Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Svjetski dan voda 2010.

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

cista-vodaOpća skupština UN je 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan diljem svijeta skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto s težištem na neki od bitnih problema za čovječanstvo. Ove godine moto je Kvalitet vode, tema koja je stjecajem okolnosti uoči ovogodišnjeg Dana voda zaokupila brojne Cresane i Lošinjane.

Prošlih se godina ovaj dan obilježavao s naglaskom na sljedeće probleme: Briga za naše vodne resurse je obveza svakoga, Žene i voda, Voda za žedne gradove, Voda na Zemlji: Ima li je dovoljno, Podzemne vode: nevidljivi resursi, Svi živimo nizvodno, Voda za 21. stoljeće, Voda i zdravlje, Voda i razvoj, Voda za budućnost, Voda i katastrofe, Voda za život, Voda i kultura, Kako se nositi s nestašicom vode, Gospodarenje otpadnim vodama, te Prekogranične vode.

Prema podacima iz UN-a, više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, stoga je, da bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. proglašeno desetljećem voda pod geslom "Voda za život"

Za stanovnike Hrvatske pravo i mogućnost priključenja na zdravstveno ispravnu vodu za piće iz slavine je neupitno, kako zbog izuzetnih hidroloških okolnosti tako i zbog dobre kakvoće podzemnih voda. Ipak, valja istaknuti da preko 100 miliona Europljana tu mogućnost nema, a prema dostupnim podacima, u europskoj regiji 37 djece umire svaki dan zbog proljeva izazvanog korištenjem zdravstveno neispravne vode. Osnovno ljudsko pravo na zdravstveno ispravnu vodu je stalan problem u paneuropskoj regiji.

Zbog toga su Ujedinjeni narodi sa sjedištem u Ženevi osnovali posebno nezavisno tijelo - Odbor za praćenje poštivanja zakonitosti pri Gospodarstvenoj komisiji za Europu (UNECE) i pod pokroviteljstvom Ureda za Europu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO/Europe). Ovaj Odbor osnovan je za nadzor i osiguranje praćenja poštivanja zakonitosti provedbe Protokola o vodi i zdravlju, znanog i kao Londonski protokol, za Konvenciju o zaštiti uporabe prekograničnih rijeka i međunarodnih jezera. Cilj ovog Protokola je poboljšanje pristupa vodi kao temeljnom ljudskom pravu u europskoj regiji koja obuhvaća 54 zemlje.

U Europi raste informiranost o pojavama bolesti i novim izazovima prouzrokovanim klimatskim promjenama. Veća je učestalost vodenog stresa, kojem su uzrok velike količine oborina i porast globalne temperature u jezerima, rijekama i morima. Stoga će kakvoća vode i koločina zaliha vode biti pogođena više nego do sada, pa se očekuje da kao uzročnici nastajanja bolesti prenijetih vodom vodeću ulogu preuzme porast štetnog cvjetanja algi i stvaranja novih čimbenika u okolišu sa za sada nepoznatim bolestima.

Kakva je zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj?

Iznesene podatke valja uzeti s rezervom, tek kao orijentaciju, budući da se razlikuju od izvora do izvora. Tako jedan od izvora navodi da je prosječna opskrbljenost stanovništva Hrvatske vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava iznosila 76% u 2002. godini, što znači da je na javnu vodoopskrbu bilo priključeno oko 3,35 milijuna stanovnika Hrvatske, te da se predviđa povećanje do 2009. godine na 88%, odnosno na 94% u godini 2015.godini, što znači prosječno povećanje od 1,4 % godišnje. Navodi se da je opskrbljenost stanovništva veća na jadranskom slivu (86%) u odnosu na crnomorski sliv (71%).

cista-vodaKontrola zdravstvene ispravnosti vode za piće obavlja se sukladno Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u ovlaštenim laboratorijima. Prema rezultatima kontrolnih laboratorijskih analiza, prosječni broj uzoraka vode koji ne zadovoljavaju sanitarne standarde iznosi manje od 10% na razini države. Velika većina ovih nezadovoljavajućih voda dolazi iz lokalnih vodovoda i individualnih zdenaca. Najčešći uzroci neispravnosti vode jesu mikrobiološki pokazatelji, amonijak, nitrati, organski spojevi i mutnoća. Za razliku od javne vodoopskrbe u kojoj je voda pod stalnim nadzorom i monitoringom javnozdravstvenih službi i sanitarne inspekcije, provedba ovih mjera u vodi iz lokalnih vodovoda i individualnih zdenaca je upitna.

U Hrvatskoj se vodom javne vodoopskrbe služi oko 80% građana, a predviđa se da će taj postotak u 2015. godini iznositi 94% , što bi Hrvatsku približilo prosjecima zemalja EU. Hrvatska se po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu (prema nekim izvorima na trećem) u Europi, a na 42. u svijetu. Jedna je od rijetkih zemalja koja i u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode.

Većina građana Hrvatske jednostavno otvoru slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava, te može uredno ispuniti sve svoje higijenske potrebe. Situacija u svijetu je bitno drugačija. Više od 1,2 milijardi ljudi ili petina čovječanstva nema mogućnost stalnog korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godišnje umire prosječno 15 milijuna ljudi, poglavito djece. Procjenjuje se da oko 2,5 milijardi ljudi nema osnovnih uvjeta za higijenske potrebe. Najlošije stanje je u slabo razvijenim zemljama u Africi i Aziji. Broj stanovnika su u posljednjih pedesetak godina na Zemlji udvostručio. Mnogostruko se povećala potrebna količina vode za piće, za proizvodnju hrane i za druge potrebe čovjeka. Količina zdrave pitke vode na planeti ostala je ograničena, te se čak očekuje smanjenje zbog kontinuiranog zagađivanja.

Od sveukupne količine vode na planeti Zemlji 97.5% je slana voda, a 2,5% slatka voda, pri čemu je najveći dio slatke vode "zarobljen" je u ledenjacima (68,9%),dok podzemne vode čine 30,8%, a jezera i rijeke svega 0,3% sveukupne slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode ili 0,007% ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva.

Danas se u svijetu troši približno polovina raspoloživih zaliha slatke vode, a predviđa se da će se za nekoliko desetljeća trošiti oko 80% svih zaliha pitke vode. Ne može se dovoljno naglasiti potreba da se na vodu ne smije gledati kao na naftu. Pohlepa nije dozvoljena. Postoje alternative za naftu, ali nema zamjene za vodu. Temelj upravljanja vodama u zemljama EU je Okvirna direktiva o vodama EU. Princip Okvirne direktive izražen je tvrdnjom da "Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego naslijeđe koje treba čuvati, zaštititi i shodno tome postupati".

Prema UNESCO-ovom izvješću Hrvatska se između 188 zemalja po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku nalazi na petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja i u Europi i u svijetu koja ima značajne rezerve neonečišćene pitke vode. Hrvatska ima dovoljno zaliha vode za svoje potrebe za nekoliko slijedećih desetljeća, iako raspoložive količine nisu jednoliko raspoređene u svim dijelovima zemlje, a hidrološki ciklus nije u skladu s neujednačenim potrebama vode u pojedinim dijelovima godine.

Glavni resurs slatkih voda je površinska voda (20 rijeka, 26 prirodnih i umjetnih jezera. Podzemne vode također predstavljaju značajno vodno bogatstvo Hrvatske, što predstavlja 13% ukupno obnovljivih vlastitih resursa. Zbog bolje zaštićenosti od vanjskog onečišćenja, podzemne vode su važnije. Podzemna voda u Hrvatskoj je bolje kakvoće od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama, iako je neophodno istaknuti da njena kakvoća neprestano opada. Ovakav trend može se zaustaviti isključivo osvješćivanjem i aktivnim uključivanjem svih stanovnika, a ne samo pojedinih sektora.

Stanovnici Hrvatske koriste vodu na jedan od slijedeća tri osnovna načina :

1) Javna vodoopskrba je najčešći i najsigurniji način korištenja vode, a koristi ju 79% stanovnika Hrvatske.

2) Oko 20% stanovništva opskrbljuje se vodom iz tzv. lokalnih vodovoda, koje su izgradile i kojima upravljaju grupe građana. Ovakva vodoopskrba nije organizirana u skladu sa zakonima i propisima, a pripadajuća voda nije pod stručnim nadzorom i njena se kakvoća ne analizira redovito. Zbog toga je neophodan oprez prilikom njenog korištenja za piće.

3) Korištenje vode iz vlastitih bunara ili kišnice koja se prikuplja na krovovima ili na posebno građenim površinama i potom sprema u cisterne. Ovakva voda također nije pod adekvatnim stručnim nadzorom, a njena kakvoća je promjenjiva budući može sadržavati isprana onečišćenja s krovova i slivnih ploha ili zagađenja podzemnih voda zbog neodgovarajuće riješene odvodnje iz vlastitog ili iz obližnjih objekata.

Sadašnji stupanj opskrbljenosti stanovništva vodovodnom vodom po županijama znatno se razlikuje. Najlošije stanje je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojoj oko 34% stanovništva ima zdravstveno ispravnu vodu iz javnih vodoopskrbnih sustava. U Brodsko-posavskoj županiji taj je postotak oko 40%, Koprivničko - križevačkoj županiji oko 42%, Vukovarsko-srijemskoj oko 47% i u Požeško-slavonskoj oko 48%. U Sisačko-moslavačkoj županiji, Virovitičko-podravskoj, Osječko-baranjskoj, Zadarskoj, Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Karlovačkoj županiji taj postotak je ispod 80%. Zadovoljavajuće stanje priključenja na javnu vodoopskrbu je u Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj i gradu Zagrebu, te Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (više od 90%). Najveći postotak opskrbljenosti imaju Istarska i Primorsko-goranska županija s oko 97% opskrbljenosti.

Vodoopskrba jadranskih otoka rješava se dovođenjem vode s kopna, a u manjem opsegu opskrbom iz vlastitih izvora, skupljanjem kišnice u cisterne (individualna opskrba), putem vodonosaca (za vrlo male otoke), desalinacijom bočate vode, odnosno kombinacijom različitih izvora.

Voda - opće dobro

Protokol o vodi i zdravlju je međunarodni pravni instrument za prevenciju, suzbijanje i smanjenje bolesti prenijete vodom u Europi. Dosadašnji pokušaji međunarodnog praćenja situacije o vodi za piće su nepoštovani od mnogih zemalja a podaci su različito prezentirani i neusporedivi. Nakon inicijative Europske komisije u tijeku su velike promjene u vođenju Europske politike upravljanja kvalitetom površinskih i otpadnih voda koje je od izuzetnog značaja u zaštiti ljudskog zdravlja.

Što je Protokol o vodi i zdravlju?

To je obvezujući međudržavni dogovor zemalja europske Regije baziran na Konvenciji o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera iz Helsinkija 1992. godine. Proizašao je iz potrebe isticanja cjelovitog pristupa smanjenju zagađenja, održavanju i obnavljanju vodenih resursa što doprinosi zaštiti ljudskog zdravlja.

Cilj ovog Protokola je poticati zaštitu ljudskog zdravlja na nacionalnoj, međunarodnoj i prekograničnoj razini, kroz poboljšanje vodnog gospodarstva, što uključuje vodene ekosustave, putem prevencije, suzbijanja i smanjivanja prisutnosti bolesti koje se prenose vodom. Hrvatska je jedna od zemalja potpisnica ovog Protokola, a većina njegovih odredbi i ciljeva je već ustaljena dugotrajnom praksom.

Protokolom o vodi i zdravlju, kao međunarodnim instrumentom, zemlje potpisnice se obvezuju poduzeti sve prikladne mjere za prevenciju, suzbijanje i smanjivanje bolesti vezanih za vodu za piće u okviru integriranih sustava vodnog gospodarstva kojima je cilj održivo korištenje vodenih resursa, kvaliteta vode u okolišu koja ne ugrožava ljudsko zdravlje, te zaštita vodenih ekosustava. Zemlje potpisnice i ujedno sudionice ovog Protokola moraju poduzeti sve potrebne mjere da bi osigurale:

  • adekvatnu isporuku higijenski ispravne vode za piće, bez ikakvih mikroorganizama, parazita i tvari koje bi zbog broja ili koncentracije predstavljale potencijalnu opasnost po ljudsko zdravlje. To obuhvaća zaštitu izvora vode za piće, preradu vode, uspostavu, poboljšavanje i održavanje sustava za opskrbu i odvodnju vode.
  • adekvatni higijenski standard koji dovoljno štiti ljudsko zdravlje i okoliš. To se osobito mora učiniti izgradnjom, poboljšanjem i održavanjem sustava za opskrbu i odvodnju vode. 
  • uspješnu zaštitu izvora vode za piće i pripadajućih ekosustava od zagađenja porijeklom iz poljoprivrede i industrije i od drugih otpuštanja u okoliš i zračenja štetnim tvarima. Obvezno je učinkovito smanjiti količine i ukloniti otpuštene tvari i zračenja od tvari koje se smatraju opasnima za ljudsko zdravlje i vodene ekosustave.
  • adekvatne mjere sigurnosti za ljudsko zdravlje protiv bolesti vezanih uz vodu a prouzročenih korištenjem vode za rekreacijske svrhe, korištenjem vode za akvakulturu, korištenjem otpadne vode za navodnjavanje ili korištenjem kanalizacijskog mulja u poljodjelstvu ili akvakulturi.
  • učinkovite sustave za praćenje situacija koje će vjerojatno dovesti do epidemija ili incidenata vezanih uz vodu i sustava za reagiranje na takve epidemije i incidente.

Ovim Protokolom je predviđen strukturiran, interdisciplinarni i sveobuhvatni pristup o problemima vode kroz sudjelovanje svih zainteresiranih strana te zajednička analiza postojeće situacije i planiranje provođenja i evaluacija aktivnosti, kao i izvješćivanje Međunarodnih tijela o svemu poduzetom.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


Satirička analiza

ishoda izbora 2020.


SVJETSKI STATISTIČKI PODACI U STVARNOM VREMENU


 

Članak 69. Ustava RH

Volim LošinjSvatko ima pravo na zdrav život.
Volim LošinjDržava osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Volim LošinjSvatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    Filmofil 26.10.2020 19:25
    Film noire
    Nadam se da ovu sliku i komentar neće vidjeti Plenković.
     
  • »Razvijanje pravilnog odnosa prema Domovinskom ratu«

    Emanero 26.10.2020 17:48
    Ugašena svjetla
    Kad je ovih dana jedan zabludjeli mladić zapucao iz kalašnjikova ispod Plenkovićevih prozora ...
     
  • »Grad to sam ja!«

    gost 26.10.2020 16:46
    ????
    Što ne? Što da?
     
  • »Grad to sam ja!«

    Lujo 26.10.2020 16:39
    Vidi Gosta
    A zašto Marlen ne, a Deva, Elvis i Andrino da?
     
  • »Grad to sam ja!«

    gost 26.10.2020 14:15
    Mutne vode lokalne politike
    Ne brini ti za Marlen. Po mutnim vodama političke močvare ta pliva kao u bistroj vodi. U ...
     
  • »Grad to sam ja!«

    gost 26.10.2020 12:29
    Uspavani HDZ
    A tko će probuditi lošinjski HDZ? Uspavala ga sinergija Ane Kučić s Antom Nedićem.
     
  • »Grad to sam ja!«

    Uvijek isti pojedinci 26.10.2020 11:09
    Kristalna kugla
    Vidjet ćemo na skorašnjim izborima
     
  • »Grad to sam ja!«

    Tariguz 26.10.2020 11:00
    Nova pravednost
    Građani se trebaju žaliti protiv cjelokupnog rada Ane Kučić i to na sljedećim izborima ...
     
  • »Grad to sam ja!«

    ABCD 26.10.2020 10:45
    bez pravnog lijeka?
    Građani su se mogli žaliti na prijedlog liste. ali se sada ne mogu žaliti na obustavu odnosno ...
     
  • »Grad to sam ja!«

    pimp 26.10.2020 10:36
    Politički kurvarluk
    Za tajnicu lošinjskog ogranka izabrana je Marlen Vlašić, koja obnaša dužnost vijećnice ...
     
  • »Grad to sam ja!«

    Uvijek isti pojedinci 26.10.2020 08:18  
  • »Grad to sam ja!«

    Podstanar 26.10.2020 07:36
    Bez kontrole
    Kućićka i njeni šaptači prave od nas svih budale. Može joj biti kad ste ju izabrali za ...
     
  • »Grad to sam ja!«

    P 25.10.2020 21:15
    Priprema za izbore
    Započelo je predizborno političko komešanje na fol prvom od 1000. Nakon oživljavanja zamrlog ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    hranitelj tuljana 25.10.2020 18:59
    dobar i loš policajac
    Vidim da nekima nije jasno, pa da ponovim lekciju iz Male škole politike. U politici pojam ...
     
  • »Grad to sam ja!«

    gost 25.10.2020 17:42
    Izborna dodjela stanova?
    Možda hadezeovci? Uskoro će izbori za vodstvo stranke a tko pobjedi sastavlja listu kandidata ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    Đubravko 25.10.2020 17:08
    ?
    Imenuj ih nekoliko, da znam glasovati.
     
  • »Grad to sam ja!«

    Babaku 25.10.2020 16:52
    Lista
    'Tako će bez poštovanja kriterija i mjerila iz važeće Odluke gradske stanove dodijeliti ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    Knez 25.10.2020 13:54
    ~«~~
    Ima ih ali takvi ne dolaze na vlast. Vlast uspostavlja HDZ trgovinom s pojedincima iz drugih ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    Đubravko 25.10.2020 13:08
    Još malo
    Ima li uopće kandidata koji bi radili za opće dobro?
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    gost 25.10.2020 08:31
    Vlast investitora
    Točno je da ovi šta su zvanično na vlasti nisu glupani i da pametno rade za sebe. Ali ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    Trpimir 24.10.2020 10:16
    *
    Mislim da glupost vlada Lošinjem. Ne glupani, jer ovi na vlasti nisu glupani oni pametno ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    Espumisan 24.10.2020 09:43
    Tko to tamo vlada?
    HDZ kao politička stranka zaista ne vlada na ovim otocima. Vladaju pojedinci koji su se pod ...
     
  • NISMO SVI NJEZINI

    zd 23.10.2020 14:26
    Ravnateljstvo
    Nevezano za doktorat mogla bi ... pa i sadašnja ravnateljica je prvo bila član upravnog ...
     
  • Nagradom po glavi

    Slobodni radikal 23.10.2020 12:53
    Trološka je tuga pregolema
    Ne sugeriraj mi drugačiji odgovor kad sam već napisao čime prijetiš: prijetiš radikalizacijom ...
     
  • Nagradom po glavi

    X 23.10.2020 10:56
    Ja pa ja, pa ja
    Tužno je kad netko na javnom forumu stalno podmeće svoju malenkost i nebitnost :- (
     
  • Nagradom po glavi

    hranitelj tuljana 23.10.2020 10:22
    Strava drugačijeg stava
    Prijetnja? Čime? Drugačijim mišljenjem i drugačijem stavom? U mojim komentarima nema ništa ...
     
  • Nagradom po glavi

    Slobodni radikal 23.10.2020 09:41
    trol+ološ=trološ
    Osobnom žrtvom pisanja gluposti h.t. pokušava zatrolati raspravu. Da se ne raspravlja o ...
     
  • Nagradom po glavi

    Administrator 23.10.2020 09:07
    Brisanje komentara
    Neki komentari postanu žrtve činjenice da su dio nekog niza komentara (thred-a), pa kad se ...
     
  • Nagradom po glavi

    Sanytol 23.10.2020 07:07
    Higijenska mjera
    Micanje smeća nije cenzura nego higijena.
     
  • Nagradom po glavi

    Licemjer 22.10.2020 22:10
    ...
    I meni je bio obrisan komentar gdje sam ukazao na tvoj modus operandi, ona trolovska žalopojka ...