Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Dugoročno održivo ribarstvo u čistom i zdravom morskom okolišu

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

ribarstvoOsnovni strateški cilj hrvatske ribarstvene politike je gospodarski, socijalno i ekološki dugoročno održivo ribarstvo u čistom i zdravom morskom okolišu. 

Uz taj cilj vezuju se i strateške odrednice kojima se teži uspostaviti biološki održivo i gospodarski učinkovito ribarstvo koje će omogućiti socijalnu zaštitu i sigurnost ribarima i njihovim obiteljima te podržati tradicionalno ribarstvo kao način života u obalnim i otočnim zajednicama, posebno onima u kojima je ono kao dominantna aktivnost značajan, često i jedini izvor prihoda.

Među strateške odrednice spada i postupno usvajanje relevantnih EU i drugih međunarodnih standarda rada i uvjeta za rad.

Prof. dr. Ivan Katavić, prvi čovjek našeg ribarstva, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva,  ravnatelj Uprave za ribarstvo je za Novi list ocijenio aktualni trenutak hrvatskog ribarstva i njegovu sutrašnjicu. Naime, sutrašnjicu hrvatskog ribarstva mnogi u nas smatraju neizvjesnom, prvenstveno iz razloga što nam predstoje pristupni pregovori s Europskom unijom, u kojima se očekuju veliki pritisci koji bi u konačnici mogli dovesti do toga da naše, još uvijek dobro očuvano ribolovno more moramo dijeliti sa svima iz velike europske asocijacije, a nadasve s onima koji su svoja morska bogatstva davno devastirali. Zbog toga ribari, opravdano, izražavaju bojazan pitajući se što će im donijeti ulazak Hrvatske u EU.

Unapređivanje ribarskog sektora 

Do ulaska u EU strateške planira se rješavanje domaćih problema koji će uvjete poslovanja naših ribara barem donekle približiti onome što imaju njihovi kolege iz ribarski jačih i bogatijih zemalja. Tu su prioritetna tri ključna elementa ribarstvene politike i strategije - modernizacija ribarske flote, ribarske luke, odnosno vezovi u lukama te trajna edukacija ribara.

Programom modernizacije flote hrvatska vlada želi poboljšati konkurentnost nacionalnog ribarstva, unaprijediti sigurnost, zdravlje i zaštitu ribara koristeći pritom suvremena tehnička i tehnološka rješenja u području plovidbe, selektivnog ribolova i zdravstveno - higijenskih standarda na ribarskim plovilima. Poseban je naglasak na radnim uvjetima kojima se humanizira i čini podnošljivim život na moru. Ribarima i ribarskim brodovima treba osigurati nesmetan pristup, iskrcaj i siguran privez u uređenim obalnim pristaništima - ribarskim lukama i iskrcajnim mjestima. Posebno je značajno ono čemu se dosad u nas nije pridavalo značenje, a to je trajna edukacija ribara i njihovih obitelji kako bi zajedno s tijelima nadležnima za provođenje nacionalnih strateških opredjeljenja unapređivali ribarski sektor.   

Ravnopravnost na moru

Prvi je krenuo u realizaciju program modernizacije barske flote. Njegova izvedba ne ide na željeni način, ali se ipak brodovi grade i prvi od njih uskoro bi trebali zaploviti prema lovištima. Puno ostvarenje tog programa, a mora se postići prije našeg ulaska u EU, osigurat će našim ribarima ravnopravno sudjelovanje u ribolovu s flotama ostalih zemalja. Sama flota bit će i modernija i kvalitetnija, za čim se u nas već dugo iskazuje potreba budući da su prošle mnoge godine od posiljednjeg sustavnog ulaganja u gradnju novih ribarskih brodova.

Luke i ribarski vezovi, a s njima i kopnena logisitka poseban su problem na kojega ribari godinama ukazuju. Upravo u ovom dijelu godine najizraženija je njegova eskalacija, kada u većini naših luka i lučica prednost dobivaju turistička plovila, dok se ribarima često zabranjuje vez i iskrcaj. Tražeći od države rješavanje tog problema ribari kao glavnu prepreku ističu lokalne vlasti na ni obali i otocima. Prema ribarstvenoj strategiji neophodno je osigurati potrebnu kopnenu logistiku i infrastrukturu kojima će se podržavati razvoj barstva. Da bi se to ostvarilo prostornim planovima na razini primorskih županija treba omogućiti izgradnju potrebnih ribarskih sadržaj s posebnim naglaskom na područja tradicionalne koncetracije ribarskih aktivnosti.

 

Pod naslovom Slaba flota i monopol u trgovini udaljuju ribarstvo od Europe o hrvatskom ribarstvu pisao je i Poslovni dnevnik ističući da Hrvatska konačno dobiva Studiju izvodivosti izgradnje ribarske infrastrukture koja je sukladna pravnoj stečevini EU

Piše da je radna verzija tog projekta dostupna stručnoj i ostaloj javnosti za raspravu te da iza te inicijative stoji Nacionalna veletržnice, čija je ambicija potaknuti sustavno rješavanje problema prometovanja i trgovanja ribom na nacionalnom prostoru. Ideju je podržalo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Izrada je povjerena zagrebačkom Agronomskom fakultetu, a voditelj projekta je prof. dr. sci. Vjekoslav Par.

Količina ulova

Studija pokušava uskladiti specifičnosti hrvatskog ribarstva sa stečevinama EU koje se odnose na institucionalne i administrativne okvire, zakonodavni sadržaj, potrebnu infrastrukturu za iskrcaj i obavljanje prve prodaje kao i niz drugih problema, a zahvaća ukupno obalno područje te pojedine kontinentalne dijelove, obzirom na potrebu izgradnje i/li adaptacije postojećih lučkih kapaciteta i iskrcajnih mjesta.

Dosadašnja nebriga za razvoj ribarskih sadržaja dovela je do velikog nesklada između aktualnog ovdašnjeg stanja i zahtjeva EU, obzirom na razinu postignuća koje u ribarstvu ostvaruju zemlje članice Unije.

Za ilustraciju hrvatskih manjkavosti dostatno je spomenuti samo evidentno nepostojanje statističkih pokazatelja iz prošlosti ribarstva. Studija, na osnovu malobrojnih podataka, među ostalim, pokušava odrediti infrastrukturu koja će jamčiti normalno prometovanje ribom. Kapacitete obalne infrastrukture uvjetuju količina ulova i broj plovila te broj subjekata koji streme jednom iskrcajnom mjestu, no bitna je i infrastruktura vladinih te znanstvenih institucija koje prate ukupan učinak nacionalnog ribarstva, kao i sustav zadužen za edukaciju ribara, ističu autori.

Hrvatsko ribarstvo našlo se pred dvostrukom zadaćom, upozoravaju. Istodobno se mora izgraditi nedostajuća organizacija infrastrukturne logistike i obaviti operativna nadogradnja, koju uvjetuju rastući standardi EU. Ističu također da izgradnja ribarske infrastukture (na kopnu i otocima) i usklađivanje sa pravnom stečevinom EU imaju limitirajuće faktore. Izdvajaju fizičke uvjete za uspostavu monitoringa i kontrole te prodaju ribe na zajedničkom tržištu EU.

Obnovljive zalihe

Provedena analiza stanja morskog i slatkovodnog ribarstva ukazuje na brojne slabosti, prijetnje i nepogodnosti, ali i razvojne snage i prilike, iznose također. U slabosti svrstavaju loše karakteristike ribolovne flote, neorganiziranu opskrbu brodova i otkup te ribolovni napor koncentriran na unutarnjim vodama dok intenzitet izlova na otvorenom moru iznosi samo 0,9 posto procijenjene biomase, a sitne plave ribe (inćuna) osam posto. U lepezu prednosti autori Studije stavljaju prirodne resurse povoljne za razvoj ribarstva i brodogradnje, bogatstvo akvatorija pridnenom ribom uz brzo obnovljive i gotovo neiscrpne zalihe krupne i sitne plave ribe, dobru prometnu povezanost te tradiciju dugu više od 1.000 godina. Upozoravaju i na opasnosti među kojima posebno izdvajaju evidentan monopol u trgovini ribom, neredovitost aukcija, slabu povezanost usitnjenih ribolovnih centara te nepoznavanje uvjeta i prednosti prodaje od strane ribara. Prihvaćanjem EU stečevina te izgradnjom nedostajuće infrastrukture moguć je brži razvoj nacionalnog ribarstva uz suzbijanje sive ekonomije, vjeruju autori. Očekuje se i brža te sigurnija naplata, što je iznimno važno ribarima kao i ukidanje špekulantskih postupanja uz veću konkurentnost i doma i na europskom tržištu.

Kako pomiriti ribarstvo i turizam

Kroz integralno upravljanje obalno-otočnim područjem moguće je postići pomirbu svih ribarskih interesa sa naglo rastućim i sve 'agresivnijim' sektorom turizma. U nadmetanju za osvajanje obalnog prostora, ocjenjuju autori Studije, i ribari i turistički promotori mogu biti partneri u mnogim strateškim projektima, važnim za ukupnu nacionalnu budućnost.

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


ZADNJI KOMENTARI

  • Vrijedilo je ...

    Liječeni HDZ-ovac 18.01.2022 20:14
    .....
    Nisi naveo nikakav brojčani dokaz niti si naveo zašto. Samo postavljaš glupa pitanja. Očito ...
     
  • Vrijedilo je ...

    NN 18.01.2022 20:14
    ....
    Amiš hoće reći da su lošinjanke u zadnjih 10 godina trebale roditi još 551 dijete kako ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 18.01.2022 19:28
    Brojčano dokazano i napisao sam zašto a sad vi imate neki argument osim "Ana loša hadeze ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Liječeni HDZ-ovac 18.01.2022 19:10
    Činjenice nisu blaćenje
    Ako HDZ u Zagrebu pod motom demografije optužuje Tomaševića znači da laje pod krivim drvetom.
     
  • Vrijedilo je ...

    Lokalni akter 18.01.2022 18:51
    Trend licemjerja
    Melješ li ga melješ o svemu i svačemu, ali tema nisu Amiši i pravi katolici ni natalitet ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 18.01.2022 18:36
    .....
    Čitajući komentar koji ovdje navodite,ima tu puno istine,i to su činjenice.Uvaže ni vijećnik ...
     
  • Vrijedilo je ...

    hranitelj tuljana 18.01.2022 16:56
    Ne rađa HDZSDP...
    A dobro, koliko djece je prosječna Lošinjanka rodila u zadnjih 10 godina a koliko npr. 1900?
     
  • Vrijedilo je ...

    S.T. 18.01.2022 13:24
    Budimo precizni a ne Volarići
    Na tu glupost Volarić je dobio odgovore: - ali sada pričamo o razlici od popisa 2011 do ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 18.01.2022 11:57
    Elementrano, Volariću!
    Možemo ali ne moramo to znati. Jer mi govorimo o popisu za zadnjih deset, a ne za ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Domestos 18.01.2022 11:00
    Razjareni sponzor
    Razjaren Frankovićevim osvrtom na demografsku katastrofu otoka Aninih djedova oglasio se ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Haker 18.01.2022 10:23
    Bolest Balkana traži reset sustava
    U tom pravcu idu i komentari uz ovaj Frankovicev status: ~ Matematicki gledano, brojka ...
     
  • Organizirano nečinjenje nadležnih

    Lokalni akter 18.01.2022 09:43
    Tko je dobio Hrvatsku?
    Dobili smo Hrvatsku, ali ostasmo bez Hrvata ... ... komentira Zoran Šprajc na RTL-u.
     
  • Vrijedilo je ...

    Gost 17.01.2022 22:05
    ...
    Može biti samo na dva mjesta, na Nerezincu ili u Stopu
     
  • Vrijedilo je ...

    Lokalni akter 17.01.2022 19:42
    Ne brinite, u trendu smo
    Prema odgovoru ureda gradonačelnice portalu otoci.net Lošinj je u trendu s ostatkom Hrvatske.
     
  • Vrijedilo je ...

    ...... 17.01.2022 19:18
    .......
    A di mi je Van Bohu?Da brani čast naše drage gradonačelnice? Daj čovječe javi se malo! Ali ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krampus 17.01.2022 18:45
    Nestali u dva i pol mandata
    Ne znamo gdje su nestali ali znamo kad su nestali. Nestali su dok je Kapeli bio gradonačelnik ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Krmak 17.01.2022 18:13
    Car je gol
    Butković,Komadi na i Ana koji vam je k...?Zašto ne vrate liniju 311 u Mrtvašku?U cijeloj ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 17.01.2022 18:03
    Laže Plenki ko HDZ-ovac
    Kazao je da pad stanovništva u Hrvatskoj nije novost jer da to taje već 70 godina. Laže ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Zvekan 17.01.2022 16:40
    Problem je u građanima
    Premijer je snužden. Ide okolo i žali se da svi ignoriraju njegov krasan intervju, piše ...
     
  • Je li ovo Grad za tebe?

    Žuja 17.01.2022 12:40
    Segment nautičkog turizma
    A u životopisu uz izborni program joj piše Radno iskustvo stjecala je u segmentu nautičkog ...
     
  • Je li ovo Grad za tebe?

    ..... 17.01.2022 11:41
    ....
    ... nego za ono što je radila kod ćaće svog, klozetfrau
     
  • Je li ovo Grad za tebe?

    hranitelj tuljana 17.01.2022 10:51
    Seksizam naš svagdašnji
    ..nego za što je? Hajde, dovrši...:lol:
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 17.01.2022 10:49
    Mjesto ugodno za život
    Tu frazu je Ana Kučić uvela kad je shvatila da od obećanja kako će Lošinj biti prvi od ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Gulanfer 17.01.2022 10:11
    Nedostatak vizije odgovornih
    Čeka da se prvo oglasi šef njene partije pa da pisac šalabahtera zna šta da napiše. Ali za ...
     
  • Vrijedilo je ...

    Trubilo 17.01.2022 09:22
    Najveći otočki grad
    Znate onu vječnu frazu o Malom Lošinju kao najvećem gradu na našim otocima... Jesmo li još ...
     
  • Organizirano nečinjenje nadležnih

    ..... 17.01.2022 08:52
    Komadina kadar
    Nesposobnost Komadinog kadra: 1.riva na Susku 2.riva na Unijama 3.Mrtvaška 4.solarna elektrana ...
     
  • Vrijedilo je ...

    gost 17.01.2022 08:21
    Demografija
    TKO JE OGOVORAN ZA DEMOGRAFSKU KATASTROFU? ZNA SE! A GRADONAČELNICA ŠUTI. i.imgur.com/hG6hHuA.jpg ...
     
  • Je li ovo Grad za tebe?

    Gost 16.01.2022 19:55
    ...
    Nije ona za mudraca
     
  • Organizirano nečinjenje nadležnih

    ..... 16.01.2022 18:19
    ....
    otoci.net/.../...
     
  • Organizirano nečinjenje nadležnih

    ..... 16.01.2022 13:54
    ......................
    To su trebali napravit.A napravili su megalomanski projekt.Neznam zašto to nisu promijenili ...