka rješenja), pa je na Ministarstvu da donese zaključak o izvršenju kojim će investitora obavijestiti da će to učiniti putem druge osobe, a o njegov trošk. Žalba ne odgaða izvršenje.
Dozvola je izdana za rekonstrukciju- dogradnju i nadogradnju gospodarske graðevine (štale), a namjena graðevine je definirana kao poljoprivredna pri čemu se može rabiti i kao spremište. Obnovljeni objekt nije turističke namjene, a pošto se nalazi izvan graðevinskog područja prema trenutnoj regulativi to ne može niti postati.
Ako je istina da turisti stanuju u toj "štali" znači ima posla i za Lozanćića.
Možda su i oni financirali , ako gradi
Mužić ?