Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

Korisnička ocjena:  / 3
LošeNajbolje 

turizam4»U našim turističkim destinacijama prečesto se od strane lokalnih vlasti, koje bi trebale djelovati u interesu građana, interesi i postignuća hotelskih poduzeća poistovjećuju s društvenim interesima lokalne zajednice. To je rezultat sprege između pripadnika lokalne vlasti i privilegiranih komercijalnih i političkih grupacija, čime javno dobro prelazi u privatno vlasništvo (pri čemu teret gradnje infrastrukture za nove turističke kapacitete i sadržaje u pravilu pada na teret građana, poreznih obveznika), a sve pod krinkom rada za „opće dobro", unaprjeđenja kvalitete života u lokalnoj sredini, otvaranja novih radnih mjesta i boljeg imidža i prepoznatljivosti destinacije i slično« tvrdi sociolog dr.sc. Maurom Dujmovićem s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma u intervjuu portalu Lupiga 

Situacija s koronavirusom i njegove posljedice na ovogodišnju turističku sezonu povod su za razgovor s jednim od najstručnijih ljudi u Hrvatskoj kada govorimo o ovoj temi, sociologom dr.sc. Maurom Dujmovićem s pulskog Fakulteta ekonomije i turizma. Dujmović na fakultetu predaje kolegij Sociologija turizma, a autor je knjige "Kultura turizma". Izvanredni je profesor na Fakultetu za kulturu i turizam u Podgorici.

U svom se radu bavi posljedicama i utjecajima turizma, strukturom i funkcioniranjem turističkog sustava, odnosima između turista i lokalnog stanovništva. Njegove izjave, poglavito u istarskom kontekstu, u kojem je turizam dominantna ideologija, počesto zazivaju zanimljive reakcije, s obzirom da se na društvene pojave koje izaziva turizam odnosi prilično kritički, izvan dominantnog diskursa prodaje "najljepšeg mora i obale na svijetu".

Već i ptice na granama u Hrvatskoj u ovoj situaciji epidemije virusa CoVid-19 ponavljaju kako je pretjerana ovisnost hrvatske ekonomije o turizmu pogubna. S nestrpljenjem se, kao i devedesetih iščekuju vijesti, koje će države otvoriti svoje granice, kako bi njihovi državljani mogli doći na more. Koji su faktori o kojima trenutno ovisi turizam i kako će se po Vama to odraziti na odnos lokalnog stanovništva prema turizmu?
- To nestrpljivo iščekivanje vijesti o otvaranju granica i popuštanju epidemioloških mjera u nama bitnim emitivnim zemljama govori u prilog tezi da je domaća ekonomija uvelike ovisna o zaradi od turističke industrije. Od otprilike 2006. godine hrvatski turizam bilježio je konstantan rast, a od 2013. obarao je rekorde po broju dolazaka turista, noćenja, ostvarenih prihoda te direktne i indirektne zarade od turizma, što je u pravilu uvijek bilo popraćeno u medijima, često i nadrealnim brojkama u, naravno, dnevno-političke svrhe, kao glavni pokazatelj ekonomske uspješnosti političke nomenklature koja je u datom trenutku obnašala vlast. Turizam je bio hrvatski modus operandi i modus vivendi te glavni odgovor na sve ekonomske i egzistencijalne probleme. U takvim uvjetima niti malo se nije razmišljalo o budućnosti i kako dodatno unaprijediti hrvatski turizam. Međutim, realnost nije bila toliko ružičasta, na što su upozoravali brojni stručnjaci. U zadnjih petnaestak godina nekontroliran rast kapaciteta na štetu prostora i normalnog života domaćeg stanovništva postao je glavno obilježje hrvatskog turističkog razvoja. Takav neumjeren i stihijski razvoj došao je na naplatu već prošle turističke sezone koju je obilježio nastavak trenda rasta smještajnih kapaciteta.

Kakav je taj trend?
- Prema prošlogodišnjim podacima u posljednje dvije godine broj kreveta u obiteljskom smještaju porastao je za 14,8 posto, a broj noćenja u njima za 9,3 posto, hoteli i kampovi su u prvih 11 mjeseci imali prosječnu zauzetost od 42,6 posto (0,6 posto manje nego godinu prije), što je pokazalo kako rast kapaciteta ni blizu ne prati rast potražnje. U predzadnje dvije godine komercijalni smještajni kapaciteti u Hrvatskoj porasli su za 10,5 posto, a broj noćenja u njima upola manje od toga, tek 5,7 posto. Iz godine u godinu svjedočili smo i drugim, uglavnom negativnim i veoma zabrinjavajućim pojavama poput nerealnog porasta cijena roba i usluga uz pad kvalitete istih, porast cijena parkinga, najma ležaljki na plažama, uvreda i prijetnji upućenih gostima, nedostatak kvalificirane radne snage, nesrazmjer između infrastrukture i intenziteta turističkog prometa (problemi s otpadom, sve više fekalija u moru, itd.) i sličnih problema koji su se godinama gurali pod tepih i zbog kojih je hrvatski turizam sve više dolazio na loš glas. To je velikim dijelom i posljedica imperativa brze i lake zarade od turizma koji čini šestinu hrvatskog društvenog bruto proizvoda i jedina je ključna i gotovo jedina relevantna industrija u Republici Hrvatskoj. A onda je došao ožujak 2020 godine i bolna spoznaja da je zbog globalne pandemije koji je zahvatila i Hrvatsku veoma izgledno kako turistička sezona ove godine neće biti onakva kakva je do sada bila. Kolonizaciji obale od hordi uglavnom stranih turista u ljetnim mjesecima naglo je došao kraj i barem za neko vrijeme i kraj ovisnosti hrvatskog turizma o razvijenim zemljama koje su generatori turističkog prometa i turistima koji dolaze iz tih zemalja.

A ljeto je odavno pokucalo na vrata ...
turizam1- Da, ali situacija je i dalje nepoznata i neizvjesna usprkos optimističnim najavama kreatora turističkih politika o veoma dobroj turističkoj sezoni. Dolazak stranih turista ovisi o stanju u njihovim zemljama i nameće se logičan zaključak da je turizam u ovoj situaciji zapravo ovisan o tri faktora: epidemiološkim mjerama koje će vjerojatno biti na snazi još neko vrijeme, mogućnostima turističkog sektora da se prilagodi važećim mjerama i želji ljudi da usprkos svemu uopće otputuju. Za pripadnike lokalne zajednice koji se ne bave turizmom, pa čak i dijela onih koji od njega žive, ali su im dojadile nepodnošljive gužve i poskupljenje troškova života, to može izgledati kao dobrodošao odmor od sve napornijih sezona. Za onaj drugi dio, za koji je rentijerstvo postalo glavno oružje u borbi s egzistencijalnim problemima, izostanak većeg broja turista znači i pad prihoda te veću socijalnu i ekonomsku nesigurnost. Naime, turizam je vrlo primamljiva djelatnost koja garantira laku i brzu zaradu i veliki broj domaćeg stanovništva lako upada u tu zamku, olako zaboravljajući da je turizam visoko nestabilan proizvod, niskoprofitabilan (dugo vrijeme povratka investicija u turističku infrastrukturu), podložan sezonalnosti, nepredvidivim vanjskim utjecajima, heterogenosti turističkih motiva i očekivanja i veoma elastičan u pogledu cijene i zarade. Izostanak prave turističke sezone velik je udarac za Hrvatsku i prijeti nam potencijalno ozbiljan i dramatičan socioekonomski kolaps, ne samo regija koje generiraju turistički promet i zaradu od turizma, već i čitave zemlje.

Vidjeli smo u kratko vrijeme pokušaj prilagodbe našeg turističkog sektora kako se nastoji nositi s novonastalim promjenama, pa je tako, primjerice, priličan broj građana Hrvatske prvi put u životu pohodio Plitvice. Kolike su mogućnosti domaćih turista i kakva su Vaša predviđanja hoće li se i dalje turistički sektor nastaviti prilagođavati domaćim turistima plićeg džepa?
- U situaciji u kojoj je i u dobrim starim vremenima na godišnji odmor u pravilu odlazilo samo 33 posto Hrvata od kojih je njih barem 42 posto odsjedalo kod rodbine i prijatelja iluzorno je očekivati da barem djelomično spase ovogodišnju turističku sezonu. Inače, u ekonomski razvijenim zemljama udio domaćeg turizma u strukturi ukupne turističke potrošnje je u pravilu veći od udjela međunarodnog turizma, što opet dovoljno govori o našoj sveukupnoj ekonomskoj nerazvijenosti. turizam2Kada govorimo o domaćim turistima plićeg džepa, njima nisu prihvatljive ni nove cijene s velikim popustima koje navodno nude pružatelji turističkih usluga i proizvoda diljem zemlje. Vjerojatno vam je poznat projekt tzv. Cro kartice koju bi trebao omogućiti poslodavac i na njoj 2.500 kuna za trošenje na smještaj i ugostiteljske objekte u Hrvatskoj za vrijeme turističke sezone. Veliko je pitanje koliki će broj tvrtki uopće svojim zaposlenicima ponuditi Cro karticu. Ministarstvo turizma je prošle godine provelo anketu prema kojoj je svaki drugi poslodavac namjeravao uvesti Cro karticu. Ali prema istraživanju Udruge Glas poduzetnika iz svibnja ove godine, čak 83 posto tvrtki odgovorilo je da neće isplatiti radnicima novac putem Cro kartice. Razlog je uglavnom nezainteresiranost zaposlenika ili to što ne znaju o čemu je riječ. Zaposlenicima je uvijek prioritet novac koji može slobodno koristiti i prirodno je da će dati prednost isplati novca (božićnica, regresa ...) na račun, pa da onda s tim novcem raspolažu onako kako žele. Ovdje u oči upada nesrazmjer između podataka Ministarstva turizma i podataka Udruge Glas poduzetnika i izgleda kao manipulacija i izmišljanje podataka kako bi se potrošili novci poreznih obveznika na još jedan „učinkovit" projekt. Možda je sada pravi trenutak da netko postavi pitanje odgovornosti onih koji odlučuju o pokretanju jednog ovakvog projekta.

Turizam je globalna pojava koja istovremeno teži ka dva različita procesa - unifikaciji ponude i, istovremeno, autentičnosti destinacije. Kakva je situacija u Hrvatskoj po tom pitanju i kako će se ti procesi odvijati u ovim izvanrednim okolnostima?
- Činjenica je da je konzumeristički kapitalizam doveo do toga da je danas moguće odrediti cijenu za gotovo sve što može biti proizvedeno i konzumirano. Kada govorimo o turizmu evidentno je da se prostori, povijest i atrakcije kao aspekti kulture neke destinacije pretvaraju u robu namijenjenu turističkom tržištu. Turizam komodificira kulturne vrijednosti i imovinu receptivnih zajednica i plasira ih na tržište kao proizvod, robu za potrošnju. U tom procesu pakiranja i stvaranja turizam4prepoznatljivog turističkog proizvoda i usluga, lokalna kultura je trivijalizirana i modificirana kako bi što bolje bila prilagođena ukusima turista. Tako gubi svoj izvorni karakter, značenje i autentičnost te se pretvara u komodificirane atrakcije, prostore, susrete i suvenire namijenjene turistima. Komodifikacija pretvara destinacije u tzv. konzumeristički strukturirane prostore, a turist prihvaća ulogu koju mu je namijenila turistička industrija. To često rezultira poskupljenjem životnih troškova i getoiziranim oblicima života, što dovodi do pretvaranja destinacija u zabavne tematske parkove ili muzeje na otvorenom (Venecija, Barcelona, Dubrovnik ...) lišene autentičnih oblika društvenog života iz kojih žitelji bježe glavom bez obzira. Ali, to je bit turizma koji je također ekstenzija potrošačkog društva i ne možemo od toga pobjeći. U Veneciji više ne možete kupiti autohtoni suvenir jer se on proizvodi i uvozi iz Kine s obzirom da je to jeftinije. Kod nas u Istri je autohtoni proizvod rakija od kadulje koju ćete jako teško naći u suvenirnicama. Nekada su djeca na ulicama prodavala školjke iz Jadrana, a danas su te iste školjke uvezene iz nekih drugih mora i oceana. U zadnjih dvadesetak godina u javnom diskursu prisutna je teza kako je potrebno utjecati na promjenu svijesti o važnosti izvornog lokalnog suvenira, slično je i s gastronomijom, ali je i dalje teško naći autohtoni, izvorni suvenir, restoran koji nudi autohtonu hranu. Imamo poplavu fast foodova, pizzerija, brze, lako probavljive hrane, sezonskih restorana s lignjama iz Patagonije na meniju. Ako prošećete rivom, nećete vidjeti stvarni život toga grada, jer se tu nalaze turističke atrakcije i predvidljivi, očekivani sadržaji, ponude izleta i ekskurzija ...

Što onda s onima koji žele autentičnost destinacije na koju dolaze?
- Za one koji žele iskusiti autentičnost o kojoj pričamo, treba krenuti neutabanim turističkim stazama, maknuti se od glavnih turističkih tokova, ulicu, dvije u pozadinu, da biste u tim sporednim ulicama vidjeli kako ljudi stvarno žive, idu u školu, čiste dvorišta, sjede na pragovima. Kod ljudi koji rade u turizmu ili ovise o turizmu to je najjači motiv i skloni su zanemarivanju svih tradicionalnih aspekata svoje kulture i načina života da bi iz turista izvukli što više novca. To je tzv. komercijalna gostoljubivost koja je pretvorena u servilnost i, nažalost, to je tako, pogotovo kada govorimo o masovnom turizmu. Trka za profitom je neumoljiva, to je glavni motiv koji dominira današnjim turizmom. Fenomen komodifikacije može imati i pozitivnih učinaka, ali je uvijek prisutan taj spomenuti problem autentičnosti. Kada govorimo o hrvatskom priobalju moglo bi se reći da je pored dominantnog egzistencijalnog učinka, turizam pridonio i osvještavanju lokalnog stanovništva o vrijednosti vlastite kulture i naslijeđa u smislu da naslijeđenu imovinu ne vrijedi prodavati, nego obnavljati i to je pozitivno. Međutim, kako se ona obnavlja, to je problematično. Dominira moderan stil gradnje, jer se smatra da to kod turista najviše prolazi. Imamo inflaciju bazena i naselja nam se pretvaraju u tematske parkove koji žive samo tri mjeseca tijekom ljeta i isključivo su, svim svojim sadržajima prilagođena turističkoj konzumaciji. Domaćin i njegov način života nisu dio te ponude. To dugoročno nije dobro.

Kako to promijeniti?
- Mislim da već sada tržište postaje zasićeno time, a budimo iskreni, bazen ne produžava sezonu. Zna se kada je sezona kupanja. Zašto umjesto bazena dodana vrijednost ne bi bio vinograd ili vrt, da svojim gostima nudimo hranu uzgojenu na kućnom pragu, da im ponudimo netaknutu prirodu, miris pokošene trave, zvuk tišine, izvornu, organsku i autohtonu hranu, da probaju autohtonu kuhinju i da vide kako izgledaju domaće životinje. Turistima je potrebno prenijeti emociju i turizam3zaokupiti njihova osjetila i zato je potrebno raditi na promjeni svijesti, mentaliteta. Mislim da ova činjenica skriva ogroman potencijal za razvoj turizma i turističku valorizaciju unutrašnjosti naše zemlje i Slavonije. Turizam danas pati od niskih razina lojalnosti, sve je manje povrataka u već posjećenu destinaciju i moraš se jako, jako potruditi da to postigneš. Što čini autentičnost nekog mjesta? Čini ga atmosfera, ozračje. Ljudi ne dolaze zbog smještajnih kapaciteta, nego zbog ljepote prirode i kvalitete sadržaja. Kulturna baština kod nas je pri dnu liste motiva prilikom posjete nekoj destinaciji, nemamo turista koji bi se mogao nazvati namjerni kulturni turist. O kulturnoj ponudi i sadržajima saznaju tek po dolasku u destinaciju. Mi jesmo i dalje ćemo biti destinacija sunca i mora i od toga ne treba bježati. Ali, uz ekonomsku, turizam mora imati sadržajnu komponentu, onu koja će ljudima omogućiti produktivno, korisno, kulturno, sadržajno odmaranje, nešto što će im omogućiti afirmaciju njihovih stvaralačkih sposobnosti i interesa i unaprijediti ličnost. Zato je potrebno razvijati selektivne oblike turizma, tzv. turizam specijalnog interesa da bismo obogatili i oplemenili masovni turizam, proširili strukturu i produžili vremenski ciklus ponude. Turizam uz sve prepreke i nedostatke ima priliku da pridonosi uravnoteženom razvoju i ima veliki potencijal za ublažavanje regionalnih ekonomskih nejednakosti. To je teško postići i sigurno je potreban dugi niz godina uz veću i aktivniju ulogu državnih i lokalnih vlasti.

Hrvatska i "Mediteran kakav je nekad bio", javni prostori često su potkapacitirani, sjetimo se pulske bolnice, dok su turistički kapaciteti često vrlo natprosječno bogato opremljeni, nerijetko s pet zvjezdica, kako bi turisti živjeli u izdvojenim svojevrsnim Potemkinovim selima. Kakva su Vaša predviđanja vezana za uređenost javnih prostora u kojima turizam kao gospodarska djelatnost egzistira? Kakve su mogućnosti da velike turističke tvrtke ulažu u zajednicu u kojoj djeluju?
- U našim turističkim destinacijama prečesto se od strane lokalnih vlasti, koje bi trebale djelovati u interesu građana, interesi i postignuća hotelskih poduzeća poistovjećuju s društvenim interesima lokalne zajednice. To je rezultat sprege između pripadnika lokalne vlasti i privilegiranih komercijalnih i političkih grupacija, bzčime javno dobro prelazi u privatno vlasništvo (pri čemu teret gradnje infrastrukture za nove turističke kapacitete i sadržaje u pravilu pada na teret građana, poreznih obveznika), a sve pod krinkom rada za „opće dobro", unaprjeđenja kvalitete života u lokalnoj sredini, otvaranja novih radnih mjesta i boljeg imidža i prepoznatljivosti destinacije i sl. Činjenica je da mi još imamo šansu razvijati taj tzv. integrirani turizam, koji se sastoji od interakcije s lokalnom destinacijom i vrednovanja domicilne sredine, a koji smo napustili od devedesetih naovamo. To je posljedica liberalnog globalnog kapitalizma gdje je jedini kriterij profit i ništa više. Ne razmišlja se o drugim segmentima, kvaliteti ponude, interesima lokalnog stanovništva, uvjetima života i rada, životnom standardu. Zapostavlja se društvena odgovornost, tu i tamo izgradi se neki dječji vrtić, igralište, ali turizam bi trebao itekako pridonositi boljoj kvaliteti života u zajednici. U zadnjih pedesetak godina razvoj masovnog turizma doveo je do promjena u strukturi društva domaćina i umjesto razvoja turizma s mjerom, doziranog razvoja, danas imamo nekontroliran razvoj turizma koji ugrožava ekonomski, fizički i društveni kapacitet nosivosti. Čim prijeđete prag tolerancije kod lokalnog stanovništva, što se i kod nas događa zadnjih godina, stav zajednice prema turističkom razvoju postaje antagonistički. Kada odvijanje normalnog svakodnevnog života biva onemogućeno, turizam postaje problem.

Što se tu može učiniti?
- Potrebno je lokalno stanovništvo aktivno uključiti u razvoj turizma, u formiranje turističke ponude, u brendiranje mjesta. Pripadnici lokalne zajednice od razvoja turizma moraju imati i koristi, a ne samo nevolje, turizam mora biti usmjeren na podizanje kvalitete života lokalne zajednice. Normalno da se ovakvim postupcima izaziva negativan stav i neprijateljstvo prema turistima, pogotovo u dijelu stanovništva koje nema nikakve koristi od turizma. Ima toga i u Barceloni, Venecija
jadrnajavljuje naplaćivanje ulaznica, građani se udružuju, kamenuju autobuse, demonstriraju prilikom pristajanja kruzera u luci ... Svi su ti problemi povezani s ugrozom prostora, njegovih kapaciteta, maksimalnog broja osoba koje mogu boraviti u određenom prostoru, a da ne ugrožavaju kvalitetu života destinacije. Normalno da u takvim prenatrpanim destinacijama ni turistima nije dobro. Potrebno je uspostaviti ravnotežu između turističke infrastrukture i rastućeg broja posjetitelja. To donosi uravnotežen razvoj turizma. Smislen i uravnoteženi kontakt između turista i domaćina moguć je samo u slučajevima kada lokalna zajednica ima kontrolu nad turističkim razvojem pri čemu svi pripadnici lokalne zajednice, a ne samo oni koji imaju direktne koristi od turizma, trebaju biti uključeni u planiranje, upravljanje i razvoj turizma. Nažalost problemi se kod nas pa i drugdje guraju pod tepih ili rješavaju stihijski. Uravnoteženi i harmonijski odnosi između turista i domaćina mogući su samo kada se radi o turističkom proizvodu manjih razmjera i kada turizam nije glavni izvor prihoda i zapošljavanja za lokalnu zajednicu. Jednom kada domaćin postane ovisan o turistima i vanjskim organizacijama njegov način života i lokalna kultura pretvaraju se u robu na turističkom tržištu. U takvim okolnostima ponuda turoperatora i drugih organizacija koje ostvaruju profit u receptivnim destinacijama postaje oblik eksploatacije, a turisti i turistička industrija pretvaraju se u izrabljivače lokalne kulture, resursa, atrakcija i cjelokupnog načina života domicilne zajednice. Hrvatskoj je potreban turizam manjih razmjera koji ne troši nego valorizira prostor i resurse, koji omogućuje bolji život domicilnom stanovništvu i koji ne ugrožava tradiciju, običaje i demografsku strukturu teritorija.

Negativno djelovanje CoVid-19 epidemije reflektira se kroz kontrakciju potrošnje, smanjenje industrijske proizvodnje te pad cijena. Kakve su sličnosti sa situacijom globalne financijske krize 2008. godine te kakva su predviđanja za Hrvatsku?
- To je prije svega pitanje za ekonomiste. O općem padu prihoda u svim sektorima hrvatske uslužne ekonomije (transport, putnički promet, smještaj, trgovine, marine, lučke uprave ...) i fatalnim posljedicama po državne prihode već je puno toga rečeno i napisano i to je glavni dokaz u prilog tezi Velibora Mačkića o „prokletstvu turističkih resursa", o čemu se u proteklom razdoblju jako puno polemiziralo u hrvatskom javnom diskursu, pri čemu su kreatori turističkih politika i vodeći ljudi iz turističke industrije pokušali tu istu tezu izvrgnuti javnoj osudi i ismijavanju. Usprkos upornom odbijanju predstavnika javnih politika i vječno prisutnom brojanju ostvarenih noćenja i prihoda od turizma u cilju isticanja vlastitih postignuća i stjecanja političkih poena, brojni su stručnjaci isticali potrebu o nužnoj promjeni dominante ekonomske paradigme i važnost činjenice da je turizam u Hrvatskoj, s ponudom i strategijom koju trenutačno ima dosegao svoj maksimum. Poanta svega je da turizam nije dovoljan i da ne možemo graditi konkurentnost samo na turizmu. Prema podacima Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za 2018. godinu, turistička industrija sudjeluje u bruto domaćem proizvodu s 19,6 posto. Istodobno, to je dokaz da je Hrvatska uništila svoju industriju i proizvodnju hrane, koja se u ovoj krizi ponovno pokazala najžilavijom i najvažnijom za opstanak i održanje nacije. Ne mora se baš sve uvoziti, a pogotovo nema smisla da poljoprivredni proizvodi putuju kontinentima prije nego dospiju na stol domaćih potrošača. U ovoj krizi procvjetao je i sektor informatičkih tehnologija i digitalne platforme koje omogućavaju rad od kuće. Ova kriza je pokazala da je neophodno pronaći put za stimulaciju i razvoj domaće poljoprivrede i drugih oblika proizvodnje, i općenito stimuliranje razvoja malih i srednjih poduzetnika i proizvođača svih vrsta, kao nositelja budućeg razvoja. Država mora uspostaviti zakonodavni okvir, osmisliti strategiju i potaknuti reforme i promjene. Momentalna situacija ne mora nužno završiti nekim apokaliptičnim scenarijem.

Kako onda iskoristiti ovu situaciju?
- Trenutačnu krizu treba iskoristiti i iznaći način da iz nje izađemo što bolji i da prepustimo relevantnim i sposobnim ljudima ove zemlje, ne političarima nego ekspertima, da osmisle novi ekonomski model. Razvoj, osim na turizmu, trebamo bazirati na novim tehnologijama, softverskoj proizvodnji, kreativnim industrijama, s visokom dodanom vrijednošću, energetici i općenito temeljiti razvoj na ekonomiji znanja ili kreativnoj ekonomiji i što prije prilagoditi se novim trendovima i novom vremenu. Kao što nas je CoVid-19 natjerao da usporimo svoje živote, tako bi trebali razmisliti i o uravnoteženijem i promišljenijem pristupu turizmu.

Preneseno s portala LUPIGA s dopuštenjem uredništva

Komentari: 

116 # Sprega vlasti i investitoragost 2020-06-26 14:20
Uvod u ovaj članak savršeno opisuje situaciju u Gradu Malom Lošinju. Članak bi ostao vjerodostojan i da glasi »U našim turističkim destinacijama, kao na primjer u Malom Lošinju, prečesto se od strane lokalnih vlasti, koje bi trebale djelovati u interesu građana, interesi i postignuća hotelskih poduzeća poistovjećuju s društvenim interesima lokalne zajednice. To je rezultat sprege između pripadnika lokalne vlasti i privilegiranih komercijalnih i političkih grupacija, čime javno dobro prelazi u privatno vlasništvo (pri čemu teret gradnje infrastrukture za nove turističke kapacitete i sadržaje u pravilu pada na teret građana, poreznih obveznika), a sve pod krinkom rada za „opće dobro", unaprjeđenja kvalitete života u lokalnoj sredini, otvaranja novih radnih mjesta i boljeg imidža i prepoznatljivos ti destinacije i slično«. Prepoznajete li mantre o održivom turizmu a da Lošinj ostane mjesto za ugodan život mještana kojima nas je kljukao Kapeli, a Kućićka ih ponavlja ?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
010 # Lažne vijesti o održivostiFr 2020-06-27 09:03
Razvoj turizma vodeći račina o lokalnom stanovništvu (naslov iz Novog lista o nekakvom paradnom potpisivanju nečega prije desetak dana) je otrcana frazetina. Služi za obmanivanje javnosti već petnaest godina otkako se gradska vlast temelji na otvorenom ili prikrivenom ortakluku izabranih vijećnika i gradonačelnika. Prije četiri godine je netko napisao komentar "Sve u vezi s Lošinjom su Fake News. Od pohvala, priznanja i nagrada preko slogana Prvi od 1000 otoka do branda Otok vitalnosti. Previše fotošopa, premalo istine :sad:" da bi dobio umjesnu primjedbu "Stvarno je bijedno i besramno što se na službenoj stranici gradska vlast hvali što je Lošinj proglašen najboljom ljetnom odmorišnom destinacijom, a obrazloženje se temelji na Fake News da pored ostalog "otok vitalnosti može se pohvaliti i rezervatom dobrih dupina". Jer kako je Genov napisala na kraju članka "prepustili su ogromni prostor u području Natura 2000 od 320 hektara investitorima u turizmu, baš kao što su 2008. godine odustali i gorljivo tražili ukidanje rezervata dupina i preventivne zaštite dijela mora uz istočnu obalu Cresa i Lošinja, tog istog od 26. srpnja 2009. godine nepostojećeg rezervata koji danas ističu kao argument za turističke nagrade."
Da podsjetim, na pritisak nekoliko ribara koje je nahuškao jedan investitor, Gari Kapeli je poduzeo sve da se zaštita dupina ukine.
volim-losinj.org/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
011 # Ignoriranje primjedbi građanaPromatrač 2020-06-28 16:14
"Potrebno je lokalno stanovništvo aktivno uključiti u razvoj turizma, u formiranje turističke ponude, u brendiranje mjesta. Pripadnici lokalne zajednice od razvoja turizma moraju imati i koristi, a ne samo nevolje, turizam mora biti usmjeren na podizanje kvalitete života lokalne zajednice." kaže se u članku, a to je bila poruka i svih građanskih tribina. No gradska vlast s Kapelijem na čelu je kurvanjski prihvatila tu retoriku i papagajski ponavljala da Lošinj ne smije biti samo destinacija nego i mjesto za život mještana, ali je nastavila servisirati investitore i ignorirati primjedbe građana. Politika razvoja turizma je još dok je Kapeli bio gradonačelnik prepuštena investitorima, a tamo gdje je Kapeli stao istu politiku nastavila je njegova bivša "zamjenica".
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
012 # ....WoW 2020-06-27 07:52
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
10 0 # ###OMG 2020-06-27 13:59
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
11 0 # Cappelli očekuje dobar turistički vikendTin 2020-06-27 14:23 Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
010 # LažiOtočanka 2020-06-29 22:35
Laprdanje...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # Eto kako se vremena mijenjaju.gost 2020-07-01 20:43
Još jučer rugali smo se češkim turistima. Smijali im se što u japankama planinare po Velebitu, što po buri plutaju na luftićima, što nose svoju hranu u gepeku i općenito, ne ponašaju se kao da su odrasli na moru.
A evo, jutros smo češkim turistima priredili svečani doček u Rijeci.
Bio je to događaj sezone. Koji bi navodno trebao spasiti sezonu.
Na doček vlaka koji je prevozio češke i slovačke turiste stigao je ministar turizma Gari Cappelli (s maskom), gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel (bez maske), hostese s razvijenim hrvatskim barjakom (da Česi znaju kamo su došli) i ekipa za dezinfekciju (da znaju u koje uvjete su došli).
A bili su tu i novinari i snimatelji (da se zna tko je došao).
Falila je samo oduševljena gomila, limena glazba i stotinu bijelih golubova. Možda i neka prigodna govorancija. Čak i himna?

Bio je to mali događaj bio za Češku, ali veliki za Hrvatsku i za hrvatski turizam.

Umalo u rangu odluke da se državljanima BiH dozvoli ulaz u Hrvatsku tjedan dana prije izbora. Oni bi trebali spasiti HDZ, češki turisti trebali bi spasiti hrvatski turizam.

Za mnoge, bio je to retro moment. Čitavo mjesto se skupilo da bi pozdravilo dolazak prvih turista. Čista egzotika.

Kako je krenulo, ministar turizma imat će pune ruke posla. U dočekivanju turista.
24sata.hr/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
3 0 # Pašteta turizamhranitelj tuljana 2020-07-02 07:22
Citat gost:
Još jučer rugali smo se češkim turistima. Smijali im se što u japankama planinare po Velebitu, što po buri plutaju na luftićima, što nose svoju hranu u gepeku i općenito, ne ponašaju se kao da su odrasli na moru.
A evo, jutros smo češkim turistima priredili svečani doček u Rijeci.
Bio je to događaj sezone. Koji bi navodno trebao spasiti sezonu.
Na doček vlaka koji je prevozio češke i slovačke turiste stigao je ministar turizma Gari Cappelli (s maskom), gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel (bez maske), hostese s razvijenim hrvatskim barjakom (da Česi znaju kamo su došli) i ekipa za dezinfekciju (da znaju u koje uvjete su došli).
A bili su tu i novinari i snimatelji (da se zna tko je došao).
Falila je samo oduševljena gomila, limena glazba i stotinu bijelih golubova. Možda i neka prigodna govorancija. Čak i himna?

Bio je to mali događaj bio za Češku, ali veliki za Hrvatsku i za hrvatski turizam.

Umalo u rangu odluke da se državljanima BiH dozvoli ulaz u Hrvatsku tjedan dana prije izbora. Oni bi trebali spasiti HDZ, češki turisti trebali bi spasiti hrvatski turizam.

Za mnoge, bio je to retro moment. Čitavo mjesto se skupilo da bi pozdravilo dolazak prvih turista. Čista egzotika.

Kako je krenulo, ministar turizma imat će pune ruke posla. U dočekivanju turista.
24sata.hr/.../...
A Česi nakon dočeka u prvi Lidl kupiti ono malo što nisu donijeli sa sobom pa pravac plaža...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # ??Drifter 2020-07-02 08:33
Zašto ministar turizma na otvorenom nosi masku? Zar nisu Česi bezopasni? Stručnjaci kažu da se ne možeš zaraziti od zdrave osobe.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # predizborna kampanjavojko 2020-07-02 10:58
Citat Drifter:
Zašto ministar turizma na otvorenom nosi masku? Zar nisu Česi bezopasni? Stručnjaci kažu da se ne možeš zaraziti od zdrave osobe.
Ne boji se ministar Čehinja, nego Obersnela !!!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # strah je vragMirela 2020-07-02 11:55
Citat vojko:
Citat Drifter:
Zašto ministar turizma na otvorenom nosi masku? Zar nisu Česi bezopasni? Stručnjaci kažu da se ne možeš zaraziti od zdrave osobe.
Ne boji se ministar Čehinja, nego Obersnela !!!
Hmm da, u Plenkijevom zaleđu se osjeća čist ugodno.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
13 # Maskirani ministarZoro 2020-07-02 12:34
Citat Mirela:
Citat vojko:
Citat Drifter:
Zašto ministar turizma na otvorenom nosi masku? Zar nisu Česi bezopasni? Stručnjaci kažu da se ne možeš zaraziti od zdrave osobe.
Ne boji se ministar Čehinja, nego Obersnela !!!
Hmm da, u Plenkijevom zaleđu se osjeća čist ugodno.
U zaleđu smrdi, ali toplo je. A kad staviš masku smrad se lakše podnosi.

Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
03 # srdačna dobrodošlicaWoW 2020-07-02 09:30
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Inficirani Ustav

    Trpimir 03.07.2020 12:42
    sko ako
    Baš me zanima kako će to pederi izorganizirati. Mislim da smo na pragu neregularnih izbora ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Zumba 03.07.2020 12:19
    Imbecilne parole za imbecilne glasače
    Nisam ni ja, ali su me nasmijale parole koje ni blesavi Grunf ne bi smislio: Sigurnost nije ...
     
  • Inficirani Ustav

    ts 03.07.2020 12:05
    ....
    Ustavni sud odlučio: Zaraženima se ne smije uskratiti biračko pravo www.index.hr/.../2195174.aspx ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    sd 03.07.2020 10:15
    #hvalisavigari
    Nisu takvi ni oni koji su komentirali Kapelijev FB status Izađite na izbore i birajte sigurnu ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Gonzo 03.07.2020 08:48
    Imbecilne parole
    Neću glasati radi interesa hrvatskog naroda i hrvatske države, nego radi svoga osobnog ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    hranitelj tuljana 02.07.2020 22:24
    Ujedno
    Također pripazimo na upute i savjete onih koji su na platnom spisku stranih vlada ili ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    hranitelj tuljana 02.07.2020 21:51
    T.zv. "izbori"
    OSNOVNO: sumnjam da bi bilo tko od nas dobrobit svoje obitelji i obiteljske imovine povjerio ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Zombi 02.07.2020 20:16
    lud zbunjenog
    CRO kartice jučer su trebale krenuti. Ministarstvo turizma: Nemamo veze s njima MINISTARSTVO ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    gost 02.07.2020 19:43
    Davor Božinović garancija sigurnosti
    Slovenska vlada stavila je Hrvatsku zbog porasta dnevnog broja zaraza koronavirusom zadnjih ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    gost 02.07.2020 16:32
    Država uz bok turizmu
    Slogan "poljoprivreda, proizvodnja i promet uz bok turizmu" zvuči kao priznanje HDZ-a da ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Fr 02.07.2020 16:14
    Kiša pada, trava raste
    Volio bi pitati nekog HDZ-ovca kojem segmentu birača je nemijenjena ova poruka da bi zbog nje ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Grunf 02.07.2020 14:58
    Bolje nešto od nečega nego ništa od ničega.
    Od glasovanja za krivu stranku gore je samo kad ne iziđeš na biralište i pustiš da ti drugi ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    gost 02.07.2020 13:50
    Nakon glasanja nema kajanja
    U interesu zdravlja nacije Udruga liječenih glasača Hrvatske podsjeća na staru hrvatsku ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Rambo 02.07.2020 13:27
    Sigurna Hrvatska? Za koga?
    Na prethodnim izborima već kompromitirani HDZ je snubio birače praznjikavim sloganom ...
     
  • »Ako kaniš pobijediti ne smiješ izgubiti«

    Zna Se 02.07.2020 13:12
    mislim da ovaj slogan savršeno odgovara
    i.imgur.com/58PbKhF.jpg (http://i.imgur.com/58PbKhF.jpg)
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Zoro 02.07.2020 12:34
    Maskirani ministar
    U zaleđu smrdi, ali toplo je. A kad staviš masku smrad se lakše podnosi. i.imgur.com/LtYB4EO.jpg ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Mirela 02.07.2020 11:55
    strah je vrag
    Hmm da, u Plenkijevom zaleđu se osjeća čist ugodno.
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    vojko 02.07.2020 10:58
    predizborna kampanja
    Ne boji se ministar Čehinja, nego Obersnela !!!
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    WoW 02.07.2020 09:30
    srdačna dobrodošlica
    i.imgur.com/dTyvN8N.jpg (http://i.imgur.com/dTyvN8N.jpg)
     
  • Mala zemlja za veliku pljačku

    :sad: 02.07.2020 08:39
    Sve za vlast, vlast ni za šta
    Ako ste imalo sumnjali da je HDZ-u više stalo do vlasti nego do zdravlja ova odluka vam je ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    Drifter 02.07.2020 08:33
    ??
    Zašto ministar turizma na otvorenom nosi masku? Zar nisu Česi bezopasni? Stručnjaci kažu ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    hranitelj tuljana 02.07.2020 07:22
    Pašteta turizam
    A Česi nakon dočeka u prvi Lidl kupiti ono malo što nisu donijeli sa sobom pa pravac ...
     
  • KAKO DALJE: Što ne valja s hrvatskim turizmom?

    gost 01.07.2020 20:43
    Eto kako se vremena mijenjaju.
    Još jučer rugali smo se češkim turistima. Smijali im se što u japankama planinare po Velebitu ...
     
  • Strah je vrag

    Mirko i Slavko 01.07.2020 20:14
    ....
    Netko bi pomislio da su u pitanju bile specijalne operacije, pa je klasificirano kao vojna ...
     
  • Strah je vrag

    gd 01.07.2020 19:52
    domovinski rad
    Cappelli je u domovinskom ratu sudjelovao jedino gledanjem vijesti na TV i raspravama po ...
     
  • Strah je vrag

    dr Freud 01.07.2020 18:33
    bahatost kao dijagnoza?
    Kad se već postavljaju neugodna pitanja mene zanima zašto je generalissimus Plenković toliko ...
     
  • Strah je vrag

    dr House 01.07.2020 17:57
    &&&&&
    Kad Grba već kaže da nisu iznenađeni brojem oboljelih nakon otvaranja granica, zanima me ...
     
  • Strah je vrag

    gost 01.07.2020 15:52
    Pravi novinar postavlja prava pitanja
    A ovako to ide kad pravi novinar dohvati bahatog političara, a nakon toga ga se prihvati ...
     
  • Mala zemlja za veliku pljačku

    Stipe 01.07.2020 14:11
    branitelji i "branitelji"
    Nekako mi ne idu zajedno u istoj rečenici pojmovi "branitelj" i "ugledni HDZ-ovac". Osim ...
     
  • Strah je vrag

    WoW 01.07.2020 09:51
    ni laganje mu više ne ide
    Koliko je ovo očajno glupa izjava ministra, najbolje svjedoći podatak da su u Krapinsko-zagor ...