Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Umivena nacionalizacija

Korisnička ocjena:  / 4
LošeNajbolje 

wildwestUskoro će Ministarstvo državne imovine poslati Vladi RH Prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu koji je ovo ljeto bio na javnom savjetovanju. Iako se radi o važnom zakonu koji se tiče najvrjednijeg zemljišta, javno savjetovanje nije izazvalo veliko zanimanje javnosti i može se reći da prijedlog zakona prolazi ispod radara. Vjerojatno zbog ljetom uspavane javnosti, a slično je principu po kojem se na Prvom od 1.000 provode javna savjetovanja za prostorne planove, koje onda usvajaju gradski vijećnici koji ih ne stignu ni pročitati 

Tako će i ovaj prijedlog zakona usvojiti zastupnici koji ga neće ni pročitati što zbog ljeta, što zbog stranačke stege. U takvim uvjetima, nezainteresirane javnosti i stranačke stege uvjetovane nedemokratskim unutarstranačkim odnosima, donose se loši, neživotni i nefunkcionalni zakoni. Tako će se desiti i s ovim Zakonom o neprocjenjenom građevinskom zemljištu ako bude usvojen u obliku u kojem je bio na javnom savjetovanju. S obzirom na predmet zakona, velika je vjerojatnost da je aktualan i za određeni broj otočana koji su vlasnici zemljišta na kojima se nalaze kampovi. 

Ograđivanje teritorija
Sam prijedlog zakona je tek nešto poboljšana verzija važećeg Zakona o turističkom zemljištu, sa i dalje ugrađenim sistemskim problemom u dijelu koji se odnosi na kampove.

Razlika važećeg zakona i prijedloga zakona jest u tome što kriterij za određivanje neprocijenjenog zemljišta koje je predmet zakona više nije stanje prostornoplanske dokumentacije na dan stupanja na snagu zakona, već je to sad postavljena ograda ili slična prepreka postavljena na isti dan, 1.8.2010. godine, odnosno na dan stupanja na snagu sada vežećeg zakona. Zakon iz 2010. nije zaživio zbog nedostataka kriterija koji su potrebni za procjenu objekata i zemljišta, a isti nedostatak nije riješio ni ovaj prijedlog. Ključni kriterij prijedloga zakona kod kampova - obuhvat odnosno granice kampa - umjesto stanja prostorno planske dokumentacije sada je to, prema Prijedlogu zakona, postavljena ograda ili slična zapreka. Zvuči nestvarno - vlasništvo nad zemljištem će temeljem ovoga zakona određivati zapasana ograda odnosno ograđeni teritorij, isti princip kao na Divljem zapadu. Takav nejasan, teško dokaziv, nestabilan i ponegdje nepostojeći kriterij (postavljena ograda) ne bi smio biti temelj na kojem se temelji zakon u modernoj i pravnoj državi. Takav koncept jako podsjeća na koncept „Manifest destiny" iz sredine 19. stoljeća u SAD-u. Prema tom konceptu američki su doseljenici na račun domorodaca osvajali terirorije i nametali svoj način života, što su smatrali svojom sudbinom i misijom. Jednako tako i ovaj prijedlog zakona određuje da sve ono zemljište koje je netko svojom voljom opasao, a bez provjere ikakvog pravnog osnova za to, postaje vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome što stoji u zemljišnim knjigama. Neovisno o stvarnom i upisanom vlsništvu, iznad ugovora, sudskih presuda, stečenih prava vlasništava, nalazi se tko zna kad i od koga postavljena i zatečena ograda.

Privatno vlasništvo pregaženo kao plitak potok
U definiranju predmeta zakona nalazi se ugrađena pogreška jer se utvrđuje da se zakonom uređuju imovinskopravni pravni odnosi samo između vlasnika neprocijenjenog građevinskog zemljišta i vlasnika građevina koje su izgrađene na tom zemljištu (koje se koristi za turističku namjenu), a pritom se zanemaruje da na tom istom zemljištu postoje i vlasnička prava trećih osoba - privatno vlasništvo. Ustav RH, temeljni i najviši pravni akt države koji ima najveću, nadzakonsku pravnu snagu i zbog toga s njime moraju biti usklađeni svi pravni propisi u okviru pravnog sustava, u člancima 3. i 48. jamči nepovredivost prava vlasništva. Da bi zakon bio životan i ostvario svoj cilj mora jasno i precizno definirati predmet zakona - određeno građevinsko zemljište koje je od interesa za Republiku Hrvatsku, te na ustavan i zakonit način riješiti odnose s trećom stranom, odnosno privatnim vlasnicima koji se nalaze unutar područja koje je predmet zakona.

Europska Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 , dalje u tekstu ECHR) u članku 1. Protokola broj 3 propisuje da svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva, te da se nitko ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnoga prava.

Prijedlogom Zakona o neprocjenjenom građevinskom zemljištu načelo nepovredivosti prava vlasništva pregaženo je, dakle, kao plitak potok.

Pravni nered umjesto vladavine prava
Ustav RH kao najviše vrednote ustavnog poretka i temelj za tumačenje navodi među ostalim i vladavinu prava. Vladavina prava podrazumijeva da svi zakoni u Republici Hrvatskoj moraju biti usuglašeni s Ustavom, a ostali propisi s Ustavom i zakonom.

Ustava RH u članku 90. jasno propisuje da zakoni i drugi propisi državnih ne mogu imati povratno djelovanje, odnosno zabranjena je primjena propisa na slučajeve koji su nastali prije njegovoga stupanja na snagu, uz odstupanje opravdano javnim interesom, odnosno posebno opravdanim razlozima. Smisao ustavnog načela zabrane povratnog djelovanja propisa je osiguravanje pravne sigurnosti kao jednog od temeljnih aspekata vladavine prava.

Iz načela vladavine prava, a vezano uz zaštitu vlasničkih prava, koja proizlaze iz valjano sklopljenih ugovora, zakonodavac nije ovlašten intervenirati u završene ugovorne odnose. Dakle, zakonodavac nije ovlašten ukinuti ranije stvorene pravne situacije zasnovane na ugovoru između zainteresiranih osoba, koje bi se odnosile na upise prava vlasništva fizičkih osoba kao prijašnjih vlasnika. Zaštita prava vlasništva kao jednog od najviših ustavnih vrednota legitimno je očekivanje svakog pojedinca i ono zasigurno ne može biti ograničeno radi interesa nekoga tko je kamp napravljen na tuđem zemljištu opasao ogradom.

Brisanje privatnog vlasništva kao brisanje zaostale prašine
Ovim Prijedlogom zakona privatno vlasništvo koje se nalazi unutar zapasane ograde ili onog područja koje će netko prikazati da je unutar, možda i nepostojeće ograde, postat će vlasništvo Republike Hrvatske u jednostavnom i kratkom postupku zemljišno knjižnog ispravka -zaostalog upisa temeljem Zakona o udruženom radu bivše SFRJ. Gotovo 30 godina nakon razlaza s bivšom državom i socijalističkim sustavom, moderna Republika Hrvatska će primjenjivati zakon bivše SFRJ i održavati na životu njezina pravna rješenja. Tome se posebno treba čuditi ako se ima na umu Odluka Sabora Republike Hrvatske od 8. listopada 1991. o raskidu državnopravne sveze s dosadašnjom SFRJ (Narodne novine, br. NN 53-1265/1991), koja u točki 3. propisuje da: „Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ." Iako Republika Hrvatska ne priznaje niti jedan pravni akt bivše države, ovim zakonom će se privatni vlasnici izvlastiti bez ikakve naknade temeljem Zakona o udruženom radu bivše SFRJ. Privatno vlasništvo unutar famozne ograde kampa se, dakle, i danas smatra društvenim sredstvom rada bivšeg društvenog poduzeća, koje se ondašnjim zakonom pretvaralo u društveno vlasništvom, a to društveno sredstvo rada (privatno zemljište u kampu) će sutra postati vlasništvo RH. Teško probavljivo, ali jest tako.

U konkretnom slučaju zakonodavac zasigurno nema pravo upise prava vlasništva fizičkih osoba kao prijašnjih vlasnika zanemariti i podvesti ih pod primjenu odredbe članka 268. Zakona o udruženom radu, s obzirom na to da je riječ o nekretninama koje nisu niti postale društveno sredstvo u nekoj društvenoj pravoj osobi, nema dakle niti pravne osnove za primjenu Zakona o udruženom radu.

Iz svega naprijed navedenog nedvojbeno je da je prijedlog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu neustavan, tj. protivan je svim gore navedenim načelima Republike Hrvatske kao pravne države.

Izvještaj o javnom savjetovanju se može vidjeti na linku: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/EconReport?entityId=11120

Komentari: 

14 # optantiOTETO PROKLETO 2019-09-09 21:08
Zvuči nestvarno - vlasništvo nad zemljištem će temeljem ovoga zakona određivati zapasana ograda odnosno ograđeni teritorij, isti princip kao na Divljem zapadu.

Ustav RH, temeljni i najviši pravni akt države koji ima najveću, nadzakonsku pravnu snagu i zbog toga s njime moraju biti usklađeni svi pravni propisi u okviru pravnog sustava, u člancima 3. i 48. jamči nepovredivost prava vlasništva

Takav koncept jako podsjeća na koncept „Manifest destiny" iz sredine 19. stoljeća u SAD-u. Prema tom konceptu američki su doseljenici na račun domorodaca osvajali terirorije i nametali svoj način života,

Ovako je bilo i 1945 god. A sada je godina HDZ A
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # LopovlukGromača 2019-09-10 10:13
Lopovluku ove vlasti nema kraja ni konca. Samo otimaju, a sad nam hoće uzeti i djedovinu. Ovakav zakon ne bi smio biti donesen. Tko su zastupnici u saboru iz 8. jedinice, treba im se obratiti da ne glasuju za takva sranja.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
04 # Doistahranitelj tuljana 2019-09-11 21:05
Eto unutar ovog pamfleta još jednog dokaza da je današnja Hrvatska puno sličnija Jugoslaviji nego nekoj tamo NDH, kao što neki zlonamjerno žele sugerirati.
Žao mi je samo što od silnih zakona RH nije prepisala i odredbe koje se odnose na konfiskaciju imovine i gubitak građanskih prava onih koji rade protiv interesa države i potkapaju njenu snagu... ili koji su sudjelovali u oružanoj pobuni protiv SFRJ... ili koji financirani vanjskim novcem rade protiv interesa SFRJ ..
...budući da nitko od današnjih tzv. boraca za tzv. ljudska prava iako su imali priliku, protiv tih odredbi nije nikad prosvjedovao, s punim uvjerenjem držim da ne bi imali ništa niti protiv istih prepisanih odredbi Kaznenog zakona RH.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Svaštara br. 3

    rasputin 22.09.2019 11:35
    ruska jahta u lošinjskoj luci
    Zna li netko gdje je u petak bio na ručku vlasnik najveće jedrilice na svijetu "A" ...
     
  • Svaštara br. 3

    trojka 22.09.2019 11:29
    oslobođeni
    Šegrt je sljedeći koji e biti oslobođen?
     
  • Svaštara br. 3

    prezime 22.09.2019 08:47
    ime
    a tko je na ovoj slici treći slijeva?
     
  • Svaštara br. 3

    Simba 22.09.2019 08:35
    Tri HDZ-ovska ugursuza
    Majstori i njihov šegrt. Šegrt je pjevač prvi s desna. i.imgur.com/2dCieIe.gif ...
     
  • Svaštara br. 3

    Vjerodostojno 21.09.2019 13:36
    Oni imaju Hrvatsku!
    ZA NE POVJEROVATI! Kuščevića pod istragom za kriminal HDZ smjestio u Saborski odbor za ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    FF 21.09.2019 10:04
    Protagonisti i epizodisti
    Nikoga nisam zaboravio. Naveo sam protagoniste, zanemario epizodiste u pokušajima uredovanja ...
     
  • Svaštara br. 3

    gost 21.09.2019 09:51
    Lijepa naša korumpirana
    Neki su se već izvukli, a neki će se izvući unatoč medijskoj hajci, USKOK-u, pravosuđu i ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Pravopisac 21.09.2019 09:11
    Anto zloba
    Skidam ti kapu za umijeće skretanja pozornosti sa suštine komentara na sporedno. Poanta mog ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 20.09.2019 21:15
    Jeftina provokacija
    Ne bih se štel mešat, ali provokacija nije bila o temi pravopisne, nego gramatičke greške.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    hranitelj tuljana 20.09.2019 20:48
    Zar je ljubav spala na to?
    Čovjek te ignorira i ne javlja se više, pa ga pecaš i snubiš jeftinim provokacijama na temu ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    hranitelj tuljana 20.09.2019 20:38
    Evo njega opet...
    Zaboravio si još jednog "urednika" koji sa svojih, kako kažu, cca 80% komentara na portalu ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Pravopisac 20.09.2019 17:38
    SMETA MI KAD NEKOGA SMETA
    Za razliku od ovih glupavih nadimaka Anto Stipendija je valjda izraz vrhunaca inteligencije.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 20.09.2019 14:10
    Palci dolje
    Dva palca dolje: h.t. i Arso :lol:
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    FF 20.09.2019 13:09
    Urednici naših misli i stavova
    Mislim da je to bio sukob ambicija. Obojica su se pokušavali nametnuti kao arbitri u ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Klon 19.09.2019 19:19
    Suparništvo
    Možda je to zato što ste si slični. Obojica žudite da budete predmet rasprave pa te A.
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Jole 19.09.2019 08:26
    94
    Mislim da bi pravnik to trebao znati bez da pita anonimce na stranici :lol:
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 18.09.2019 23:25
    Memorabilije
    Ajoj, nešto stvarno nije u redu na ovoj stranici kad je hranitelj tuljana postao glas razuma ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    hranitelj tuljana 18.09.2019 18:47
    Danas ja sutra ti
    Isto tako držim krajnje neuvjerljivim da gospodin A nije i prije znao tko je Snob, Dandy, učo ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    hranitelj tuljana 18.09.2019 18:41
    Svi ko jedan na paloga
    Ne branivši gospodina A i ne ulazivši u njemu poznate motive pisanja bezbrojnih članaka ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 18.09.2019 17:25
    Dublje od dna
    Ako je junačina onaj tko sebe naziva Silvija, šta je onaj koji se naziva Anto stipendija? Ima ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    I.J. 18.09.2019 15:47
    Brifing
    njen duhovni vođa i serviser. ;-)
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Veteran 18.09.2019 14:15
    Tko prvi pljune ...
    Ni ja se ne razumijem u medicinu, ali kao veteran raspravljanja na internetu još iz davnih ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Potepuh 18.09.2019 09:45
    Politički masturbator
    Žalosno je i jadno kad lik koji javno napada nepravilnosti u gradu anonimno piše prljave ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Inokosni poslovodni organ 17.09.2019 10:54
    Brifing
    Pa pitaj to svog stručnog mentora i tutora kad se u radno vrijeme sastanete kod Dašmira da ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Pravnik 16.09.2019 17:19
    Pojašnjenje
    Da li da ti to pojasnim na normalan ili na pravnički način?
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    silvija94 16.09.2019 12:37
    Simfonija emocija skladana pogrešnim taktovima
    Da li mogu i drugi objavljivati na ovoj stranici primljene privatne mailove ili je to samo ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    bo 16.09.2019 10:42
    Veliki korak
    Biće to mali korak za tebe, ali veliki korak za stranicu, Mujagiću :lol:
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 16.09.2019 10:17
    By
    Čekaj, čekaj...Tomisla v Kikić je administarator stranice, Tomislav Kikić administrator ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    Tomislav Kikić 16.09.2019 09:20
    Dokoni penzioner dokonom investitoru
    Nisam se uplašio mogućeg pokretanja pravnog postupka ni kad je ovaj portal bio predmet ...
     
  • »Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

    gost 16.09.2019 00:12
    A.M.
    Arsene nisam te baš razumio, jel može malo podrobnije