Reportaža u emisiji "More" HRT o uspjehu Ive Rušina da spasi od rušenja ribarsku kućicu kod Nerezina kao podsjetnik na nekoliko naraštaja ribara.
Hrvatska je pored još 13 zemalja potpisala Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem. Ovo je sedmi protokol u okviru Barcelonske konvencije i prvi međunarodnopravni instrument koji se bavi integriranim pristupom zaštite mora i priobalja koji uzima u obzir prostorno planiranje, zaštitu okoliša i prirode, kulturnu baštinu te turizam i ostale gospodarske aktivnosti u obalnom području.
Posjetitelj koji želi ostati anoniman zatražio je objavu elemenata odluke Vlade RH iz 1998. godine o davanju koncesije za gospodarsko korištenje pomorskog dobra kompleksa Rujnica u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke graničnog prijelaza (lučka kapetanija, policija i carina), benzinske postaje, rekonstrukcije interne ceste s priključkom na cestu D-100, te rekonstrukcije i proširenja privezišta sa pratećim sadržajima.
Ako struka i udruge ne natjeraju politiku na drukčiji odnos prema prostoru, najvredniji dio hrvatskog teritorija postat će vlasništvo stranaca, upozorile su otvorenim pismom arhitekte okupljenje na kongresu u Opatiji jadranske udruge Plavi forum i Odbor za zaštitu od nekontrolirane urbanizacije.
1. listopada stupa na snagu novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji koji donosi smanjenje broja dozvola potrebnih za građenje i uporabu građevina.
Gotovo sva najavljena velika turistička ulaganja u stvarnosti su prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima, pri čemu se domišljato zlorabe zakoni i koristi nefunkcioniranje pravnog sustava. Ovakvom politikom prostornog planiranja rasprodaje se obala, pogoduje građevinskom lobiju koji jednokratno želi iskoristiti obalni prostor i dugoročno uništiti turističku djelatnost, a popratna pojava je politička i institucionalna korupcija na svim nivoima.
"Dopuštena im gradnja, a oni žele zelenu zonu" piše današnja Slobodna Dalmacija o zahtjevu skupine vlasnika zemljišta iz peljeških naselja Gornja i Donja Nakovana za isključenjem 700 tisuća četvornih metara njihova zemljišta iz građevinske zone radi "pretvaranja" u zaštićeni zeleni pojas i arheološki lokalitet.
Tko bez potrebne građevinske dozvole, protivno propisima ili
odlukama nadležnih državnih tijela gradi građevinu, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do 3 godine, a tko to počini na području koje je
propisom ili odlukom nadležnog državnog tijela proglašeno kulturnopovijesnom
cjelinom, kulturnim dobrom, zaštićenom prirodnom vrijednosti ili područjem od
posebnog interesa za državu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet
godina.
Pod naslovom Andreja Gregorina bori se za lošinjsku uvalu Artarore današnji Večernji list piše o borbi "pojedinca protiv gluhe i slijepe vlasti i onih koji zahvaljujući baš toj sljepoći i gluhoći uništavaju prirodne uvale na našoj obali".
Jedan od razloga učestalih požara na šumskim površinama, osobito na šumskim površinama vezanim uz naseljena mjesta, mogao bi ležati u činjenici da hrvatski zakonski okviri dopuštaju relativno laku prenamjenu opožarenih šuma u građevinsko zemljište, piše Novi list ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih nelegalnih građevina na Lošinju više od pola je od slovenskih državljana .I da im po bahatosti konkurišu Česi, Pogledati na Banićevom fejsu www.facebook.com/.../ ...
Banić piše da od 1400 evidentiranih ...