Danas i sutra od 11 do 12.30 sati na Trgu RH, lošinjski ogranak Akcije za bolju Hrvatsku povodom predstojećih izbora dijelit će građanima letke zajedničke liste ABH/Jedino Hrvatska, liste hrvatskih suverenista, kaže se u priopćenju objavljenom u Novom listu.
– Kad već nismo uspjeli spriječiti štetan i nametnuti ulazak u EU, ABH legalistički namjerava nastaviti borbu za hrvatske nacionalne interese kroz EU parlament. Lista hrvatskih suverenista, lista br. 5 sastavljena je mahom od doktora znanosti, magistara i vrhunskih moralnih intelektualaca, među kojima je i naš sugrađanin dr. Ante Lauc, a cilja na sve lošinjske birače koji su na referendumu glasovali protiv ulaska u EU. Jedino svi predstavnici naše liste imaju potpisani ugovor kojim se odriču gotovo cijele, nemoralno visoke plaće europskih parlamentarca u korist financiranja kampanje za izlazak iz EU, stoji u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik lošinjskog ogranka ABH Dražen Šepl.
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...
Komentari:
Ta Unija će nas pregaziti i politički i ekonomski i demografski, rekao je Bošnjak.
''Treba poslati jasnu poruku samoj Uniji da u Hrvatskoj još uvijek ima puno Hrvata koji ne žele biti u toj Uniji jer žele da Hrvatska bude samostalna.''
''Ta Unija u kojoj su trebali teći med i mlijeko, ta Unija se klima i raspada pred našim očima. Pogledajte što se događa u Grčkoj, Španjolskoj, Portugalu, susjednoj Sloveniji, Mađarskoj, a sada na Cipru na zahtjev Unije ljudima iz štednih knjižica otimaju ušteđevinu.''
''Ako nas tamo čeka blagostanje, kako to da oni ne žive u blagostanju?''- pita Bošnjak.
- Svi naši kandidati za Europski parlament potpisali su ugovor da će, ako budu izabrani, iz bezobrazno visokih EU plaća, uzeti samo minimalan iznos potreban za život, a sve ostalo ćemo uložiti u kampanju za izlazak Hrvatske iz Unije. Mi smo mali narod a opasnosti su velike. EU će nas pregaziti politički, ekonomski i demografski. Upravo se zato zalažemo za što raniji izlazak Hrvatske iz Unije. Želimo zastupati sve one Hrvatice i Hrvate koji su na referendumu zaokružili NE u Uniju, jer je važno da se čuje njihov glas - ističe Marijan Bošnjak, povratnik iz Australije koji predvodi zajedničku listu kandidata za Europski parlament Akcije za bolju hrvatsku i stranke Jedino Hrvatska.
Bošnjak je u javnosti poznat kao autor knjige 'EU? Ne hvala!' i jedan je od najgorljivijih protivnika hrvatskog ulaska u Europsku uniju.
Tek sad smo spremni na članstvo kad smo bačeni na koljena
- Bilo bi vrlo štetno i za Hrvatsku i za demokraciju da svih 12 zastupnika u Bruxellesu budu poslušni eurofili, a da ne ode nitko od suverenista. Ako bismo samo preslikali rezultate onog skandalozno nedemokratskog referenduma, kada su se građani pod čvrstom medijskom blokadom izjašnjavali ZA ili PROTIV hrvatskog ulaska u EU, od 12 zastupnika, osmorica bi po toj računici mogla biti eurofili, a barem četvorica morali bi biti suverenisti. Nama u ovom trenutku u Bruxellesu treba barem nekoliko hrabrih i sposobnih suverenista koji mogu reći NE i koji bi odande hrvatskomu narodu govorili gorku istinu i samo istinu i na vrijeme
upozoravali na smicalice i opasnosti koje nam prijete. Istovremeno Uniji treba poslati jasnu poruku da ima mnogo Hrvata koji ne žele Uniju, koji ne će šutjeti i ne će dopustiti da Unija gazi i uništava Hrvatsku - kaže Bošnjak.
Ističe kako nam Europska nam unija poručuje da smo 'spremni za članstvo' te da smo 'ispunili sve kriterije i europske standarde' ali nama nije ništa bolje, nego živimo sve gore.
- Sada, sada kad smo na koljenima i kada jedva preživljavamo, sada nam poručuju 'Eh, sada ste spremni za članstvo'. Vanjski dug nam je preko 50 milijarda eura, nezaposlenost preko 375 tisuća, primanja i mirovine sve manji, cijene sve veće. 'Ali, sada, sada ste spremni', poručuju nam - sarkastičan je Bošnjak.
Suverenisti protiv eurofila
- Mi smo željeli i još uvijek želimo da Hrvatska ostane samostalna, ali, sada je jasno da će nas uvući u tu Uniju protiv naše volje, uz pomoć izmanipuliranog referenduma na kojem hrvatski narod nije mogao donijeti informiranu odluku. Referendum je bio obična prijevara. Iz državnog proračuna je financirana samo proeuropska strana, imala je otvorenu potporu medija, a Vladimir Šeks se prije toga pobrinuo za izmjene Ustava kako bi manjina birača mogla ukinuti samostalnost hrvatske države. I upravo se to dogodilo. Izlaznost je bila samo 44 posto i kada se sve zbroji, našu je samostalnost ukinulo manje od 30 posto birača - upozorava Bošnjak.
Smatra kako Hrvatima nije u interesu da političkim elitama koje su nas dovele tu gdje jesmo prepustimo isključivo pravo da govore u ime hrvatskog naroda.
- Ne smijemo prepustiti cijeli prostor eurofilima. Pokušat ćemo na svakom mjestu gdje to možemo, jasno i glasno govoriti da želimo biti samostalni, da smo u Uniju uvučeni prijevarom, da želimo čim prije izaći, i da tražimo novi pošteni referendum. Mi smo odlučili boriti se - odlučno najavljuje Bošnjak.
- Govore nam kako ćemo u Uniji sjediti za stolom za kojim se odlučuje. To je istina. Ali mi ćemo tamo samo sjediti. O nama će odlučivali drugi jer hrvatski glasovi neće imali težinu veću od težine statističke pogreške. Hrvatska će u Europskom vijeću i Vijeću ministara od ukupno 351 glasa imati samo 7 glasova. U Gospodarskom i socijalnom odboru Hrvatska će od 353 glasa imati 9 glasova. U Odboru regija Hrvatska će od 353 glasa imati 9 glasova. U Europskom parlamentu, koji će imati ukupno 764 zastupnika, Hrvatska će imati samo 12 zastupnika. A i oni će bili podijeljeni. HDZ i SDP će uglavnom glasovati u skladu sa željama
europskih stranaka kojima pripadaju. Dakle često će glasovati jedni protiv drugih.
- Gubitkom samostalnosti Hrvatska će izgubiti kontrolu nad svojim vanjskim granicama a pravo naseljavanja u Hrvatsku dobit će 500 milijuna Europljana. Znatno naseljavanje stranaca moglo bi trajno promijeniti demografsku i političku sliku u Hrvatskoj, pogotovo na hrvatskom Jadranu, gdje na svih 47 naseljenih otoka, po zadnjem popisu pučanstva, živi oko 130 tisuća stanovnika.
- Hrvatski poljoprivrednic i će biti osuđeni na propast i odumiranje. Nakon ulaska u EU morat će se sa svojim proizvodima natjecati na jedinstvenom europskom tržištu. Ali od Unije će dobivali samo 25 posto poticaja koje bi trebali dobivati. Umjesto 380 eura po hektaru, Hrvati će dobivali samo 95 eura. Hrvatska je nova članica, a nove članice puni iznos poticaja mogu dobiti tek nakon deset godina. Hrvatskoj će velikodušno biti dozvoljeno tu razliku isplaćivati sama iz svoga proračuna, ali će taj novac morati uzimati od zdravstva, školstva ili drugih potreba.
- Ako nas u EU čeka blagostanje, kako to da su Grčka, Irska, Portugal, Španjolska na koljenima, a drugi (Italija, Madžarska...) do grla zaduženi? Kako to da EU milijarde nisu njih spasile?
- Kada uđemo u Uniju, proizvodit ćemo još manje, uvoziti još više, cijene će postati europske, a plaće i mirovine ostat će hrvatske. Unija nam guši gospodarstvo i uništava radna mjesta, ali političke elite to ne vide.
- Ako ne uđemo u EU, kažu, 'ostat ćemo na Balkanu', ali ne kažu da ćemo, kada uđemo u EU, opet biti u istoj državnoj zajednici sa Srbijom kada i ona uđe, što je samo pitanje vremena. Kako može ulazak u zajedničku državnu zajednicu sa Srbijom biti u hrvatskom nacionalnom interesu? I to u zajedničku državnu zajednicu u kojoj se postepeno brišu unutarnje granice?
Vaši razlozi protiv ulaska u EU su nebitni u svjetlu činjenice da je ulazak izvjestan, te da se biraju hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu.
Citat:Ako je tome tako, postavlja se pitanje zašto onda ABH ističe svoje kandidate za EU parlament? Da tamo samo sjede?
Što se mene tiče, glasat ću za Zelene zajedno, jer će hrvatski zastupnici biti dio četvrte po snazi grupacije u parlamentu, a zalažu se za očuvanje prirodnih dobara svojih država i protive se privatizaciji prirode koja pripada svim građanima i sljedećim generacijama. SDP, HDZ, HNS, IDS i većina drugih kandidatskih lista guraju svoje kandidate kako bi u EU parlamentu lobirali za interese korporacija i za tu uslugu dobivali dodatne honorare uz već ionako visoke plaće.
Sve je više primjera zemalja Unije koje potresa ekonomska kriza: razni prosvjedi i negodovanja na ulicama, krenuvši od Slovenije, prema Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Portugalu, Velikoj Britaniji, Cipru i Grčkoj koja je već postala sinonim 'propasti'. Kakav život nas uistinu čeka u ovoj po mnogima 'rasklimanoj' zajednici naroda? Osim toga, postoji li mogućnost uspjeha i napretka, očuvanja nacionalnih interesa koji se ogledaju osim u ekonomsko – gospodarskom smislu i u onom socijalnom, kulturnom smislu i identitetu? Naš sugovornik, gospodin koji već 28 godina živi i radi u Austriji donosi nam iskustvenu sliku života u Uniji, te što Hrvatskoj ulaskom u Uniju predstoji. Osim standardnih pitanja koja su vezana za cijenu prehrambenih proizvoda, postavili smo i pitanja koja se tiču korupcije i 'zapadnjačkog' mentaliteta, te konačno hoćemo li se u kapitalističkoj utrci za ostvarenjem 'europskog sna' negdje usput u već oskvrnjenoj duhovnoj dimenziji čovjeka, izgubiti.
Unija (Austrija) vs. Hrvatska
Naš sugovornik, koji je po struci inženjer strojarstva, već 12 godina radi na rukovodećim mjestima. Kako kaže, ne postoji dio djelatnosti koji mu nije poznat kako u Austriji, tako i u Europi; kako u istočnoj tako i zapadnoj( prije Unije i sada). Ova usporedba, koja se temelji isključivo na dvije zemlje, a to su Austrija (EU) i Hrvatska, uzima u obzir mnoge elemente: mentalitet naroda i kulturu, stoljetne običaje, ali isto tako i činjenicu da je Austrija dugi niz godina članica Unije, dok Hrvatska ulazi upravo sada, kada Uniju potresaju nemiri, neredi i prosvjedi raznih vrsta, financijske krize pojedinih zemalja, rekordna nezaposlenost.. . Austrija danas se smatra jednom od najstabilnijih zemalja članica Unije koja pruža pristojan život svojim građanima. Nemiri i krize koje pogađaju ostale zemlje članice u ovoj zemlji još uvijek su nepoznanica. Postavlja se pitanje odakle ovakva stabilnost? Ona leži u efikasnoj podjeli državnih poslova, politici koja je omogućila dobru prilagodbu onoj vanjskoj, težnji kao očuvanju nacionalnih interesa i nemogućnosti vanjskih utjecaja da zadiru u unutrašnji suverenitet države. Svatko tko želi raditi, ima tu mogućnost. Stabilnost ovakvog sustava nije samo produkt sadašnje politike ili one unazad posljednjih 20 godina, već se radi o tradicionalnoj socijalnoj politici. Hrvatska, koja je utemeljena kao socijalna država, a ta ista socijalnost se ogleda kroz zdravstvo, školstvo, zaštitu radnika i mirovine, počinje gubiti svoj danak pred utjecajem neoliberalnog kapitalizma.
Postoji li mogućnost da hrvatski političari očuvaju osnovne interese hrvatskih građana ili ih povećaju? Nejasno hrvatsko političko vodstvo koje nas je do sada bez Unije dovelo do rekordne nezaposlenosti, nemogućnosti pristojnog i dostojanstvenog života zaposlenih, nezaposlenih, umirovljenih, mladih, postavlja nova pitanja. Koliko je primjer Austrije može biti primjenjiv na Hrvatsku? Naš sugovornik ističe: 'Za primijetiti je da Austrija koja je izmislila birokraciju i koja dobro funkcionira na tom načelu, uključuje i političare koji dobro razmišljaju što potpisuju; za razliku od njih naši političari su pokvareni, ne funkcioniraju i uopće ne razmišljaju kako je Hrvatska u jednom vrlo jadnom položaju. EU će nam raditi apsolutno sve što im padne na pamet, a kako je krajnji cilj identičan ostalim zemljama, možemo očekivati političko i ekonomsko uništenje zemlje u vrlo kratkom roku. Scenarij spavanja doktora i inženjera po parkovima uskoro će biti i naša svakodnevnica', pesimističan je naš sugovornik.
EU - zadovoljavanje osnovnih životnih potreba?
Hoćemo li napokon biti u mogućnosti da imamo dovoljno novca za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba? Upravo je to ulaskom u Uniju obećavano: rast i napredak gospodarstva, smanjenje nezaposlenosti, kvalitetnije i jeftinije zdravstvo i školstvo,itd. Odričemo li se našega identiteta da bi 'nešto stavili između zuba'? Osim toga, koja je cijena austrijskog uspjeha?
Cijena svakodnevnih namirnica
Ulaskom u Uniju je najavljeno pojeftinjenje hrane. Mnogi trgovački lanci već trljaju ruke i najavljuju jeftinu i kvalitetnu europsku hranu koja je 'dovoljno' dobra s obzirom da je europska. Međutim, naš sugovornik ističe kako hrana u EU (Austrija) nema okusa ni života. 15.000 kemikalija koje se koriste u prehrambenoj industriji su na dnevnom meniju. Primjerice, jedna rajčica koju mi zovemo 'mesnatom' i miriši, u EU doslovce ne postoji. Okus jabuke, rajčice ili paprike je isti – nema ga. Jeftinija, ali neusporedivo lošija europska hrana već je počela preplavljivati hrvatske trgovačke lance. Razliku u cijenama procjenjuje od 30 do 50 posto. Uzmemo li u obzir posljednje zakonske izmjene, a vezane su za uvođenje novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će doći do okrupnjavanja zemljišnih parcela i ulazak krupnog kapitala u proizvodnju hrane u Hrvatskoj, pristojbe za bunare – usporedimo sa Bundenstagom i izglasavanjem da voda više nije temeljno ljudsko pravo, nacrtom zakona o strateškim investicijama, te GM hrani koja ne mora biti posebno označena u našim prodavaonicama, postavimo pitanje: hoćemo li imati dovoljno hrane i kakve hrane? Zdrave i prirodno uzgojene ili tretirane sa 15 000 kemikalija zahvaljujući kojima nastaju mnoge 'moderne' bolesti? Bez obzira na političko vodstvo Hrvatske ili Austrije, te bez obzira na stabilan sustav – čini se da određeni životni uvjeti ipak ne proistječu iz odluka političara. Koliki utjecaj će imati korporacije na naše živote, te je li od viška spomenuti kako veliki Monstanto upućuje prijetnje EU?
Automobili i bijela tehnika
Osim hrane, najavljeno je pojeftinjenje automobila i bijele tehnike. Naš sugovornik ističe kako cijena, ali isto tako i kvaliteta uređaja je u pravilu neznatna, te da je to nešto za što se ne smijemo 'hvatati' kao dobar argument našega ulaska. Dok se s jedne strane veselimo pojeftinjenju hrane, automobila i nekih uređaja, s one druge trebamo postaviti pitanje zašto je primjerice hrana tako skupa kod nas? Cijena ulaska, a tiče se naše slobode i suverenosti neusporediva je sa ovakvim argumentima. Kakva je situacija u posljednje dvije zemlje koje su ušle u Uniju, a to su Rumunjska i Bugarska: je li jednom doktoru znanosti iz Rumunjske koji spava u parku uopće važno ovakvo pitanje?
Smanjenje korupcije
Najavljeno je kako je borba protiv korupcije zapravo preduvjet za ulazak u EU. Dogovori 'ispod stola', politička kadroviranja i međusobni kompromisi su prilično prirodna slika u Hrvatskoj. Znači li da u EU nema korupcije? Afera Hypo koju neki procjenjuju na 44.7 milijardi eura osim što je povezana sa gotovo čitavim hrvatskim političkim vrhom, povezana je i sa austrijskim političkim kolegama. Prema nekim procjenama, upravo inozemna upletenost priječi u otkrivanju ove afere za koju je za sada optužen jedino bivši premijer Ivo Sanader. Naš sugovornik ističe kako je Austrija zadnjih nekoliko godina 'kuhala' zbog nekoliko afera što sa bankama, što sa političarima. Ističe kako sam proces nije adekvatno kaznio krivce: 'Sve je to relativno i Uniju takve stvari u biti i ne zanimaju. Takve poteze ionako rade vodeći ljudi države, a oni su svi marionete EU-a. Austrija taj problem ipak dosta konzekventno pokušava eliminirati, međutim i u Austriji postoje društva koja su nedodirljiva. Čini se da ovaj problem nema veze s Unijom. Unija nije niti riješila ni problem mafije u Italiji. Ništa se nije promijenilo niti u Grčkoj gdje su i dalje radili sto su htjeli. Grci su mislili kako su sve zeznuli i opljačkali EU, samo MMF sada traži novce natrag. Ja sam radio za jednu njemačku tvrtku ovdje u Zagrebu. U četiri godine nisam niti dogovorio, niti isplatio niti jednu proviziju, što je u jednoj EU zakonski određeni postupak. Tu se radilo o narudžbi ca. 200 uređaja godišnje. Za to vrijeme Grk nije prodao niti jedan jedini uređaj bez provizije?! Toliko o korupciji u EU.'
'Socijalu kakva je u Austriji mi možemo samo sanjati!
'Socijalu kakva je u Austriji mi možemo samo sanjati', ističe naš sugovornik i to iz više razloga. U prvom redu Austrija je jedna ekonomski snažna država. Mnogi rade sa dobitkom. Zatvoreni su interesni krugovi i tu Unija ne može dovoljno naštetiti. Tako je socijalni minimum u Austriji npr. jači nego u Njemačkoj. Mi to sve nažalost nemamo. Imamo ogroman nefunkcioniraju ći državni aparat koji je koječime zabavljen, donekle se nešto događa, ali bez ekonomskog efekta (povrata novca). Proizvodnja će nam u budućnosti sigurno biti još više ugašena jer Unija određuje koje se tvrtke moraju zatvoriti, a koje ne. To nema veze sa uspjehom istih. Ako je Uniji isplativije nešto uvoziti iz Kine i prodavati u EU onda to naše tvrtke sigurno neće moći proizvoditi. Biti ce zabranjeno.
Svjedoci smo kako zdravstvo i školstvo postaje sve više postaje privatizirano. Prešutnom metodom se sve više usvaja zapadnjački model prema kojem određujemo mogućnost liječenja ili školovanja ovisno o imovinskim mogućnostima. Naš sugovornik ističe kako je austrijski srednjoškolski program bolje koncipiran. Oni imaju višu školu raznih smjerova, koja je kao naša srednja samo što je petogodišnja. Iz tih škola izlaze ljudi koji su sposobni odmah nešto konkretno raditi i doškolovavanje traje kratko. Zato za neke zadatke širokog spektra nemaju takav pregled kao naši, ali ako su zainteresirani to mogu doraditi. Cjelokupan napor i trošak za školstvo je time mnogo efektniji i jetiniji; kako za sustav tako i za pojedinca. Privatizacija koja je se događala u poslijeratnoj Hrvatskoj u Austriji nije bilo. I danas imaju nekoliko velikih državnih tvrtki, a ako i dođe do privatizacije muljaža je gotovo isključena jer tu odmah 'padaju' glave.
Nema prosvjeda protiv GMO-a, problematičnih cijepiva, fluorizacije vode
GMO hrana, chemtrails, cijepiva, fluorizacija vode, itd. spadaju među tabu teme u Hrvatskoj. Hoće li se pitanje ovakvih tema promjeniti našim ulaskom u EU? Naš sugovornik ističe kako građani su EU-a o tome jako malo informirani; uglavnom uopće ne. Protiv GMO-a postoje određeni otpori, ali što se tiče klora ili flora u vodi, cijepljenja, aditiva u hrani, pesticida po povrću i voću ili chemtrailsa, gotovo apsolutno ništa. Nešto su bolje od Austrijanaca informirani Nijemci, ali kod njih nema nekih alternativnih pokreta. Što se cijepljenja tiče, austrijski liječnici ga ne preporučuju, ali su jos uvijek neka obavezna pa se ta prednost gubi. Čovjek koji se svjesno samo jednom cijepi problematičnim cijepivom i samo jednom, (nevažno je li dijete ili odrasla osoba) može dobiti mnoge zdravstvene probleme. U EU isto tako ne postoje informacije o mnogim globalnim problemima jer s obzirom na kvalitetu života, za njih je kako naš sugovornik ističe 'sve jedan lijepi vrt'.
Sloboda samo za one koji su spremni živjeti ispod mosta
Običnog hrvatskog građanina zanima koje da konkretno posljedice očekuje ulaskom u Uniju, te osim toga, što nam pruža 'europski svijet'. Naš sugovornik ističe kako je u tom sustavu čovjeku nametnuto mišljenje da je sretan zbog 'ostvarene' demokracije i tzv. slobodne volje. Međutim, u tom sustavu čovjek nema apsolutno nikakvu slobodnu volju osim individualne, ako je spreman živjeti ispod mosta. Ipak, oni koji 'plivaju' sa sustavom rade od jutra do sutra, automati su – ostvarivanjem dobrih rezultata pritisci postaju još veći, a čovjek još više biva primoran na neprestan rad. Konačni rezultat je čovjek koji je uništen prekomjernim radom, lošom hranom, izmanipuliranon zdravstvenom zaštitom. Većina stanovnika umire ubrzo nakon odlaska u mirovinu. Oni koji žive do 80 godina su oni koji se 'ne uklapaju' u sustav i 'liječe' se dok ih ne 'zatuku' nekom konačnom disfunkcijom vitalnih organa. Ljudski stav je najbolje opisan izrekom koja tamo postoji kao 'svakodnevnica' gdje se kaže; 'Ah on je takav, prijepodne mrzi sebe, a poslijepodne cijeli svijet!'. Postavlja se pitanje: na koji način se boriti protiv takvog sustava? On je tako perfektno pravno složen da čovjek kao individua nema nikakve šanse za borbu. Svako odstupanje se vrlo preciznom mehanikom kažnjava i po potrebi pravno ili fizički eliminira. Ljudi su tamo dobrim dijelom postali zombiji u pravom smislu, bez obzira na njihove kvalifikacije. Oni su jednostavno prazni i neupotrebljivi. Ako uđemo u Uniju, uvidjeti ćemo da nam ostvarenje cilja, a to je prosperitet zemlje, biti gotovo onemogućen; naročito uz političko vodstvo koje smo imali do sada. Austrija kao primjer EU-a može poslužiti kao predobro organizirana država. Međutim, je li pitanje zlatnog kaveza dobro rješenje kraj svih globalnih promjena? Na koji način će se postaviti prezadužena Hrvatska sa ovakvim političkim vodstvom? Hoćemo li gubitkom naših najvrijednijih resursa – vode, šuma i poljoprivrednih zemljišta, izgubiti ono jedino i najvrijednije što imamo? Možemo li u nekim dijelovima primijeniti uspješnu austrijsku politiku? Ili nas na kraju, ipak čeka slika jedne moćne Italije na čijem industrijskom sjeveru žive ljudi u industrijskim getoima, spavaonicama i to često od tvrtke, gdje dobivaju jelo i rade za bagatelu?
– Odlučio sam se kandidirati jer je Hrvatskoj u procesu pridruživanja učinjeno previše nepravdi. Hrvatska nije ni trebala ući u EU.
Ja sam euroskeptik i smatram da Hrvatska treba izaći iz EU i potom svoje odnose s europskim zemljama rješavati bilateralnim ugovorima. U slučaju da uđem u Europski parlament postupao bih u tom smislu. Uspostavio bih veze sa ljudima koji slično razmišljaju, primjerice šefom britanskog UKIP-a Nigel Farageom koji se zauzima da Velika Britanija izađe iz EU, rekao je Pepić. On tečno govori talijanski i francuski, dobro zna i engleski, a služi se i njemačkim. Student je politologije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Autor sam teorije o 5 kapitala (moralni, intelektualni, socijalni, fizički i financijski) i 5 institucija (crkva, znanost, gospodarstvo, politika i mediji) koju bi vrlo rado podijelio sa vama kako bi naša bogata Hrvatska podijelila svoje bogatstvo sa svima, a ne samo odabranima. Zamislimo 5 kapitala kao 5 prstiju lijeve ruke i 5 vrsta institucija kao 5 prsti desne ruke, sklopimo dvije ruke u molitvu i povežimo to kao prste na ruci za ostvarenje slogana Bog i Hrvati. Veliko bogatstvo naše Hrvatske spava u humanističkoj i tehničkoj inteligenciji Hrvata/ica.
Glasajući za mene (Lista 5, na10.mjestu) podijelit ćete moju filozofiju života da nam život može biti pjesma kroz molitvu, učenje, rad i ljubav.
''Pa zato što uvozimo apsolutno sve iz svašta iz Europske unije. Hrvatsko tržište je jako dobro za gospodarstva Austrije i Njemačke, ali nije dobro za hrvatske seljake i radnike.''
''Europska unija guši hrvatsko gospodarstvo i uništava naša radna mjesta, ali o tome nam eurofili ne govore'', rekao je Bošnjak.
''HDZ, SDP i Laburisti hrvatskom narodu o Uniji pričaju samo lijepe priče. Ako birači u Bruxelles pošalju barem nekoliko suverenista, od nas ćete čuti istinu, a ne samo lijepe priče.''
''Ali Hrvati nebi smijeli imati iluzija o EU parlamentu, jer to je uglavnom ukrasno tijelo koje ne donosi velike odluke. Velike odluke donosi Europska komisija, koja nije demokratski izabrana. Jedino bi moglo biti koristi ako bi u EP otišli suverenisti koji bi od tamo upozoravali hrvatski narod o opasnostima koje nam prijete'' -rekao je Bošnjak.
''Hrvatima u uniji prijete brojne opasnosti, o kojima političke elite ne govore. Jedna od tih je da ćemo opet biti u istoj državnoj zajednici sa Srbijom, kada i ona uđe u Uniju.
U međuvremenu Hrvatskoj prijeti raseljavanje mladih i naseljavanje stranaca, jer će, recimo, 60 milijuna susjednih Talijana dobiti pravo naseljavati Hrvatsku, ako to žele.
Kandidati ABH i Jedino Hrvatske, ako budu izabrani, zalagati će se za što brži izlazak iz Unije te za izgradnju jedne bolje, samostalne i snažne Hrvatske.'' –rekao je Bošnjak.
Citat ANTE LAUC:
Na ovu temp snimio sam na Ritv u 20 minuta I poslao cu uskoro link
'Teško je vjerovati da bi se ijedna zemlja željela pridružiti EU i prihvatiti euro s obzirom na trenutni ekonomski kaos koji je uzrokovao financijski kolaps Grčke, bankarsku krizu na Cipru i produženu recesiju u Španjolskoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji.', piše The globe and mail.
Autor: Z.S. Photo: ezadar.hr Utorak, 02 Travanj 2013 12:19
Kanadski The globe and mail objavio je članak pod naslovom 'Hrvatska ganja članstvo u EU unatoč kaosu'. Kanađani navode primjere Velike Britanije, Cipra i Grčke, zemalja koje danas žale što su članice Europske unije, dok 'bivša jugoslavenska republika' postaje 28. članica Unije.
Nego nisi argumentirano pobio niti jedan navod nas protivnika eu.
Svi sa liste ABH/JH, a i većina lokalnih ABH-ovaca, su pravi svjetski putnici i kvalitetno aktivno govore 4-5 svjetskih jezika, dok si ti Lolo najdalje otputovao do Kumrovca i Fažane.
Džabe vama govorenje 4-5 stranih jezika kad na hrvatskom brabonjate gluposti. Poput ove o putovanju do Kumrovca i Fažane čime očito pljuješ po antifašistima.
meni je osobno jako žao što nismo ušli prije rata u eu..(milošević i tuđman su kategorički odbili,po svjedočenju gligorova)..
ja stvarno ne razumijem ni ove iz abh ni onu ružu,toliko pljuju po eu pa se onda guraju u eu parlament...
ABH nije protiv Europe, nego protiv euROPSKE unije.
Ti su „partizani“ likvidirali desetine tisuća ljudi u Hrvatskoj , Bosni i Hercegovini i drugdje. U jednom izvještaju štabu crnogorsko-sand žačkih odreda datiranom 28. siječnja 1942. Tito piše: „Četnička zvjerstva nadmašuju ona ustaška“. Ali paertizanske vođe Čolaković, Vukmanović, Vajner i Vujasinović u jesen 1941/42. druže se s četničkim poglavicama i ne samo da im ne pada na um potpisati bilo kakvu osudu njihovih zločina nego te iste četnike koji su pobili na desetine tisuća ljudi samo u istočnoj Bosni primaju u partizanske redove.
Dokumentirana je činjenica da su četnici i partizani vršili najmasovnije pokolje u toku rata. Četnici su samo od 5. veljače do kraja veljače 1943. do temelja uništili 47 muslimanskih sela u kotarima Priboj i Plevlje i pobili 9.200 ljudi od kojih 8.200 žena, djece i staraca.
Prema detaljnim podacima iz knjige „Krvna osveta“ u Bačkoj u Hrvatskoj je, naravno, prešućeno u svim medijima) partizani su u jesen 1944.pobili 40.000 (četrdeset tisuća) članova mađarske manjine, napnmjer.
kako ste naporni!!!!
dao Bog da ni sami za sebe ne glasate!