Smanjenje broja polazaka trajekata na linijama prema kvarnerskim otocima nema ekonomskog opravdanja, ali će imati golemi negativni učinak na kvalitetu života otočana - stav je većine čelnika otočnih samouprava na Cresu, Lošinju, Rabu i Pagu, izvještava Novi list
Prema prijedlogu Agencije za obalni linijski pomorski promet predviđa se redukcija broja polazaka na gotovo svim trajektnim i brzobrodskim linijama izvan turističke sezone, čime se kani uštedjeti 38 milijuna kuna državnih subvencija za putnički pomorski promet do kraja godine
Iako Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture još nije donijelo konačnu odluku o smanjenu broja polazaka, čelnici otočnih samouprava decidirano poručuju kako smanjenje broja polazaka na četiri sjevernojadranske trajektne linije ne dolazi u obzir.
Besmislen potez
Svoj čvrsti stav temelje prvenstveno na razmišljanju da bi slabljenje prometne povezanosti s kopnom imalo dalekosežne posljedice po otočno stanovništvo i gospodarstvo, što bi moglo rezultirati novim iseljavanjem s otoka, ali i na jasnoj ekonomskoj logici, budući da je riječ o četiri od ukupno svega pet profitabilnih trajektnih linija na hrvatskoj strani Jadrana.
– Reduciranje linija koje ostvaruju zaradu je besmisleno, jasan je creski gradonačelnik Kristijan Jurjako. Otok Cres povezan je s kopnom dvjema trajektnim linijama. Linije održava Jadrolinija, ostvarujući zaradu na objema, a potonja je i prošlogodišnji rekorder s 371 tisućom prevezenih vozila. I jedna i druga linija u 2011. godini ostvarile su rast, što Jurjako smatra dodatnim argumentom u obrani svoje teze o promašenom prijedlogu Agencije.
– Obje naše linije su među samo pet profitabilnih u Hrvatskoj pa ih nema smisla reducirati. Uštede se trebaju ostvariti, prvenstveno na linijama koje su prekapacitirane iz političkih razloga, a subvencioniraju se iz državnog proračuna, ali ne smiju se istodobno reducirati linije koje ostvaruju zaradu. Time se koncesionaru, u ovom slučaju Jadroliniji, ali sutra to može biti i neka privatna kompanija, ograničava mogućnost ostvarenja zarade. Trajektne linije, ne postoje samo radi zarade, nego radi omogućavanja boljeg života na otocima, pa držimo da je srozavanje standarda i povezanosti s kopnom nedopustivo, kaže Jurjako.
Njegov kolega iz Grada Novalje Ivan Dabo slično razmišlja, objašnjavajući kako bi gubitak stečenih standarda u prometnoj povezanosti otoka bez sumnje imao poguban učinak po otočane, ali i turiste i vikendaše i one koji su na Pagu samo u tranzitu.
Isključivo izvan sezone
– Pored svih poteškoća koje donosi život na otoku, dobra prometna povezanost Paga jedan je od presudnih čimbenika zamaha otočnoga gospodarstva, pa smo u ministarstvo poslali očitovanje da se ne slažemo s gubitkom standarda stečenog u posljednjih deset-petnaest godina. Reduciranje broja polazaka trajekata na liniji Prizna – Žigljen neće imati nikakav učinak što se tiče uštede, jer ta linija nije subvencionirana, ali će zato imati negativan učinak na otočno stanovništvo i naše goste. Bez obzira što je otok Pag povezan i mostom povezan s kopnom, velik dio stanovništva i turista gravitira trajektnoj liniji, a njome se koristi i velik broj onih koji putuju prema Dalmaciji, bez obzira na izgradnju autoceste, kaže Dabo, podsjećajući i na važnost trajektne linije Prizna – Žigljen za vrijeme Domovinskog rata, kada je ona bila jedina spona između sjevera i juga hrvatske.
– Ta je linija spasila Hrvatsku. Ne tražimo da se ona zadrži u sadašnjem obujmu zbog stare slave i zasluga, nego zbog toga što ima dovoljno putnika i ostvaruje dobit, a istodobno je od presudne važnosti za otočno gospodarstvo i kvalitetu života njegovih stanovnika, ističe Dabo.
Predsjednik Gradskog vijeća Malog Lošinja Anto Nedić kaže kako dijeli mišljenje čelnika ostalih otočnih samouprava o štetnosti smanjenja broja linija koje otočanima život znače.
– Nama je trajekt sve. Ne putujemo trajektom iz luksuza i objesti, nego doktoru, radi posla i drugih obaveza. Mali Lošinj je najveći grad na otocima i jedno od najjačih turističkih središta i kao takav apsolutno mora biti kvalitetno povezan s kopnom, jednako kao i Cres, s kojim po pitanju trajektnih linija dijelimo istu sudbinu. Gradonačelnik i Gradsko vijeće će poduzeti odgovarajuće korake prema Ministarstvu kako bi spriječili ovakav prijedlog te argumentima dokazali kako je održavanje linije prema sadašnjem redu vožnje, ili čak s više polazaka trajekata na linijama Valbiska – Merag i Brestova – Porozina, u potpunosti opravdano, što uostalom dokazuju i podaci o ostvarenom prometu, kaže Nedić.
Iz Ministarstva mora poručuju kako se prijedlozi moguće racionalizacije odnose isključivo na izvansezonski red plovidbe u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2012. odnosno na smanjenje dnevnog broja putovanja pojedinih linija na kojima se bilježi smanjeni intenzitet prometa putnika, prilikom čije se izrade posebno vodilo računa da smanjenje nikako ne utječe na kvalitetu povezanosti i života na otocima.
Zamjenik ministra Zdenko Antešić kaže pak kako se oko cijele priče podiglo previše prašine jer će konačna odluka o eventualnom reduciranju pojedinih linija biti donesena nakon opširnih konzultacija s jedinicama lokalne samouprave i županijama na čijim područjima pojedine linije prometuju.
Rasprava još traje
– Uvažit ćemo sve opravdane primjedbe i prijedloge. Što se tiče trajektnih linija prema Cresu i Malom Lošinju, Rabu i Pagu, smatram kako ćemo postići zadovoljavajući dogovor za sve strane. Konkretno, smatram da na navedenim linijama neće doći do značajnijeg smanjenja broja polazaka, ako ga uopće i bude. Prijedlog Agencije je to što mu i ime govori – prijedlog, a o konačnom broju polazaka odlučivat će se nakon što se razmotre svi prijedlozi i očitovanja otočnih samouprava i županija kojima pripadaju. U javnosti se potpuno neopravdano stvara fama oko ukidanja linija, što je posve netočno, jer će se eventualno ukinuti neke nelogičnosti, poput istovremenih polazaka trajektne i brzobrodske linije prema istoj destinaciji, a tamo gdje se pokaže da ima mjesta za racionalizaciju izvršit će se korekcije broja polazaka linije, rekao je Antešić, dodajući kako je ministarstvo po tom pitanju već pokrenulo raspravu s većinom lokalnih i regionalnih samouprava.
Zimski raspored
Prema prijedlogu Agencije broj putovanja na liniji Valbiska – Merag izvan turističke sezone bio bi smanjen sa 69 na 53 tjedno, a u predsezoni i posezoni sa 77 na 64 tjedno, a na liniji Brestova – Porozina u zimskim mjesecima sa 55 na 43, te u predsezoni sa 77 na 70.
Na liniji Prizna – Žigljen predloženo je smanjenje broja polazaka izvan špice turističke sezone s 83 na 62 polaska tjedno, što znači da bi iz voznog reda bio izbačen praktički svaki četvrti polazak. Za liniju Stinica – Mišnjak, što povezuje otok Rab s kopnom nije predviđeno smanjenje, osim što u prijedlogu stoji da treba razmotriti ukidanje noćnog polaska.
(Marinko Glavan)
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Lako Isusu, on je uskrsnuo
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...
Komentari:
Link Text (abhlosinj.blog.hr/2012/09/1631008316/otocani-na-nogama-zbog-redukcije-brodskih-linija-abh-losinj-spreman-ostro-reagirati.html)
Čim se ljetna romantika nesputanog odmora na tim turističkim oazama počne približavati kraju, a cvrčak svoju frulu i ditirambe zadjene za pas, počne svakidašnja jadikovka bodula kojima valja daleko od očiju i daleko od srca preživjeti do nove turističke sezone i novovjekih nomada koji će ih posjetiti. Povratak u osamu uvijek je bolan, a još bolnijom ga čine dodatna udaljavanja od kopna poput najave reduciranja broja trajektnih linija prema sjevernojadrans kim otocima, Cresu, Lošinju, Pagu i Rabu. Razlog je naravno providan, štednja, krpanje proračunskih rupa, ali i alarmantan budući da restrikcije slijede i za četiri od svega pet profitabilnih linija.
Dakle, potpuno neshvatljivo, država reže ne samo subvencionirane trajektne linije već i one koje joj donose profit i u koje bi poslovna logika nalagala još veća ulaganja za još veću isplativost što bi u konačnici smanjilo troškove izdržavanja ostalih. Upitno je i hoće li se papirnata projekcija uštede od 38 milijuna kuna državnih subvencija pokazati točnom, jer, iako to kratkoročno može srezati rashodovnu stranu proračuna, dugoročno ga može dovesti u propast.
N e čudi stoga pobuna gradonačelnika kvarnerskih otoka, jer ovakve mjere suštinski ugrožavaju kvalitetu života tamošnjeg stanovništva i izravno vode najgoroj pošasti koja ih može pogoditi, dodatnom iseljavanju. Ako nema mosta, ako nema trajekta, broda ili katamarana, nema ni života u vakuumu izmeðu dviju turističkih sezona. A ni turizma neće biti bez domaćeg čovjeka, njegovih domaćih proizvoda, navada i običaja.
Stoga bi se i brzopotezni rezači iz Banskih dvora prije nego što pošalju svoje nebulozne prijedloge lokalnoj samoupravi trebali očitovati o svojim strategijama i vizijama razvoja otoka i povratku a ne novom egzilu tamošnjeg stanovništva. Možda bi računica i projekcija onda pokazale da treba uvesti još više linija i plovila, ako već nemamo mostova, kojima bi graðani vezali svoje mjesto života ili rada za otoke. Zašto bi bilo nemoguće da netko živi u Rijeci a radi na Cresu ili, još bolje, stalno boravi na Cresu a radi u Rijeci, na Krku i svuda tamo gdje se otvore nova radna mjesta?
N aravno da prometna povezanost ne smije biti ideološki ili politički projekt, već ekonomski, kao što to iz Sarajeva poručuje predsjednik Josipović kada je Pelješki most, koridor, tunel ili trajekt, svejedno, u pitanju. No razvoj otoka i njihova populacija sasvim sigurno su važan dio od nacionalnog značaja za Hrvatsku i njihovu budućnost ne bismo trebali prepustiti kratkovidnim i kratkoumnim računovoðama trećeg platnog razreda državne birokracije.
Nijedan čovjek nije otok, sasvim sam za sebe; svaki je čovjek dio kontinenta, dio Zemlje, još je davno pjevao John Donne. Nažalost, nakon svega što su doživjeli, našim otočanima stihovi nisu i ne mogu biti utjeha. I zato oni ni danas ne pitaju kome zvono zvoni.
i iz Valbiske za Merag u 18,15.Sve ostale linije bi trebalo ukinuti,jer nama otočanima trebaju samo te dvije linije,kada idemo na kopno i kada se vraćamo s kopna.Ostali ljudi nebi trebali dolaziti na otok jer i onako po zimi nemaju što raditi.Jednom davno smo znali otići u Trst u šoping a sada sjedneš za kmpjuter i nabaviš što ti srce želi tako da ja ne vidim potrebu za velikim brojem trajektnih vožnji.
Pored toga sve inspekcije koje bi doalzile na otok ne bi mogle preći s kopna na otok jer nebi imali trajekt,i tako bi naši privrednici mogli mirno spavati zimsi san.
Uostalom i gorivo svaki čas poskupljuje,pa bi i to bio jedan od razloga za štednju.
A kad smo već kod prometa i veza,mislim da bi trebalo predložiti ovima u Zagrebu da nam ukinu i televizijski program ili da ga smanje tako da možemo gledati samo Dnevnik u 19,30.
Tada bi Lošinj izgledao baš po ukusu mudrih političara iz Zagreba.Bili bismo konkurentni i usporeðivali bismo se sa Malim Srakanama.
Ovaj moj prijedlog bi mogao biti temelj za predizborni programABH(alba nija,bosna i nakon toga hrvatska).To ću predložiti na prvom sastanku.
Iskustva razvijenih zemalja ukazuju na potrebu unaprjeðivanja održivog razvoja otoka, jer nemojmo zaboraviti da razvoj otoka povećava i prihod u državni proračun! Malo elementarne matematike ne škodi!
Na primjer, u Švedskoj je prijevoz do većine otoka uz obalu besplatan. To je vrlo čest slučaj i u SAD (New York - Staten Island i sl.). Dakle, treba pažljivo birati korake, mjere i intervencije da se ne postigne suprotan efekt.
Ne razumijem dali si ti za državu ili za otočane.
Jer po elementarnoj matematici,ono što brodari skupe po ljeti ide u državnu kasu,mudrijaši popapaju za plaće,nešto pokradu,a na jesen otočani ko vas jebe.
Kada bismo mi tako promatrali,treb ali bismo tražiti od države da nam pomogne za preživljavanje zime na otoku gdje nema pasa,i gdje te nitko ne je be za suhu šljivu.
Ali ipak smatram da su na vlasti pametni ljudi koji gledaju na daleko i vide da ovakvi potezi pomažu otočanima.
Sve će biti u redu kada Rusi preuzmu vlast na Lošinju.Tada ćemo imati trajekte koji će voziti samo u jednom smjeru.
Ovo s besplatnim trajektom isto ima smisla, jer su nam županijske i državne ceste besplatne (u stvari plačamo ih kroz gorivo, ali ajde) pa bi tako i most i trajekt, kao dio državne ceste, trebao biti besplatan...
Iako je HNS strateški partner u Vladi, njihovi čelnici ipak se protive principu po kojem se promatra profitabilnost poslovanja svake pojedine linije, ne uzimajući u obzir širi kontekst njihova značenja za otočko stanovništvo.
»Većina brodskih putničkih linija podkapacitirana je tijekom turističke sezone te prekapacitirana izvan sezone. Stoga se zalažemo da se izrada voznih redova temelji na jasnim parametrima i čvrstim pokazateljima: statistici prevezenih putnika i vozila prema mjesecima i prema danima, dinamici prevezenih putnika ivozila unutar jednog dana te kapacitetu i brzini broda na liniji. Primjerice, uštede se mogu ostvariti korištenjem brodova uz zadržavanje jednake razine usluge – optimiziranjem sezonskih linija i prebacivanjem kapaciteta na linije koje otočani znatno češće koriste izvan sezone«, kaže Turina-Ðurić.
Takoðer, kako ističe, uštediti se može i promjenom broda koji plovi na odreðenoj liniji jer je jasno kako jednako velik brod ne treba održavati liniju u sezoni i izvan sezone.
– Restrukturiranj em poslovanja brodarskih tvrtki u državnom vlasništvu, kontrolom troškova svih procesa u njihovu poslovanju i promjenom pristupa osnovnim segmentima brodarskog posla može se u kratkom vremenu postići znatna ušteda sredstava iz državnog proračuna, a da se istovremeno ne zagorča život stanovnicima naših otoka – kažu u HNS-u.
U jučerašnjem priopćenju Ministarstvo podsjeća kako je, zajedno s Agencijom za obalni linijski pomorski promet, još u svibnju pokrenulo široku javnu raspravu u svim obalnim županijama o prijedlogu izmjena redova plovidbe za zimsko razdoblje i to na pojedinim linijama gdje se konstantno u zimskom razdoblju bilježi izrazito smanjena potreba plovidbe.
"Javna rasprava se kroz radne, okrugle stolove vodi s predstavnicima vlasti županija, gradova i općina, s predstavnicima gospodarskih komora te brodarima. U svibnju je održana u Primorsko-goran skoj županiji, u lipnju u Dubrovačko-nere tvanskoj, ovaj tjedan u Zadarskoj i Šibensko-kninsk oj županiji, a za splitsko plovno područje rasprava je najavljena u petak, 21. rujna, u Splitu", navode iz Ministarstva. Dodaju da su graðani, posebice stanovnici otoka, takoðer pozvani da se u raspravu uključe primjedbama i prijedlozima putem svojih predstavnika.
Tijekom proteklih mjeseci u Ministarstvo i Agenciju pristiglo je više od 50 prijedloga, od kojih je velik dio usvojen i nacrt prijedloga u skladu s njima revidiran."Isto dobno, velik dio prijedloga koje su dali predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti takoðer je ukomponiran u nacrt buduće Odluke o državnim linijama subvencionirani h iz državnog proračuna", stoji u priopćenju.
Iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture naglašavaju kako je cilj rasprave "osluhnuti stvarne potrebe lokalnog stanovništva, uz uvažavanje specifičnosti i jedinstvenosti koju posjeduje svaki naš otok i njegovi žitelji". "Cilj revidiranja postojeće Odluke o državnim linijama u obalnom linijskom prometu je i uspostava takvog linijskog prometa koji će odgovarati i zadovoljiti stvarne potrebe stanovnika u zimskom razdoblju budući sve analize prometa pokazuju izrazito smanjene potrebe".
"Time bi se", napominju, "postigla i racionalizacija u pomorskom obalnom prometu, ali nikako na štetu kvalitete života stanovnika".
"Dakle, nije riječ o nikakvoj odluci o ukidanju linija. Rasprava se vodi o usklaðivanju broja putovanja na pojedinim linijama gdje se bilježi smanjeni intenzitet putnika izvan sezone. Primjerice, trajektna linija Zadar-Preko koja inače ima vrlo gustu frekvenciju, smanjila bi eventualno jedno putovanje, ono u ponoć, čime bi posljednji trajekt za Preko ostao onaj u 23 sata, što je i prijedlog lokalnih vlasti. A otvorena je mogućnost i da to putovanje u ponoć ostane vikendom".
"Napominjemo, svi argumenti, prijedlozi i mišljenja oko usklaðivanja plovnih redova se uvažavaju te će se u skladu s njima i donijeti konačna Odluka o državnim linijama", zaključuju u priopćenju iz Ministarstva pomorstva.
Link Text (poslovni.hr/.../...)
Link Text (novilist.hr/.../...)
ili je to naplačivao nekretninama ili dionicama ? Dva brata Mužića se počeli takmičiti tko ce kupiti više i tko ce napraviti više, pogledajte samo od čega su počeli a sada koliko toga imaju sa prikazanom mizernom plaćom.
VINKO NEDAJSE.Jesi za je ban ali naš si.
Sramota.
Ispravak netocnog navoda. Rijec "ugledan" relativan je pojam, ali navedeni drug/gospodin nije Losinjan, vec je iz Orleca na Cresu. Covjek ima svoje podrijetlo, i on se toga ne srami, pa ga ne treba gurati pod Losinjana, jer on to nije.
Pogledajte i jedan i drugi što ste ostavili iza Vas, tko je ostao iza Vas ...žalosno, niste ništa imali a sada imate sve , osim sreće
To je bilo od pamtivijeka i bit će i dalje.
Gospon Sarić je mala beba za Vinka,i znajte da će u buduće polička karijera svih na Lošinju ovisiti samo o Vinku Mužiću,pa bilo to vama pravo ili ne.Slijedeći gradonačelnik će biti osoba od Vinka Mužića,pa i u najgorem slučaju može biti i Gari.On ga jako dobro sluša.
Bravo VINKO.Nedajse svi smo uz tebe,osim onih koji su protiv tebe.
Pogledajte samo malo:
Vinko Mužić je prije devedesetih drmao Lošinjem kako je htio.Terco je drmao stambenom,Duman ić je drmao Lošinjskom zajedno sa Smiljanom.Ivić Žuti je drmao komitetom i partijom,debeli Ðole je drmao Lošinjskom,Mila n Mužić je drmao Jadrankom,Stari lekić je drmao bankom i komitetom,stari Šolić je drmao UDBOM(neću više jer neće biti prostora za pisanje).
Danas:
Vinko Mužić drma gradom kako se sjeti i svi odlaze kod njega po svajet i ON POSTAVLJA ključne ljude.Terco drma glavnim poslovima na ovim otocima,Dumanić drma županijom i Lošinjskom,Ðole drma Lošinjskom,Mila n Mužić je bio predsjednik Grada,mladi šolić drma Jadrankom jer je stari u doba komunizma radio dobar posao a isto tako i Darin Lekić sin starog Lekića koji je samo pokazivao "palac gore,ili palac dole"u doba komunizma a izvršitelji su bili zazni Bulozi.
Ljiljana Rukonić kćerka pokojnog Severa koji je drmao ovim gradom zajedno sa gore spomenutima,uda la se za sina od Rukonića(stari Smiljan)a Dunja se udala za sina od pokojnog Orlića koji je drmao gradom i policijom u stara vremena.
Oni koji visu drmali prije devedesetih i čiji roditelji nisu drmali gradom nego su ih ti ljudi svako toliko drmnuli oni danas nisu nigdje.
A razno razni Sarići ili ostali političari pokušavaju nametnuti svoju volju,ali ide im sve slabije,jer danas vlada neda vrsta demokracije pa kad se počnu uzdizati(politi čki)stranka im propadne.
Da završim:
Naučimo se poštivati ljude koji su obilježili povijest Lošinja.Ti ljudi su stvarali Lošinj a i danas ga stvaraju(malo za sebe a malo za svoju djecu.Ne stvara u ovom gradu Gari.Gari je samo mali potrčko ovih gore navedenih.I zato na slijedećim izborima,"Majko soldi potroseni za izbore,kada se sve zna".
To je bilo 2012 ašto je danas ?
Oli san ja to se krivo kapil !
Tri komunalna redra pred pošton su stala
i kritikala
I Anu i Ðurðu
i Martinu i Tanju
Jedna da j' takova,
druga onakova,
Martina bi se rad ženit,
druga se zna lenit,
Ðurða sve zafraja
Ćetrta da ne vaja.
A svet da se j' pokvaril,
i prvo da j' boji bil.
Tri redara stara
su kritikala
od osme do polna.
A kad je polne zvonilo,
jedan je moral poc na biru
Su dva ostala
i njega kritikala.