Profit neprofitne pravne osobe

Nalazite se ovdje: Naslovnica //

Politika //

Prijava

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Profit neprofitne pravne osobe

Korisnička ocjena:

/ 5

Detalji: Kategorija: Politika; Objavljeno Ponedjeljak, 01. 06. 2015.; Tuljan; Hitovi: 1847

"O čudnovatom poslovanju ŽLU dalo bi se puno pisati. Privatnoj tvrtki daju suglasnost za postavu pontona za komunalne vezove, a ne žele raspisati koncesiju nego sami obavljaju gospodarsku djelatnost u malološinjskoj luci, iako to smiju raditi samo ako nema gospodarskog interesa. U lošinjskoj ga luci, kao što je poznato, itekako ima." Da ova konstatacija iz članka Vrh sante leda ne bi bila samo pušalna tvrdnja po uobičajenoj praksi komunikacije u našem lokalnom javnom i političkom diskursu, probajmo dokazati tvrdnje.

Tvrdnja o čudnovatom poslovanju ŽLU u kontekstu u kojem je napisana sugerira na nezakonito postupanje u toga tijela u gradskoj luci. Da bismo ju dokazali moramo se malo vratiti u povijest. Nakon što je prethodnom koncesionaru isticala 10-godišnja koncesija za privez nautičkih vezova, ŽLU Mali Lošinj je provela postupak natječaja za izbor koncesionara na šlampav način. Što zbog vlastite nesposobnosti i nekompetencije, a što zbog političkih i drugih kalkulacija lokalnih moćnika ostali smo bez koncesionara.

Novi List je u travnju 2012. pisao o tome: "Turističku sezonu Mali Lošinj, jedno od omiljenih nautičkih turističkih odredišta, drugu godinu za redom dočekuje s nesređenom situacijom u luci. Lani je bila poremećena nakon izbora koncesionara, a nakon brojnih peripetija oko natječajne procedure i izbora, o čemu se i dalje vode sudski sporovi, došlo je do promjene budući da je Županijska lučka uprava Mali Lošinj izmijenila dotadašnju praksu i odustala od koncesioniranja u luci te je sama preuzela poslove koje je od 1995. godine obavljala lošinjska tvrtka Y/C Marina."

Svoju nesposobnost ŽLU pokazala je i kod raspisivanja natječaja za ugradnju pontona, nakon što je nezakonito odlučila samo upravljati nautičkim vezovima u luci. Morala je poništiti i taj natječaj za nabavu i ugradnju pontona. Zanimljivo bi bilo raspraviti o legalnosti postavljanja pontona i pri tome kršenja odredbi zakona o gradnji i uporabi pontona bez uporabne dozvole, ali idemo o bitnome.

Nakon što nije uspjela na vrijeme provesti postupak izbora koncesionara u gradskoj luci, ŽLU je sama odlučila obavljati tu djelatnost. Osebujna i nadasve površna predsjednica Upravnog vijeća ŽLU ovako (u Novom Listu 4.5.2011.), ležerno objašnjava odluku da više neće tražiti koncesionara: "... ona (Ljiljana Rukonić) ističe da sada više nema vremena za raspisivanje natječaja i izbor koncesionara te da će lučka uprava iskoristiti zakonsku mogućnost i sama organizirati poslove u luci, jer - kaže - ako se koncesionarima isplati ponuditi koncesije u visini od 1,3 do 1,7 milijuna kuna, onda će se i Lučkoj upravi isplatiti voditi taj posao." Predsjednica UV ŽLU Rukonić temelji svoju odluku na navodnoj zakonskoj mogućnosti za to. Naravno, nije navela ili citirala članak ili odredbu zakona koji to dozvoljava, valjda zato što takva odredba ni ne postoji.

U članku 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Čl.2. Stavak 1. točka 5. definira da je "koncesija pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje fizičkim ili pravnim osobama, sukladno prostornim planovima".

Članak 7. Glasi: „Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se u Zakonom propisanom postupku fizičkim i pravnim osobama dati koncesija."

Istina je i da u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama postoji odredba po kojoj lučke uprave mogu obavljati i gospodarske usluge (čl.78.st. 2), ali samo ako ne postoji gospodarski interes za pružanje tih usluga. A nastala gužva oko koncesije za malološinjsku gradsku luku pokazala je da je interesa itekako bilo.

Predsjednica UV ŽLU s izraženim poduzetničkim duhom i istančanim smislom za logiku i ekonomično postupanje, prema navodima iz Novog Lista, zaključuje: " ... ako se koncesionarima isplati ponuditi koncesije u visini od 1,3 do 1,7 milijuna kuna, onda će se i Lučkoj upravi isplatiti voditi taj posao." Takav stav je logičan za nekoga tko je na tržištu i bavi se gospodarskom djelatnošću. Na žalost predsjednici UV ŽLU nitko nije objasnio ulogu ŽLU, a nije baš normalno da predsjednica ŽLU nema pojma kako Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama definira funkciju lučkih uprava i njihovih tijela. Na web stranici ŽLU stoji da je lučka uprava neprofitna pravna osoba čije je osnivanje, ustrojstvo i djelatnost uređeno Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama, pa je stoga nelogično da neprofitna pravna osoba obavlja komercijalnu djelatnost. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (čl.48) utvrdio je razloge osnivanja lučkih uprava radi upravljanja, gradnje i korištenja luke otvorene za javni promet, a ne radi obavljanja gospodarske djelatnosti. Takvo poslovanje ŽLU je protivno ustavnom određenju prema kojem su poduzetnička i tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, a prema osebujnom shvaćanju ustava i zakona predsjednice upravnog vijeća Županijske lučke uprave Mali Lošinj, tamo gdje se može ostvariti profit privatnom poduzetniku ne treba dopustiti pristup.

Uloga ŽLU kao tijela preko kojeg država upravlja pomorskim dobrom, a koje dobro je od posebne važnosti (zato i je ustavna kategorija), jest, ukratko, osigurati nesmetano funkcioniranje luka, a ne zarađivanje, kako to tumači predsjednica ŽLU. Zbog toga i ŽLU jesu neprofitne pravne osobe koje su van poreznog sustava. Poslovna logika predsjednice UV ŽLU počiva na konceptu "vidjela žaba da se konji potkivaju pa digla nogu." Privatnici zarađuju, pa zašto ne bismo i mi. Osim što takvo postupanje ŽLU nije u skladu sa zakonima i društveno je štetno, šteti državnom proračunu.

Površna i slikovita, analiza temeljem podataka za kratki vremenski period (svibanj-kolovoz 2012. god, naravno nereprezentativan period, ali će poslužiti da prikaže model), a prema javnim podacima same ŽLU, pokazat će štetnost takvog postupanja. Ostvaren je prihod od 1.828.736 kn. Naravno, neprofitna pravna osoba nije u sustavu PDV-a, pa ga nije ni obračunala ni uplatila u državni proračun, a nije ostvarila ni oporezivu dobit. Da je isti posao odradio koncesionar državni proračun bi naplatio 341.958,76 kuna PDV-a. Koncesionar bi kao obveznik poreza na dobit platio ovisno o godišnjoj prijavi i porez na dobit. Kada to radi ŽLU koja je van poreznog sustava, ne uplaćuju ni jednu kunu u državni proračun. Dakle samo na ovom primjeru, u periodu od 4 mjeseca jedne godine, šteta za državni proračun je 400.000 kuna. Bit će zanimljivo kako će reagirati Vlada Republike Hrvatske na takvo postupanje ako imamo na umu kako je vlast reagirala na doniranje novca koji je sadašnja Predsjednica RH donirala stranci kako ne bi morala platiti poreze, a to postupanje za razliku od postupanja ŽLU, nije kršenje ni jednog zakona. Vlastitom voluntarističkom odlukom ŽLU je sama sebe proglasila gospodarskim endemom. Obavlja gospodarsku djelatnost i pri tome otima proračunu sredstva, a istovremeno se ista ŽLU dijelom financira iz proračuna.

U slučaju da je koncesionar obavljao djelatnost koju je uzurpirala ŽLU, tada ŽLU ne bi morala trošiti 4.000.000 kuna za postavu pontona, a za koji kredit je jamčila Županija Primorsko-goranska.

Prema izjavi od poslovnog uspjeha ošamućene predsjednice UV ŽLU, koncesionar je u tom periodu 2011. godine platio koncesiju u iznosu od 1,1 milijun kuna. Prema logici predsjednice UV ŽLU prihod veći od 728.000 kuna jest dokaz pametnih odluka. Naravno, šteta koju je pri tome pretrpio državni proračun i ulaganje od 4 milijuna kuna u pontone su nebitni detalji.

U cilju stvaranja slike u javnosti o sjajnim rezultatima nisu iskazani troškovi koje ŽLU ima zbog toga što sama naplaćuje nautičke vezove. Npr. u 2012. ŽLU je imala povećane rashode za radnike za više od 300.000 kn, povećane troškove održavanja i troškove energije (u 2012. iznos od 265.000 kn).

Po istoj poslovnoj logici "vidjela žaba da se konji potkivaju pa digla nogu" ŽLU je mogla kupiti i glisere pa ih rentati. Ako se nekome isplati platiti vezove ŽLU za glisere, PDV i poreze onda se i Lučkoj upravi isplati voditi taj posao.

Iako je u zavjetrini, jer je pod ingerencijom i kontrolom Županije Primorsko-goranske, ne znači da se nema što zanimljivo vidjeti u njihovim poslovnim knjigama. Zanimljiva je dinamika porasta plaćanja nekih usluga npr. intelektualnih usluga i naknada osoba izvan radnog odnosa. U 2012. godini na tim pozicijama bilo je utrošeno manje od 4.000 kuna, da bi u 2013. i 2014. godini taj trošak bio gotovo 600.000 kuna. Moguće je da je motivacija za poduzetničkim gledanjem na javnu djelatnost upravljanja lukom u nekakvoj vezi s rastom tih vrsta troškova.

Je li ponašanje tijela ŽLU Mali Lošinj štetno kao što se ovdje tvrdi ili nije, treba provjeriti onaj tko je nadležan - Vlada Republike Hrvatske i to temeljem čl. 37.a. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji kaže: Republika Hrvatska može poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, kao i podnositi tužbe radi naknade štete ili stjecanja bez osnove protiv osoba koje gospodarski koriste ili su koristile pomorsko dobro bez koncesije i time ostvarile određenu korist ili svojim radnjama uzrokovali štetu.

Uzimajući u obzir navodne prisne odnose premijera i predsjednice UV ŽLU, za objektivnu procjenu takvog postupanja ŽLU vjerojatno će trebati čekati, u ponovljenom postupku, 2016. godinu.

Komentari:

13 # SDP-ovo maslo — ljilja 2015-06-02 20:18

Eto, po svemu sudeći, ako je ŽLU doista neprofitna državna ustanova i ako je oštetila svojim poslovanjem državni proračun, onda će voditelj ŽLU-a i gospođa Rukonić morati u zatvor. Eto, tako je to kada lokalni stranački aparatčiki uzmu malo vlasti. A tek kada se uđe u strukturu oviz intelektualnih usluga u visini od 600.000,00 kuna. biti će tu posla i za DORH i USKOK, baš me zanima koje je tu ŽLU Mali Lošinj plaćala intelektualne usluge. Kome, kada, kako i koliko, te za koji obavljeni posao, odnosno pružene usluge.

Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Profit neprofitne pravne osobe

Komentari:

Dodaj komentar

Najnovije ...

Najčitanije

Najviše komentirano

Zadnje komentirano

Glavni Izbornik

Drugi Izbornik

LINKOVI

Članak 69. Ustava RH

ZADNJI KOMENTARI

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

Svaštara br. 3

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«

»Iz dubine duše mrzim ta HDZ-ovska govna«