Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Krivolov u pitkoj vodi

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

pitka-vodaNestanak zagrebačkoga poduzetnika Vinka Hotka u Vranskom jezeru, jedinom izvoru pitke vode za cresko-lošinjsko otočje, otvorio je pitanje sigurnosti i zaštite jezera kojem je formalno zabranjen pristup kao i ribolov na njemu, ali se očito i jedna i druga zabrana krše, izvještava Novi list.

pitka-vodaStoga je dobro podsjetiti da proglašenje zabrane ribolova i pristupa jezeru, kao i općenito zaštite jezera, nije bilo lako, ističe Ira Cupać Marković. Navodi da je od Šime Kercana, svojedobnog tajnika Općine Cres/Lošinj, koji je tu funkciju obnašao od 1972. do mirovine 1983. godine, doznala da je i prije 40 godina bilo onih koji su činili sve da jezero bude dostupno za ribarenje.

– Grupa vrlo utjecajnih ljudi, najviše iz Zagreba, Ljubljane, osnovali su SRD »Vrana« i prije sedamdesetih godina ribarili su na jezeru. Početkom sedamdesetih godina, svjesni potrebe da se jezero, kao prirodni fenomen i jedini izvor pitke vode, treba zaštititi, pokrenuli smo postupak i, mislim 1973. ili 1974. godine, Općina Cres/Lošinj donijela je odluku kojom se točno reguliralo pitanje zaštite, prilaza, pašarenja i općenito režima u zoni Vranskog jezera. Ribolov, kao ni prilaz nije bio dopušten, a nije bio dopušten ni izlazak na jezero u barci s motorom. To je toliko zasmetalo članove SRD-a »Vrana«, koji su osporavali našu odluku sve do Ustavnog suda.

Upitan je li ribarenje odlukom bilo dopušteno lokalnom stanovništvu, odgovorio je da se zabrana odnosila na sve, ali da je manji broj stanovnika okolnih sela i tada lovio ribu u jezeru. Službenu dozvolu za ribarenje, i to samo ako bi se ocijenilo da je potrebno zbog povećanog broja ribe, imala je Elektrovoda, tvrtka koje je tada upravljala vodopskrbom rekao je novinarki umirovljeni tajnik nekadašnje Općine Cres/Lošinj Šime Kercan.

I predsjednik Turističkog ureda Cres iz tog vremena Vladimir Marković, umirovljenik iz Zagreba, kaže kako su se krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih vodile žučne rasprave suprotstavljenih struja, po kojoj je jedna zagovarala da se jezero namijeni za utrke gliserima, da se na njemu organiziraju natjecanja u ribarenju i da se općenito valorizira kroz masovni turizam, koji se u to vrijeme proklamirao.

– Iako se tada o ekologiji nije ni govorilo, u ovom slučaju pobijedila je struja koja je zagovarala zaštitu jezera i koja nije podlegla pričama o profitu i velikom biznisu koji će se razviti ako se jezero otvori za projekte namijenjenje masovnom turizmu – kaže Marković. Nakon ovog nesretnog događaja i stradavanja čovjeka na jezeru, pitanje sigurnosti i zaštite jezera trebalo bi se ponovo aktualizirati i jasnije definirati.

 

Pod naslovom Zabranu ribarenja na Vranskom jezeru krše bogati i privilegirani Novi list je prije gornjeg napisa donio sljedeći članak:

Koliko je Vransko jezero sigurno i zaštićeno, tko kontrolira zabranu prilaženja, kao i ribarenja na jezeru, smije li se uz posebne dozvole na jezeru ribariti i ukoliko da, tko te dozvole izdaje? Radi li se, kada je ribarenje na jezeru u pitanju, zapravo o toleriranju krivolova odabranima? Koliko je, unatoč zabrani, ribarenje na jezeru često, samo su neka od pitanja koja postavljaju otočani od petka kada je nakon prevrtanja čamca u jezeru nestao poznati zagrebački poduzetnik Vinko Hotko (71), dok se zagrebački ugostitelj Franjo Domanski (54), njegov partner u ribolovu, plivanjem uspio spasiti nakon prevrtanja čamca.

Ovaj nesretni događaj, na najgori je mogući način potvrdio ono što se na otoku zna, ali i iz nepoznatih razloga tolerira, a to je da se na jezero unatoč zabrani prilaza redovno dolazi i da se na njemu ribari.

Otkad je formiran vodovod, a bilo je to 1952. godine, unatoč zabrani ribarenja, ribolov je bio dopušten lokalnom stanovništvu koje živi u okruženju jezera, ali su na jezero mogli samo barkama bez motora. Bogatstvo ribom, a i osjećaj koji prati privilegij ribarenja u zabranjenoj zoni, očito je privuklo i neotočno stanovništvo pa se među otočanima može čuti kako se na Vranskom jezeru godinama ribari i da se nerijetko radi o ljudima koji taj privilegij ostvaruju temeljem političke ili financijske moći, kao i dobrih veza i poznanstava, a takvim se smatra i nestali Vinko Hotko, koji je u ribarenje na jezero, može se sada čuti, dolazio godinama i na otoku bio poznat kao Tuđmanov prijatelj.

Brojne reakcije i pitanja, kao i velik interes javnosti za događanja oko jezera nisu ništa neobično jer radi se o fenomenu koji za otok doslovno život znači. Naime, Vransko jezero je jedini izvor pitke vode za cijelo cresko-lošinjsko otočje, jedinstven je hidrološki i hidrogeološki fenomen krša i najznačajnija vodna površina na našim otocima. Jezero je kriptodepresija, to jest površina jezera je iznad razine mora, a dno jezera ispod razine mora. Maksimalna izmjerena dubina jezera je 61,3 metra ispod razine mora, a pri srednjoj razini voda u jezeru je 13,13 metara iznad mora. Ovaj vodeni otočni resurs ima površinu 5,75 kilometara uz dužinu od 5,5 i širinu 1,5 kilometar i oko 220 milijuna kubičnih vode.

Da jezeru nije dozvoljen pristup upozoravaju ploče o zabrani kod mjesta Vrana te uz dionicu otočne magistrale, nešto južnije od skretanja za Orlec, ali je s obzirom na prostranstvo praktično nemoguće kontrolirati cijeli prostor.

Vransko jezero je pobuđivalo pažnju mnogih istraživača, a prvi zapisi o jezeru sežu iz 1771. godine od Fortisa, dok je prva istraživanja o porijeklu vode izvršio Lorenz 1859. godine. Od tada sežu i različite teorije o porijeklu vode u jezeru, po jednima jezerske vode potječu s kopna, Učke, Gorskog kotara, Velebita, što se objašnajva temeljem promjena temperature jezerske vode i razine jezera koja se ponekad mijenja neovisno o lokalnim oborinama. Nasuprot ovoj teoriji je mišljenje da se jezero vodom opskrbljuje od lokalnih oborina i slivnog područja u okruženju jezera. Svaka od ove dvije oprečne teorije u kasnijim istraživanjima imala je svoje zastupnike, a istraživanje Petrika 1957. i 1960. godine ukazalo je na različit kemijski sastav između jezerske vode i vode rijeka na susjednom kopnu, što potvrđuje oborinsku teoriju, to jest da nema podzemnog pritjecanja vode s kopna i da se voda obnavlja padalinama. Istraživanja na jezeru bila su intenzivirana početkom devedesetih jer je od 1985. do 1990. godine bio zabilježen stalan pad razine jezera, a istraživanja su pad razine tumačila niskom razinom padalina i sušnim godinama. U razdoblju od 1929. godine, od kada se mjeri razina jezera, najniža je bila zabilježena 1991. godine i to 9,11 metara, a maksimalna razina jezerske vode, 16.86 metara iznad razine mora, registrirana je 1938. godine. Analize pokazuju da je uslijed današnjih crpljenja razina vode u jezeru niža za 2,2 metra od vodostaja koje bi jezero imalo bez crpljenja.

Inače godišnja prosječna potrošnja vode na cresko-lošinjskom otočju je od 1,3 do 1,5 milijuna kubika vode. Izgradnja vodovoda počela je 1946. godine, a 1952. godine vodu je na otoku prvi dobio Orlec, a 1953. i Cres, dok je u Malom Lošinju jezerska voda iz slavina potekla 1962. godine. Na vodoopskrbni sustav 2001. priključeni su Lubenice i Punta Križa, dok vodoopskrbu čekaju Beli i cijelo područje sjevernog dijela otoka Cresa, Tramuntana, kao i mali otoci Susak, Ilovik i Unije. 

Otočani zabrinuti za kvalitetu vode

vranaJoš nešto se jučer spominjalo u javnosti. Naime, stradavanje čovjeka u jezeru izazvalo je zabrinutost, pa su mnogi primijetili kako im nije ugodno piti vodu s osjećajem da je čovjek stradao u jezeru te su neki umjesto vode iz slavine, pili onu kupljenu u trgovini! Iz komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća Cres/Lošinj, koji skrbi o crpilištu na Vranskom jezeru kao i cijelom sustavu vodoopskrbe, nisu dali nikakva priopćenja, niti objašnjenja, kao ni odagnali strah da bi se nesretni slučaj i stradavanje čovjeka moglo odraziti na kvalitetu vode, makar većina smatra da nema razloga za strah, budući da je Vransko jezero vodna površina s više od 220 milijuna kubičnih vode, a osim toga, događa se da u jezeru stradaju ovce, ali se na kvaliteti vode to ne odražava.

No, s obzirom na reakcije građana, ne bi naštetilo da su iz Vodovoda dali objašnjenja i stručnim argumentima odagnali strahove jednog dijela otočana. 

Komentari: 

0 0 # FeudalciKmet 2010-03-01 11:43
Ovo je tragedija, ali tragičnije je da se zamagljuje činjenica da se radi o kriminalnoj djelatnosti i ugrožavanju lošinjskog pučanstva. Jutarnji list piše da je jezero zaštićeno područje, ali mnogi mještani love štuke te iako službeno ribolov nije dozvoljen, i oni i Hotko, s obzirom na to su poznavali utjecajne ljude iz politike, mogli su nesmetano loviti ribu. A Hotko je bivši savjetnik, teniski partner i prijatelja pokojnog predsjednika Franje Tuðmana, vlasnika teniskih terena i svojedobno vlasnika popularnog kafića Palainovke, bivši suprug pjevačice Radojke Šverko i vjenčani kum odvjetnika Zvonimira Hodaka. A takvi se ponašaju kao feudalci i nije ih brige za obične kmetove i njihovu vodu.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # Uvijek istoMilanoljubac 2010-03-01 14:46
Ni u ovom slučaju se nikome neće ništa dogoditi. UDBA čuva svoje kadrove, iako je 20 godina prošlo od pada komunizma. Promijenio se politički sustav, država, zakoni…sve…ali još uvijek su glavni Vinko Mužić, Tarcizio Mužić, Lino Sinčić, Milan Mužić, Ljiljana Rukonić, Danko Končar… Jadan Gari je u prvom mandatu mislio da ima neku vlast, ali je poslije skužio da je to samo titula pa ju sada obnaša tek tako da se kaže da HDZ ima gradonačelnika. Onaj mali Jurjako u Cresu ne zna ni tko mu glavu nosi. Svako jutro dobije od Dumanića popis tema o kojima smije pričati.
Sve ovo s utapljanjem će se lijepo zataškati i Lino će nam još 4 godine biti na čelu Vodovoda. Ne bi taj dao ostavku ni da se u jezeru utopi 28 japanskih turista i 56 Kurda koji su ilegalno prešli granicu. Za to vrijeme, a do odlaska u (zasluženu) mirovinu će ga savjetovati magistar ekonomskih znanosti Milan Mužić.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Odgajatelj 2010-03-01 15:26
Savjetovat će ga magistar ekonomskih znanosti Milan Mužić, a odgajati odgajatelj iz Doma mladih kad ima vremena od suðenja što mu je izmaknuta savjetnička fotelja.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Dobar posaoS.D. 2010-03-01 21:38
U Jadranci i Konzumu su sretni jer im je prodaja vode u bocama povečana za 80%.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Guest 2010-03-02 12:05
pIJTE HOTKO VODU
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # HOTKO VODAlino 2010-03-02 12:22
Natavak priče na stranici Novi list:

Osim što ne žele piti vodu iz slavina, otočane najviše zanima kako je moguće da se na jezeru ribarilo unatoč zabrani i hoće li netko za to odgovarati ili će se sve zataškati

Činjenica da je u Vranskom jezeru, jedinom izvoru pitke vode za cresko-lošinjsk o otočje, u četvrtak nestao čovjek, na otočju se i dalje naveliko komentira. Povećava se i broj ljudi koji kupuju vodu jer ne žele piti onu iz slavine, odnosno jezersku vodu u kojoj je mrtav čovjek. Kako smo izvijestili, nakon prevrtanja plastičnog čamca u jezeru je nestao poznati zagrebački poduzetnik Vinko Hotko (71), dok se zagrebački ugostitelj Franjo Domanski (54), uspio spasiti nakon prevrtanja čamca. Našu redakciju i jučer su ljudi zasuli komentarima, u kojima je središnje pitanje kako je moguće da se na jezeru ribarilo unatoč zabrani i tko je za to odgovoran, odnosno hoće li netko za to odgovarati ili će se u konačnici sve zataškati.

Creski gradonačelnik Kristijan Jurjako, prvog dana kada se nesreća na jezeru dogodila, rekao je da otočno komunalno poduzeće u svojoj nadležnosti ima vodoopskrbu i crpilište, ali ne i upravljanje jezerom, budući da je samo jezero sa svojim vodnim resursom, kao rudno bogatstvo, u vlasništvu RH, a time i u nadležnosti države. Je li netko, i tko je to, ovlašten davati dozvole za ribolov, gradonačelnik Jurjako nije znao. Odgovor na to nema ni lošinjski gradonačelnik Gari Cappelli, koji je uz creskog gradonačelnika član Skupštine komunalnog poduzeća Vodovod i čistoća Cres/Lošinj i kaže kako će zbog ovog nesretnog slučaja tražiti što skorije sazivanje Skupštine:

– Na Skupštini ću tražiti da nam se dostave podaci o nadležnostima na jezeru i da se točno kaže tko je i za koje dijelove nadležan i zadužen te vjerujem kako će se iz odgovora moći vidjeti i tko je eventualno odgovoran – kaže gradonačelnik Cappelli.

Na naše pitanje je li imao saznanja da se na jezeru, unatoč zabrani, ribari te da je dolazio i Vinko Hotko, s obzirom na to da se radi o poznatom poduzetniku, moćnih veza naročito u HDZ-u, stranci kojoj pripada i gradonačelnik Cappelli, on kaže: – Nisam poznavao g. Hotka, a informacije koje ovih dana čitam u medijima su mi prva saznanja o njemu. Nisam imao informaciju da je on niti bilo tko drugi dolazio ribariti na jezero. Po mojim saznanjima na jezeru su ribarili samo mještani okolnih sela – kaže lošinjski gradonačelnik te dodaje da o tome sigurno mnogo više zna creski gradonačelnik s obzirom na to da je godinama radio na vodocrpilištu na Vranskom jezeru.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
01 # osd 2010-03-02 13:46
Na Skupštini ću tražiti da nam se dostave podaci o nadležnostima na jezeru i da se točno kaže tko je i za koje dijelove nadležan i zadužen te vjerujem kako će se iz odgovora moći vidjeti i tko je eventualno odgovoran – kaže gradonačelnik Cappelli. A zašto to ne pita savjetnike koje se plaća pa bi morali znati?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Novi proizvodVodenjak 2010-03-02 17:56
Ovo je prigoda za vodovod da proširi ponudu

Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # H2O 2010-03-02 20:08
Gradonačelnik kaže da nije poznavao Vinka Hotka pa normalno da ga nije poznavao Hotko je bio malo jača faca za njega a nadležnost čuvara je nebitna Hotko je bio toliko jak svojevremeno u Hrvatskoj njemu je Tðman u kuću dolazio i dalje se ne treba pričati taj je čovjek non stop bio na tom jezeru i bio bi i dalje da se nije utopio nikakvi gradonačelnićić i ga nebi mogli spriječiti jer je malo jači kalibar od nekog Capelija ili Jurjaka.
A što se tiče onečišćenja ma pitajte stare koliko se ovaca utopilo u tom jezeru i slično bolje bi bilo vidjeti što ćemo sa cijevima koje su više od 70% salonitne te nije ni čudo što na ovako mali broj stanovnika toliki broj oboljelih od karcinoma, o tom bi se trebao brinuti gospodin Capelli.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
1 0 # voda naša svagdašnjaHgClFeZnH2SO4 2010-03-02 23:15
Bravo H2O, pogodio si u sridu, iako bi to trebala biti tema za poseban topic (zove li se to tako?). Predlažem administratoru da otvori takvu temu.
Koliko je azbesta, olova, cementa, željeza, sumpora, klora, teških metala, plastike i ostalih sranja u vodi koju pijemo? Dijelom zbog zagaðenja zraka i padalina, a dijelom bogme i zbog 50 km cijevi kroz koje voda prolazi do Lošinja. Jeste li ikad pokušali skuhati pola litre vode do potpunog isparavanja? Jeste li vidjeli što ostane u loncu nakon tih pola litre? Neka je samo 5% od tog taloga štetno ili kancoregono.... a sve ostalo dobro i prirodno i potrebno....- meni je previše, ne znam vama.
Pretpostavimo da čovjek popije samo litru vode u raznim oblicima tijekom dana. I da još par litara upotrijebi za kuhanje i sve te štetne tvari ostanu u skuhanom jelu. Recimo 3 litre vode dnevno x 365 dana = više od 1000 litara godišnje x 30, 40, 70 godina pa izračunajte.
"Nadležni" će vam reći da je voda zdravstveno ispravna i u skladu sa zakonskim parametrima. Voda se ispituje po mikrobiološkim parametrima, ispituje se prisustvo odreðenih uzročnika bolesti i možda još nekih supstanci, ali se sigurno ne ispituje na prisutnost azbesta, žive, plastike....Klo r koji se dodaje u vodu je zapravo koncentrirana varekina. Za one mlaðe koji ne znaju - to vam je koncentrirani Domestos.
A naša se jetra, bubrezi, slezene i ostalo društvo baš jako vesele kad im se takvi sedimenti gomilaju u stanicama....
Pri tome se ne treba zavaravati da je "kupovna" voda u boci nešto posebno čista.
Znam sigurno da se neke vode pune iz vodovodnih špina i onda im se doda malo mjehurića i etiketa - i eto ti lijepe zarade....
Hajde stručnjaci iz Vodovoda, iznesite malo podatke o analizama, objavite malo ono što se službeno radi pa da se ljudi znaju ponašati. I da onda odlučimo koju ćemo vodu piti, i imamo li kakvu alternativu? A imamo!
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # pitač???? 2010-03-03 09:22
Koja nam je alternativa i tko je odgovoran što je ne koristimo reci nam?????????? :-?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # odgovor pitaču?????HgClFeZnH2SO4 2010-03-03 20:54
Pošto je iluzorno očekivati da će nam država ili "Vodovod" ponuditi jeftinu alternativu, tj garantirati čistu i zdravu vodu, moramo se pobrinuti sami. Ali to nešto košta...
Osobno poznajem dvije vrste kvalitetnih ureðaja za pročišćavanje vode: sistem inverzne osmoze (Zepter) i sistem kućne destilerije vode (Waterwise).
I jedan i drugi koštaju oko 5 -6.000 kn. Osim toga Zepterov sistem ima oko 800 kn godišnjih troškova održavanja, a Waterwise oko 400.
Ako ove iznose svedemo na trajanje ureðaja od 10 godina dolazimo do troška od oko 105 odnosno 75 kuna mjesečno (3,5 ili 2,5 kn dnevno) za sve potrebe čiste i zdrave vode za piće i kuhanje....
Pitanje je osobnog mišljenja svakog od nas da li je to puno ili malo, naročito u odnosu na dnevni trošak za kavu, cigarete, pivo, gemišt....
Ili kolika je šteta za nas i našu djecu od dnevnog i cjeloživotnog trošenja nečiste i nezdrave vode...
Napomena: financijski iznosi su približni, moguća su mala odstupanja.
I naravno, nitko nije odgovoran ako ne koristimo alternativu.
Država odnosno zajednica mogu nam pružiti ovo što imamo danas, a to s vremenom može postati samo lošije i skuplje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # S.D. 2010-03-04 19:36
Treba nabaviti desetak pari piranja iz amazone i staviti ih u jezero, pa neka onda idu u krivolov.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Vranadavor 2010-03-07 08:19
Netko je gospodu pustio ili doveo na jezero i ponudio im camac. Znamo li tko je taj mecena? Postoji li raspored dolazaka u ribolov,lista cekanja,...
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # vrana vrani oči ne kopavrana 2010-03-07 11:05
Ne znamo tko je taj mecena, ali bilo bi dobro saznati. Danas u Novom listu piše:

"Veliko ogorčenje meðu otočanima izazvala je činjenica da se privilegiranima tolerirao prilaz i ribarenje na jezeru. O tome tko može, pod kojim uvjetima i uz čije dozvole ići na jezero, službenih informacija nema. Sada se govori i da su neki na otoku takoðer koristili pozicije, kako bi svoje goste vodili na jezero, gdje se znalo i roštiljati, a navodno se doživljaj upotpunjavao i kupanjem!"

A naslov članka da ti se smuči život: "sti stupanj sigurnosti za smetlište i za izvor pitke vode"

Pročitajte na linku:
Link Text (novilist.hr/.../...)
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom uz koju su uneseni bit će premješteni u "škovacu" ili uklonjeni. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Za Kukuriku 50 posto otočana, samo Susak za HDZ

    Elissa 24.10.2018 07:34
    Za Kukuriku 50 posto otočana, samo Susak za HDZ
    I desired to thank you a lot more for this amazing website you've created here. It's really ...
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Lost & Found 24.10.2018 06:56
    Kamo god se okreneš dupe ti je uvijek iza leđa
    Naravno da su vidjeli projekt, makar i samo izvana. Fotografija prikazuje stručnjaka ...
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Gost 23.10.2018 22:22
    Čovječe ne ljuti se...
    Ok, shvatio sam frustrira te autor. Imaš idealnu priliku da ga raskrinkaš pa izvoli. Ulovi ...
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Grow up 23.10.2018 22:07
    Imam
    Ne pisem ja gotovo svakodnevno nebulozne tekstove samo zato sto mi je netko zavrnuo gradsku ...
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Gost 23.10.2018 21:51
    ono kad nemaš
    Nešto te muči ali se ne znaš izraziti?
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Grow up 23.10.2018 21:06
    Ono kad si
    Ono kad si star, nerealiziran, ogorcen, kivan. Kad ti nista ne valja samo zato sto je lakse ...
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Tulio 23.10.2018 20:12
    Ili, ali
    Ili nam je ona malo lagala?
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Marišćan 23.10.2018 20:04
    Neažurni Ekoplus
    Gradonačelnica je 9.3. o.g. jednom prigodom, bit će vjerojatno i o tome govora, rekla ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Ofca 23.10.2018 19:45
    ......
    Naravno da to ne znači da u Cresu nema korupcije. I Cres je u državi koju si je stvorio HDZ ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Gost 23.10.2018 19:40
    *
    Ne znači to da nema korupcije. To znači samo da znaju pročitati zakon i da znaju šta je ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    tintilinić 23.10.2018 19:25
    građevinska mafija
    Znači li to da u Cresu nema korupcije ?
     
  • Vijesti iz nesvijesti

    Tulio 23.10.2018 18:12
    Opet predstava
    Ovo je nestvarno. A ima na Otoci net slika na kojoj gradska uprava zadivljeno i s pažnjom gleda ...
     
  • Gradsko vijeće - žedno preko vode

    Zbunjeni 23.10.2018 17:38
    Čudo na Cresu
    Na Otoci.net izjveštaj sa gradskog vijeća Cresa. Gradsko vijeć donosi odluku kome će se ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    AS 23.10.2018 16:29
    Kvalitetan osmijeh G.C.
    Ne bilo kakav osmijeh. Potreban je kvalitetan osmijeh. Vidi naputak velečasnog Garija ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    turistički djelatnik 23.10.2018 16:11
    ništa bez osmjeha
    a gdje je osmijeh? GC: Potreban je samo osmijeh...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    volonter 23.10.2018 15:42
    Fotošop za džabe
    Evo, ja sam je uredio volonterski. Ne treba mi ugovor o djelu i.imgur.com/vj2MKAJ.jpg ...
     
  • »Država se mora brinuti za sve svoje državljane ...«

    Armando 23.10.2018 15:32
    »Država se mora brinuti za sve svoje državljane ...«
    Excellent article. I am experiencing some of these issues as well.. Feel free to visit ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    markiz 23.10.2018 15:18
    ne može nam nitko ništa
    Pa takvi su svi današnji političari, kad ih kritiziraš oni ponovno naprave isto da bi ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    gost 23.10.2018 14:18
    Fotošop majstor
    Ali ove slike nisu fotošopirane. Da li je raskinula ugovor sa majstorom ?
     
  • »Svaštara« 2

    Dendi 23.10.2018 14:16
    Htvatsko "pravosuđe"
    Sada kad je nakon presude gospodin Sanader na raspolaganju predsjednica ga može uzeti za ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    Piar 23.10.2018 13:49
    Nesalomivi
    To društvo je neporavljivo... Na kritiku ludosti nova ludost i još slika...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    gost 23.10.2018 13:01
    Photo session na smetlištu
    Nakon dobro posjećene, ali među građanima ne baš dobro ocijenjene tribine gradonačelnica ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    Oglas 23.10.2018 09:49
    Akcija: Prodajem kariole
    Pogodne za prijevoz smeća od stana ili kuće do jedinog polupodzemnog spremnika u kvartu.
     
  • »Svaštara« 2

    gost 23.10.2018 09:26
    Lakoća investiranja
    To bi možda trebalo biti u nadležnosti ministra Kujundžića, a kao već dokazani prijatelj ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    Dron 23.10.2018 09:25
    kriva percepcija
    Naši stručnjaci su polupodzemne spremnike postavili na dovoljno velikoj udaljenosti pa ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    Bajna djeva 23.10.2018 09:07
    teški zayeb
    Bili su u Stockholmu, a nisu bili u Matuljima.
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    oliva 23.10.2018 08:52
    case study: Matulji
    EKOLOŠKA BOMBA U MATULJIMA novilist.hr/.../...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    ### 23.10.2018 08:51
    Istinski Prvi od 1000
    REPORTAŽA S PRVOG HRVATSKOG OTOKA KOJI SE ODLUČIO ODREĆI PLASTIKE 'Ovo u Zagrebu nije moguće ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    popaj 23.10.2018 08:13
    crne vreće
    Ovako će izgledati cijeli grad za mjesec dana, a onda treba pozvati naše i strane medije ...
     
  • Nerad prikazan kao rad, izostanak planiranja kao planiranje

    Yoda 23.10.2018 07:12