Javno - privatno partnerstvo

• 

Korisnička ocjena:  / 0

LošeNajbolje 

Detalji

Kategorija: Razno

Objavljeno Četvrtak, 03. 05. 2007.

15. travnja o.g. osnovano je po odluci gradonačelnika stručno povjerenstvo za pripremu i provedbu primjene ugovornih oblika javno – privatnog partnerstva na području Grada Malog Lošinja.

Odluka je donesena u skladu sa Smjernicama za primjenu koje je Vlada RH donijela u rujnu prošle godine.

 

Zadaća  je povjerenstva da do 1. lipnja Poglavarstvu predoči prijedlog potencijalnih projekata za zadovoljenje javnih i razvojnih potreba Grada pogodnih za realizaciju putem javno - privatnog partnerstva. 

Prijedlozi trebaju biti rangirani prema prioritetima potreba i fiskalnim mogućnostima Grada.

Zadaća  je povjerenstva da do 1. lipnja Poglavarstvu predoči prijedlog potencijalnih projekata za zadovoljenje javnih i razvojnih potreba Grada pogodnih za realizaciju putem javno - privatnog partnerstva. Prijedlozi trebaju biti rangirani prema prioritetima potreba i fiskalnim mogućnostima Grada. 

O javno - privatnom  partnerstvu

Javno - privatno partnerstvo (JPP) se kao oblik suradnje između tijela javne vlasti s privatnim sektorom i udrugama civilnog društva na zadovoljavanju javnih potreba pokazalo izuzetno učinkovitim modelom podmirenja širokog spektra tih potreba na svim razinama, od lokalne i regionalne zajednice do državne razine.

Potreba za javno - privatnom suradnjom najizraženija je na lokalnoj razini. Globalni trendovi pred lokalne zajednice postavljaju široki niz zahtjeva. Na primjer, mnoga lokalna gospodarstva moraju održavati svoju konkurentnost na globalnom tržišitu, no poduzeća ne mogu sama podnijeti taj izazov pa se za stvaranje pogodnog poslovnog okruženja i investicijske klime oslanjaju na lokalne vlasti i davatelje usluga. Održivom lokalnom ekonomskom razvoju svojim aktivnostima na zaštiti isključenih skupina stanovništva i zaštiti okoliša doprinose i organizacije civilnog društva.

S druge pak strane, kad potrebe za razvojem i podmirenjem javnih potreba nadilaze proračunske mogućnosti lokalne zajednice, nameće se nužnost dugoročnog zaduživanja. No u situaciji kad je zajednica već zadužena, kao što je to slučaj s Gradom Malim Lošinjom, javno - privatno partnerstvo postaje nezaobilaznim modelom za realizaciju prijeko potrebnih novih projekata.

Klasičan odnos "kupac - prodavalac" između zajednice i gospodarstva te civilnih udruga prerasta u kooperacija između javnog i privatnog sektora na području planiranja, proizvodnje, pružanja, financiranja, poslovanja ili naplate javnih poslova. Javni sektor se tu javlja kao ponuđač takve suradnje - partner koji ugovorno definira vrste i obim poslova ili usluga koje namjerava prenijeti na privatni sektor i koji obavljanje javnih poslova nudi privatnom sektoru. Privatni sektor se javlja kao partner koji potražuje takvu suradnju, ukoliko može ostvariti poslovni interes - profit - i koji je dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove. Ukratko, cilj javno - privatnog partnerstva je ekonomičnija, djelotvornija i učinkovitija proizvodnja javnih usluga u odnosu prema tradicionalnom načinu podmirenja javnih potreba.

Ulaganjem privatnog novca za stvaranje javnog dobra (od škola i vrtića, do cesta i kanalizacijskih sustava) ili pružanje javne usluge smanjuju se ukupni troškovi projekta, poboljšava se kvaliteta usluga te se brže realiziraju potrebne građevine. Financiranje je na privatnom partneru koji svoj ulog vraća naplatom od javnog partnera. Budući da se sklapaju ugovori koji se ostvaruju kroz dugi niz godina (20 do 30) kvaliteta u JPP projektima je ne samo ugovorna obaveza, već i interes izvođača radova. Naime, tada se gradi kvalitetnije nego u uvjetima javne nabave, jer je privatni partner osim za projektiranja i građenja, odgovoran i za uporabu i održavanje građevine. Dakako da ga to odvraća od štednje na materijalu i drugim troškovima gradnje.

Iskustva su pokazala da uspješno javno - privatno partnerstvo ima i niz kolateralnih učinaka jer doprinosi ne samo socijalnim i ekonomskim aspektima, već i zaštiti okoliša. Osim toga, JPP može pridonijeti i socijalnoj koheziji lokalnog stanovništva, te njegovoj integraciji i zapošljavanju.

Za primjernu ugovornih oblika javno - privatnog partnerstva Vlada RH je kreirala smjernice u kojima su istaknuti sljedeći ciljevi:

• ugovaranje i izvođenje većeg broja projekata;

• prirodna tržišna podjela rizika između privatnih poduzetnika i javne vlasti, a u cilju efikasnog i efektivnog korištenja sredstava poreznih obveznika;

• iskorištavanje veće učinkovitosti privatnih poduzetnika, kojima se omogućuje da efikasno i efektivno grade, te da upravljaju izgrađenim projektima na efikasniji i efektivniji način od tijela javne vlasti;

• stvaranje dodane vrijednosti kroz spajanje resursa, napora i znanja privatnog i javnog sektora;

• povećanje produktivnosti, tržišnog natjecanja, racionalnog korištenja gospodarskih kapaciteta privatnih i javnih subjekata;

• transparentnost u izboru i ugovaranju,

• pronalaženje novih rješenja za izgradnju i održavanje javne infrastrukture;

• srednjoročna do dugoročna stimulacija gospodarske aktivnosti;

• racionalno korištenje javnih sredstava za dobrobit svih korisnika javnih službi.

U stručno povjerenstvo za pripremu i provedbu primjene ugovornih oblika javno - privatnog partnerstva na području Grada Malog Lošinja imenovani su Mirta Lozančić kao voditeljica povjerenstva, Silvija Kocijan kao zamjenica, te Boris Badurina, Mario Skočibušić, Robert Antičević, Branimir Kojić i Đurđica Šimičić kao članovi.