Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

»Ne damo naše ceste«

Korisnička ocjena:  / 1
LošeNajbolje 

autocestethOvih dana i na Lošinju će započeti prikupljnje potpisa za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o pitanju davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, tako zvane monetizacije. Ciljevi inicijative su spriječiti predloženo davanje autocesta u koncesiju kao prometno, ekonomski i društveno štetno, aktivno uključiti građane u odlučivanje o ovoj važnoj društvenoj temi te stvoriti temelj za dugoročnu suradnju organiziranog civilnog društva, sindikata i građana oko pitanja upravljanja zajedničkim dobrima.

Inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenula su dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta), sedam organizacija civilnog društva (Mreža mladih Hrvatske, Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju) i pet sindikalnih središnjica (NHS, SSSH, MHS, HURS, URSH).
Prikupi li se dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma, odgovorom na referendumsko pitanje građani će odlučiti žele li izmjenu Zakona o cestama kojom bi bilo zabranjeno davanje izgrađenih javnih cesta u koncesiju. Zakonu bi bio dodan stavak koji bi glasio:

»Izgrađene javne ceste su strateški interes Republike Hrvatske i zabranjeno ih je davati u koncesiju za javne usluge.«

Dakle, na referendumu bi se glasovalo protiv davanja autocesta u koncesiju te spriječlo koncesioniranje autocesta koje sada nisu u koncesiji, no time se ne bi zabranjivalo da investitor svojim novcem izgradi autocestu i nakon isteka ugovora je preda na korištenje Republici Hrvatskoj jer se to uređuje koncesijom za javne radove.

sticker

Pod naslovom »Prije nego što glasate, poslušajte argumente stručnjaka« Tportal.hr je objavio mišljenje dvoje ekonomskih stručnjaka jesu li za ili protiv monetizacije autocesta: Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Societe Generale Splitske banke, i Mihaelu Grubišić Šeba sa zagrebačkog Ekonomskog instituta. Šantić je za, a Grubišić Šeba protiv monetizacije. Tportal im je postavio identična pitanja, a u nastavku pročitajte njihove odgovore koji bi vam mogli pomoći u odluci da se izjasnite za raspisivanje referenduma i izađete na referendum. 

'Iznos dugoročnih kreditnih obveza, prema stanju na kraju 2013., je 17,3 milijarde u Hrvatskim autocestama i 6,7 milijardi kuna u Autocesti Rijeka - Zagreb. Tome vjerojatno treba pribrojiti barem još 800 milijuna eura refinanciranih kredita u 2014., čime se iznos kreditnih obveza penje na 30 milijardi kuna. Većina kredita dospijeva do 2026. godine', objasnila je za tportal Grubišić Šeba.

'Prema stanju iz 2013., nakon odbitka kamata operaterima autocesta preostaje oko 700 milijuna kuna za podmirenje svih ostalih rashoda. Ali zbog neodgovarajućeg planiranja i usklađenja prihoda od cestarina s kreditnim obvezama, postoji nerazmjer ročnosti imovine i obveza u pojedinim godinama, pa se može očekivati da će, pod uvjetom da se dospijeća kredita prolongiraju na dulji rok, nakon 2017. cestarine biti dostatne za pokriće svih rashoda poslovanja operatera autocesta, uključujući i servisiranje dospjelih kreditnih obveza', dodaje Grubišić Šeba i naglašava da je protiv monetizacije autocesta iz više razloga i da se svi redom temelje na kvantitativnim izračunima i dosadašnjim hrvatskim i međunarodnim iskustvima.

Ako autoceste nisu isplative državi, neće biti isplative ni drugima

'Iznos koji se očekuje dobiti monetizacijom javnog duga, manji je od nagomilanih kreditnih obveza nastalih zbog izgradnje preko 700 kilometara autocesta od 1995. do 2013., ne računajući autoceste u koncesiji na dionici Istarskog ipsilona i Zagreb - Macelj. S obzirom na to da su neki krediti za izgradnju autocesta podizani po relativno niskim kamatnim stopama, monetizacijom javnog duga ima smisla vraćati druge, vjerojatno nenamjenske kredite, s višom kamatnom stopom', smatra Grubišić Šebo i dodaje da bi proračunski deficit trebalo smanjivati na drugi način, racionalizacijom državne uprave, strukturnim reformama i privlačenjem investicija.

'Ako autoceste nisu isplative državi, neće biti isplative ni privatnom partneru', naglašava Grubišić Šeba.

'Da bi privatni partner ušao u posao, on mora zaraditi. Budući da tri milijarde eura nisu mali novac, privatni partner će se morati zadužiti za cjelokupni ili vrlo veliki iznos koji planira državi jednokratno uplatiti na temelju koncesijske naknade', ističe Grubišić Šeba i dodaje da će država privatnom partneru jamčiti servisiranje otplate njegovih kreditnih obveza, očekivanu zaradu i pokriće svih ukupnih troškova upravljanja i održavanja autocesta, jer bez očekivane zarade ni jedan privatni partner neće ući u posao.

'Rok na koji se autoceste planiraju dati u koncesiju je predugačak za izgrađenu i financiranu infrastrukturu, jer je nemoguće predvidjeti intenzitet prometa i jer je vrlo teško sagledati ekonomske posljedice takve odluke u tako dugom razdoblju. Svi investicijski projekti koji mogu imati imalo utjecaja na rentabilnost autoceste, morat će se usuglašavati s privatnim partnerom, pri čemu će troškove investiranja u novu prometnu infrastrukturu i dalje snositi država', ističe Grubišić Šeba.

Hrvatsku već doživljavaju kao jednu od najrizičnijih članica EU-a

Šantić smatra da će Hrvatska od monetizacije imati koristi.

'Čini mi se da se učestalo zaboravlja visina javnog duga u RH, koji proteklih nekoliko godina raste po neodrživoj stopi rasta. Također, uskoro nas očekuje primjena nove metodologije praćenja javnog duga, koja će uključiti i implicitne obveze države, čime bi se javni dug mogao osjetno povećati, a upravo se na državna jamstva HAC-u odnosi veliki dio tih obveza. Moramo biti svjesni da se radi izbjegavanja prilagodbe u fiskalnom smislu Hrvatska već doživljava kao jedna od najrizičnijih zemalja članica EU-a u regiji, a to ima negativne utjecaje na cijelo gospodarstvo. Upravo ta percepcija visokog rizika Hrvatske onemogućuje HAC-u da pod povoljnim uvjetima refinancira svoje obveze, što stvara veće financijske rashode te veći rizik od refinanciranja', smatra Šantić.

'Ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da se dokazalo da država nema dovoljno kapaciteta ni sposobnosti za vođenje i razvijanje mreže autocesta na ekonomski održiv način. Naravno, ključno je to da se, u slučaju realizacije ovog procesa, navedena sredstva planski usmjere na smanjenje obveza države, a ne da u izbornoj godini izvanredni prihodi proračuna djeluju demotivirajuće u kontroli javne potrošnje', ističe Šantić.

'Alternativa bi mogla biti i ta da se dio pribavljenih sredstava utroši, primjerice, kroz ulaganje u obrazovni sustav', dodaje Šantić.

No u slučaju da monetizacije ne prođe, kako riješiti ogroman dug autocesta?

Grubišić Šeba se u tom slučaju zalaže za refinanciranje. 'Najveći je problem iznos kreditnih obveza koje dospijevaju do 2017., osobito u 2014. i 2017. godini. S obzirom na to da transakcija kasni, već su odobrena jamstva za refinanciranje kreditnih obveza operatera autocesta u iznosu od 800 milijuna eura s dospijećem u 2014. Da operaterima autocesta nije oduzeta trošarina na gorivo početkom 2014., problematična bi bila samo još 2017. u kojoj dospijeva 4,5 milijardi kuna glavnice. Bez trošarine, kritične će biti naredne tri godine jer u njima iznos cestarina nije dostatan za pokriće svih rashoda, uključujući otplatu glavnice i kamata po odobrenim kreditima. Dakle, ako se iznosi kreditnih obveza refinanciranjem pažljivo rasporede, da se ništa ne napravi po pitanju racionalizacije poslovanja, iznos cestarine će i uz ove razine prometa, biti dostatan za pokriće svih troškova održavanja i upravljanja autocestama, uključujući i kreditne obveze', smatra Grubišić Šeba.

Šantić smatra da bi glavna prednost koncesionara bila u mogućnosti njegova dugoročnog zaduženja uz puno povoljnije uvjete nego li to sad može ostvariti Hrvatska.

'Također, očekuje se i da koncesionar poboljša efikasnost upravljanja mrežom autocesta gdje se mogu ostvariti i financijske uštede. U suprotnom možemo očekivati da će veći dio tereta izgradnje, ali i visokih kamatnih stopa, financirati porezni obveznici', ističe Šantić.

Monetizacija autocesta, međutim, ne rješava i problem rentabilnosti autocesta.

Grubišić Šeba smatra da postoje dva aspekta rentabilnosti. Jedan je nedovoljna rentabilnost autocesta kao posljedica slabog intenziteta prometa na autocestama, za koju su odgovorne makroekonomske politike koje su dužne osigurati stabilno okruženje i infrastrukturne preduvjete za investicije koje će donijeti dodanu vrijednost i utjecati na rast bruto domaćeg proizvoda. Drugi je veća rentabilnost operatera autocestama za koju ima prostora.

Šantić smatra da bi racionalnije upravljanje te mogućnost povoljnog zaduženja koncesionara zasigurno mogli ovaj projekt učiniti rentabilnim.

'Također, ne smijemo zaboraviti ni da turizam ima iznimno velik značaj na razinu prometa, a taj sektor pokazuje visok stupanj otpornosti i u ovim kriznim vremenima, kao i visok potencijal za daljnji razvoj', naglašava Šantić. Prema njegovim riječima, budući koncesionar trebao bi prije svega imati osigurane stabilne dugoročne izvore financiranja, a zatim i iskustvo u upravljanjima, odnosno know-how. Ideja da sudjeluju i domaći mirovinski fondovi sa štednjom građana, za Šantića je potencijalno dobra ideja, pogotovo u vremenima iznimno niskih prinosa na financijskim tržištima.

Grubišić Šeba ističe da svi privatni partneri koji su se javili na javno nadmetanje i prošli pretkvalifikacije imaju dobre reference u upravljanju i održavanju autocesta i nedvojbeno mogu utjecati na veću racionalizaciju poslovanja operatera autocestama.

'Ne bih izdvajala nikoga posebno jer svaki koncesionar ima svoju strategiju poslovanja. No ključno je pitanje može li se veća racionalizacija poslovanja postići bez strateškog partnera uz profesionalizaciju upravljanja. Mislim da može i da je jeftinije platiti profesionalni domaći ili inozemni menadžment, nego autoceste koje su već u koncesiji (u slučaju autoceste Rijeka - Zagreb) ili pod upravljanjem (u slučaju Hrvatskih autocesta) ponovo davati u koncesiju, plaćati kamate na postojeće kredite podignute za izgradnju autocesta i kamate na kredite koje će privatni partner podignuti kako bi mogao državi isplatiti jednokratno iznos koncesijske naknade, uvećane za iznos državnih jamstava', smatra Grubišić Šeba.

A što s viškom zaposlenih na naplatnim kućicama, o čemu se stalno govori?

'Iako se stalno spominje problem viška radnika, treba imati na umu da je veliki broj radnika već otišao u mirovinu. Radnike je moguće smanjiti tek kad se optimiziraju poslovni procesi. Moj je dojam da poslovni procesi nisu optimirani, a da se broj radnika smanjivao samo da se ispuni brojčani uvjet što manjeg ukupnog broja radnika po kilometru autoceste', zaključila je Grubišić Šeba. Šantić ima svoj prijedlog kako riješiti problem viška radnika na poslovima naplate cestarina.

'Zasigurno bi trebalo razmotriti i ostale modele plaćanja korištenja autocesta, poput, primjerice, vinjeta ili GPS naplate. Naravno, odabirom optimalnog načina naplate postoji mogućnost i preusmjeravanja dijela prometa s državnih cesta na autoceste, što dovodi i do sekundarnih pozitivnih učinaka', zaključio je Šantić.

Više informacija o argumentima inicijative za raspisivanje referenduma na portalu referendum-autoceste.hr

autoceste

Komentari: 

07 # Vlada koja povlađujeZoon Politikon 2014-10-14 17:26
Današnje vijesti iz Vlade RH i izvora bliskih vladi je da će se zbog reakcija javnosti odustati od monetizacije. Državna ured za upravljanje državnom imovinom- DUUDI, opet pod vladinom kapom, poziva javnost da daju ideje kako raspolagati s državnom imovinom. Oba postupka vlasti pokazuju da ova vlada ne vlada nego povlađuje. Radi samo ono što ljudi žele. To nije vlada nego povlada. Dakle pola vlade...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
07 # Povlađivanjehopacupa 2014-10-14 18:30
Citat Zoon Politikon:
Današnje vijesti iz Vlade RH i izvora bliskih vladi je da će se zbog reakcija javnosti odustati od monetizacije. Državna ured za upravljanje državnom imovinom- DUUDI, opet pod vladinom kapom, poziva javnost da daju ideje kako raspolagati s državnom imovinom. Oba postupka vlasti pokazuju da ova vlada ne vlada nego povlađuje.
Takva je i naša gradska vlada. Samo što ona povlađuje "investitoru kakvog se može samo poželiti", a ne javnosti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
06 # ...Zajedljivi 2014-10-14 17:42
A možda da monetizaciju autocesta gurnu u onaj "Mihin paket": Aerodrom, Kovčanje, Velopin, lakše će proći...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
05 # centurionneron 2014-10-14 19:56
Citat Zajedljivi:
A možda da monetizaciju autocesta gurnu u onaj "Mihin paket": Aerodrom, Kovčanje, Velopin, lakše će proći...
...ova ti je dobra, nisi daleko od istine !!!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
13 # ....Zoon Politikon 2014-10-15 18:15
U ideji o monetizaciji autocesta odnosno davanju istih u koncesiju i raspravi o tome li da je to potrebno ili ne, prethodno treba postaviti pitanje legitimnosti ove vlade za takav postupak. Ova vlada koju vodi Zoran Milanović zvani "odlučno svašta" kao antipod "odlučno možda" Ivice Račana, nema pravo donositi takve odluke u situaciji kad je na odlasku. Vlada koju podupiru samo rođaci ministara i partijsko-poslu šnička klijentela koja se sladi na državnoj sisi i koja zna da odbrojava dane želi na kraju mandata donijeti odluku koju će morati trpjeti idućih deset vlada u punom mandatu.

Vlada koja u 11 kvartala koliko je na vlasti, bilježi 11 puta pad BDP i koja na svaku takvu objavu sliježe ramenima i kaže to je očekivano i da za to odgovornost snose prethodne vlade nema pravo utjecati na daleku budućnost Hrvatske, takvom odlukom o monetizaciji autocesta na 40 godina. Vlada koja nije u stanju provesti ni jednu reformu, vlada koja mijenja ministre na sjednicama vlade na kojima im se usvajaju strategije, a na idućoj sjednici stavlja van snage tek usvojenu strategiju nema pravo donositi odluke koje djeluju 40 godina. Vlada koja nakon tri godine ne napravi ništa u javnoj upravi, sjetimo se velikih priča o outsourcingu koji se pretvara u spin offu i na kraju ostane sve po starome. Takva vlada nema legitimitet za donošenje odluke o omonetizaciji autocesta na 40 godina. Vlada koja 11 kvartala nije ništa napravila i koja se ponašala kao tehnička vlada, nema legitimitet na kraju mandata donositi odluke koje će obvezivati iduću vladu a i slijedećih 9 vlada.
Vlada koja mijenja strategije gospodarskog razvoja kako mijenja ministre gospodarstva odnosno koja nema strategiju nizašto, nema legitimitet donositi strateške odluke kao što je odluka o monetizaciji na 40 godina. Vlada kao što je ova, aktualna, ne smije otići uz veliki prasak (monetizaciju) već mora otići u miru i tiho i što prije.

Vlada koja je dugo pripremala reformu javne uprave, sjetimo se outsourcinga, brzo je od njega odustala. Još brže će odustati i od ideje monetizacije autocesta koju uopće nije pripremala makar ne ozbiljno. Da monetizacija nije ozbiljno pripremana govori i to do o njoj u predizbornom programu Kukuriku koalicije-Plan 21, nema ni slova. Upravo suprotno. U glavi Učinkovito upravljanje državnom imovinom stoji:"Temeljni cilj je učinkovito upravljati svim oblicima državne imovine prema načelu “dobroga gospodara”, među ostalim i kao doprinos bržoj fiskalnoj konsolidaciji i dugoročnoj stabilnosti javnih financija i pružanja javnih usluga. To znači i restrukturirati poslovanje javnih poduzeća s ciljem povećanja njihove učinkovitosti u pružanju javnih usluga i osiguranja neto doprinosa državnom proračunu. Strateški važne tvrtke koje pružaju javne usluge, posebno u elektroprivredi , energetici, prometu, gospodarenju vodama, gospodarenju šumama, željezničkoj infrastrukturi ostat će u vlasništvu Republike."

Vlada koja ni u 4. mjesecu ove godine ozbiljno ne razmišlja o monetizaciji autocesta jer 24.4.2014. donosi Odluku donošenju plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2014. u kojoj nema ni spomena o monetizaciji a bavi se naravno HAC-om. Takva vlada, čiji je koncept ponašanja stihijski, koja sagledava djelovanje svojih odluka isključivo kroz naočale vlastite političke oportunosti a jedina strategija koje se drže jest ostati na vlasti do kraja mandata po bilo koju cijenu nema pravo donositi odluke o monetizaciji autocesta.

Kao što je ova vlada odustala od outsourcinga, odustat će od monetizacije zbog protivljenja javnosti. O argumentaciji ministra Hajdaš Dončića za monetizaciju nije potrebno trošiti riječi. Ministar koji ne zna koji je pravni status nekretnine odnosno ceste i vjerovnika trgovačkog društava ne zaslužuje pozornost. To je inače onaj ministar ograničava pravilnikom neograničeno zakonsko pravo otočanima za prevoz s popustom. Neovisno o stručnoj argumentaciji je li monetizacija autocesta dobra ili loša ideja, činjenica da ju želi provesti ova vlada u ovom trenutku pokazuje da treba potpisati zahtjev za referendum.

Zanimljivo je da u veliko priči oko pokušaja monetizacije vodi binarana raspava. Da ili ne. Za ili protiv. Kao da su to jednine mogućnsoti. Nema šire rasprave. Nema drugih ideja, pa ni na razini provokacija da autoceste ne bi trebalo prodavati već da bi autoceste trebale biti besplatne za građane i gospodarstvo Hrvatske, a da cestarinu plaćaju samo stanci. Nitko nije pokušao raspravljati na drukčiji način. Nitko nije razmatrao bilo koju alternativnu mogućnost smanjenja duga HAC-a, odnosno javnog duga. Nitko nije probao ni razmišljati o mogućnosti da se poveća vrijednost HAC-a (sadašnja je samo 131 milijun kuna), unosom u kapital društva samih autocesta i da se traži strateški partner koji bi otkupio do 49% kapitala. Dakle umjesto da damo u koncesiju na 40 godina autoceste, moguće je povećati vrijednost društva HAC-a, na iznos od 20-tak milijardi kuna. Ili da se ide u javnu ponudu IPO pa da dionice kupe građani, fondovi ili banke. Kapitala ima i u Hrvatskoj dovoljno za to. Samo je štednja građana u bankama višestruko veća od vrijednosti autocesta. Vlada koja se bavi samo strategijom vlastitoga političkog probitka odnosno ostankom na vlasti što duže, i po logici stvari i po iskustvu, ne bavi se ozbiljnim i teškim poslom već samo pokušava unovčiti što god može. U tome poslu joj građani trebaju odmoći potpisom na zahtjev za referendu
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Priča o odustajanju je pokušaj zbunjivanjaPotpisnik 2014-10-15 20:39
Citat Zoon Politikon:
Vlada koja se bavi samo strategijom vlastitoga političkog probitka odnosno ostankom na vlasti što duže, i po logici stvari i po iskustvu, ne bavi se ozbiljnim i teškim poslom već samo pokušava unovčiti što god može. U tome poslu joj građani trebaju odmoći potpisom na zahtjev za referendum
U prva četiri dana više od 160.000 potpisa, a još ih se zbraja – preliminarne su brojke koje je pred novinare iznijela inicijativa „Ne damo naše autoceste“, istaknuvši zadovoljstvo tijekom prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju, koje je počelo u subotu 11. listopada i trajat će do 25. listopada. Ne strahuju da potpisa neće biti i više nego dovoljno, a priče o navodnom Vladinom odustajanju od ovog načina monetizacije prokazuju kao obmanu i pokušaj zbunjivanja građana.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Perfidni JosipovićSova 2014-10-16 13:13
Evo što se u Italiji i Istri dogodilo kad su autoceste otišle privatniku

Građani su vrlo dobro upoznati s ciljem inicijative i posljedicama davanja autocesta u koncesiju, istaknuli su na konferenciji za novinare u Puli predstavnici Organizacijskog odbora inicijative 'Ne damo naše autoceste!' u Istri podsjetivši kako je kratkoročni cilj inicijative za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma onemogućiti davanje autocesta u koncesiju, a onaj dugoročni onemogućavanje budućih privatizacijski h pljački

Istaknuli su da svaki koncesionar autocesta prvo poveća iznose naplate cestarine od građana, s ciljem ubiranja što veće dobiti od cesta izgrađenih javnim novcem te da ni planirana monetizacija ne predviđa obavezu izgradnje autocesta.

Naime, predsjednica zelene Istre Dušica Radojčić upozorila je na loša iskustva s koncesioniranje m autocesta u Italiji, što bi moglo biti poučno i Hrvatskoj.

'U Italiji autoceste zovu 'kokama koje nesu zlatna jaja'. Sve do kraja 90-ih godina, gotovo sve autoceste u Italiji bile su javne, a onda su 1999. privatizirane. Od tada do 2013., cestarine su u prosjeku narasle za 65 posto. U samo šest godina, jedan od koncesionara, tvrtka Schemaventotto u vlasništvu Benettona, šest do sedam puta multiplicirala je vrijednost svog ulaganja u autoceste!

Talijani to nazivaju privatizacijsko m prevarom ili majkom svih prevara, i to upravo zato što koncesionari nisu gradili autoceste, građene su javnim novcem, već su na kraju došli samo kako bi ubirali dobit. Zvuči poznato? Ni kod nas planirana monetizacija ne predviđa obavezu izgradnje autocesta, već samo ubiranje profita četiri nadolazeća desetljeća, a to je ta privatizacijska magija', kaže Radojčić, upozorivši i da je prva stvar koju svaki koncesionar autocesta učini - povećanje cestarina.

Zbog povećanja cestarina, dobar dio prometa seli se na državne i lokalne ceste te time raste broj prometnih nezgoda na njima. Zbog povećanja prometa teških vozila odnosno većeg opterećenja, dolazi do bržeg oštećenja, čiju sanaciju plaća država, to jest mi građani, napominje Radojčić dodajući kako koncesionari pritom ostvaruju svoj interes, smanjuje se promet na autocestama, ali zbog povećanih cestarina, dobit ostaje ista, s time da se zbog smanjenog prometa smanjuju troškovi održavanja autocesta.

Radojčić smatra kako je u Hrvatskoj pak problematičan slučaj Bina-Istre i ugovora iz 1995. o koncesiji za projektiranje, financiranje izgradnje i upravljanja autocestama u Istri:

'Ugovor je sklopljen na 32 godine, a 55 km postojećih dionica, koje su uključivale i tunel Učku, stavljeno je na raspolaganje koncesionaru uz obavezu izgradnje još 141 kilometra. Što je prvo napravila Bina-Istra nakon potpisivanja ugovora o koncesiji? Podigla je cijenu tunelarine sa 12 na 24 kune. Danas ona iznosi 28 kuna. Od tada je prošlo 19 godina. Obavezali su se izgraditi 141 kilometar novih autocesta u Istri, a izgradili su oko 100 kilometara, odnosno pet kilometara godišnje! Država je u najintenzivnije m razdoblju izgradnje autocesta, od 2003. do 2005., gradila 150 kilometara godišnje.

Realno je da se 100 kilometara autocesta izgradi u tri do četiri godine, no to nije u interesu koncesionara. I zato se mi još i danas od Pazina do tunela Učka vozimo jednom trakom u koloni iza kamiona riskirajući prometne nezgode na toj vrlo opasnoj dionici. Ali zato uredno plaćamo cestarinu 51 kunu od Pule do tunela. Jasno je da koncesionari rade samo u svom interesu. Zamislite koliko je dobrobiti za istarski turizam i gospodarstvo moglo nastati da je puni profil izgrađen u nekom razumnom roku. No to nije sve - premda je cestarinu počeo naplaćivati odmah na već izgrađenom dijelu, i to i za tunel koji je izgrađen samodoprinosom, država je Bina-Istri, a ne obrnuto, od 2009. do danas isplatila oko milijardu kuna', rekla je Radojčić.

Predstavnici Organizacijskog odbora istarske inicijative 'Ne damo naše autoceste!' pozvali su građane koji to još nisu učinili da se pridruže inicijativi potpisivanjem zahtjeva za referendum te da, ako žele, mogu pomoći i volontiranjem na štandovima na kojima se prikupljaju potpisi.

'Posebno ohrabruje velik odaziv mladih generacija koje smo već navikli karakterizirati kao indiferentne, odnosno nezainteresiran e za 'politička' pitanja. To pokazuje da mladi u sve većoj mjeri uviđaju da, iako 'politika nije kul', nije kul niti ravnodušno promatrati kako se pred našim očima rasprodaje njihova budućnost, odnosno naša javna, zajednička dobra te kako je i njihov angažman od presudnog značaja kako bi se političke elite prisililo na uistinu odgovorno upravljanje društvom. Danas to znači otpor privatizaciji autocesta, ali već sutra ti isti mladi morat će, u ime bolje budućnosti, suprotstaviti se, između ostalog, i komercijalizaci ji i privatizaciji obrazovanja i zdravstva', kazao je Goran Matić.

Predsjednik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije Bruno Bulić osvrnuo se na izjavu predsjednika Ive Josipovića da nije dovoljno informiran o posljedicama davanja autocesta u koncesiju: 'Predsjednik je imao tri godine, koliko se o mogućnosti koncesioniranja autocesta govori, da se informira. Žalosno je da to nije učinio. Za razliku od njega, građani su jako dobro informirani o posljedicama monetizacije. Njegovu izjavu shvaćam kao perfidni poziv građanima da se ne izjašnjavaju', smatra Bulić.
tportal.hr/.../...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # plati...sin 2014-10-17 15:30
Ceste nisu "naše",one su samo sagrađene u RH tuđim novcem,a biti će "naše" kada se i ako dugovi plate,slično onome kada mali čovjek stavi kuću pod hipoteku da bi kupio novog Audia,te se u nemogučnosti plačanja kredita veže lancima za vrata kuče i plače da je to njegova kuća koju mu je djed ostavio.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # loveperač 2014-10-19 12:05
LJudi moji jasno je ko dan:Tko daje u koncesiju nešto sto je od strateške važnosti za Hrvatsku misli isključivo na vlastiti džep.Netko je u vladi namirisao dobru lovu koju bi mu budući koncesionar davao kao protuuslugu u koncesiji dok bi koncesionar nas derao sa povišenjem cestarina.Sigur an sam da su u pitanju provizije kao o kod Sanadera.Samo treba otkriti tko će od te ekipe zamračit lovu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    gost 15.12.2019 19:58
    Glumatanje
    Voli ona i ceremonijalna potpisivanja dokumenata pred publikom pa gleda kao da razumije ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Folirant 15.12.2019 15:36
    Anina vokacija
    Njezin pravi poziv, vokacija, odnosno predodređenost nije listanje i čitanje dokumenata ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Drifter 15.12.2019 13:24
    providno
    A ja imam dojam da je Jedinstveni upravni odjel izmišljen samo zato da ona može landrati ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Tariguz 15.12.2019 09:30
    Dojam o dojmu
    Na temelju svega navedenog jedni građani mogu imati dojam da gradonačelnica vjeruje kako ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    gost 15.12.2019 09:20
    Silenzio stampa
    Proglašena je silenzio stampa, zabrana davanja informacija medijima. Jer bilo bi nezgodno da ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Abrakadabra 15.12.2019 08:59
    ***
    Nije bilo objavljeno u medijima, kako to?
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    ss 14.12.2019 20:36
    Striko za volanom
    Ima puno Kučića ali ovaj vozač je slučajno njezin striko :sad:
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Sizif 14.12.2019 14:19
    Virtualna Gradonačelnica
    Neki dan sam kao građanin otišao do ureda gradonačelnice. Rekli su mi da je nema, da ne ...
     
  • Ministar Butković na tragu slavnog cara

    Jan 14.12.2019 12:37
    privat!
    U uvalama lijevo i desno od Mrtvaske također se grade privezi, ali oni su baš kao i cijelo ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Normalno 14.12.2019 11:23
    Ab
    Da se manje para utrošilo na onaj kič i paradu u centru grada za Advent moglo se nešto ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Pospanko 14.12.2019 09:07
    ...---...
    sudeći po odgovorima gradske uprave na radiju, svi rade svoj posao, čak su prebrojali ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    gost 14.12.2019 08:54
    ....
    A ja čuo da vozač auta ima isto prezime kao gradonačelnica ;-)
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Tipično 14.12.2019 06:40
    Balkanski mentalitet na djelu
    "Zašto baš sada" i "Daj me nemoj" su tipične karakteristike balkanskog mentaliteta radi ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Daj me nemoj... 13.12.2019 22:11
    A zašto baš sada?
    Zanimljivo je kako cijela gradska uprava na čelu sa gradonačelnikom već više od dvije godine ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Licemjer 13.12.2019 19:18
    ...
    Propjevat će kad HDZ padne, a optužnice i nalozi počnu stizati na kućnu adresu.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    gost 13.12.2019 17:36
    Instagramična gradonačelnica
    Ana se po uzoru na Kolindu profilirala u estradnu političarku samo što još nije propjevala.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    radovanje 13.12.2019 14:17
    obećanje ludom
    e, ali gradonačelnica je u KGK stilu obećala novo nogometno igralište i natkriveni bazen, samo ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Janica Prosinečki 13.12.2019 11:08
    Sport u Bruxelessu
    E onom tko dade tu zastavu Lošinju stvarno treba platiti kvalitetno psihijatrijsko liječenje.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Emanero 13.12.2019 10:30
    Zastave
    Curavićeva Bijela zastava nad Lošinjom nije tema, ali kao primjer neodgovorne predaje razuma ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    TTY 12.12.2019 18:20
    ......
    a ja mislio da je u Brisel išla kupiti neki pošteni semafor, koji radi
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Tariguz 12.12.2019 17:51
    Zastave za otočne šerife
    Priznanje po koje je Ana išla u Brisel dodjeljuje udruga ACES Europe, znači nešto kao ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Šoping kraljica 12.12.2019 15:16
    Dobar šoping u Bruxelesu
    Vratila se iz šopinga i sada uz Curavićevu Bijelu zastavu imamo i zastavu Europskog ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Papa Štrump 11.12.2019 17:30
    A zašto baš sada?
    Kad se vrati iz šopinga u Briselu Ana će pitati "a zašto baš sada" potežu semafore kad ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Kremenko 11.12.2019 16:27
    ???
    Javna rasvjeta je na režimu noć - polu noć, pa građani imaju dojam da semafori ne rade.
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    građanin 11.12.2019 15:49
    Saga o semaforima se nastavlja...
    jučerašnja emisija (10.12.2019), poslušati od 3:05 do 4:00 i.imgur.com/vaW6vLd.jpg ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Pokvareni telefon 11.12.2019 14:59
    .....
    Nadam se da je tvoj komentar bio ironija. U slučaju da nije, moram te razočarati, jer ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Gost 11.12.2019 13:01
    Odgovornosti gradonačelnice
    A koga prozivati za sve to ako ne gradonačelnicu? Da si pročitao Statut Grada Malog Lošinja ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    el diablo 11.12.2019 11:53
    brigo moja pređi na drugoga
    Zašto stalno prozivaš Gradonačelnicu, pa nije ona odgovorna za semafore, odvoženje ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Simba 11.12.2019 10:43
    Ne miješajte kruške s jabukama!
    Pohvala vijećniku Devčiću što je pokrenuo to pitanje, ali ga želim i pokuditi što nakon ...
     
  • »Kontrolirati, revidirati, tjerati«

    Kišna glista 11.12.2019 10:35
    preuzimanje odgovornosti za nemar?
    ... i naravno treba kontrolirat, treba revidirat, treba tjerat, naravno treba uvijek biti u ...