Ova stranica koristi kolačiće koje u svakom trenutku možete kontrolirati postavkama u vašem internet pregledniku

Ako ne promijenite postavke preglednika slažete se s korištenjem kolačića Vise o kolacicima

Razumijem i prihvacam

Kako pronaći ravnotežu?

Korisnička ocjena:  / 0
LošeNajbolje 

skupDok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti.

»Upravljanje morskim zaštićenim područjima – Kako pronaći ravnotežu?« bila je središnja tema i pitanje na koje su odgovore zajednički pronalazili znanstvenici i menadžeri, vodeći stručnjaci iz područja zaštite mora iz 17 zemalja svijeta na međunarodnom skupu u hotelu Bellevue u Malom Lošinju.

Skup su organizirali University College iz Londona, Program za okoliš Ujedinjenih naroda (UNEP) i lošinjski Institut za istraživanje i zaštitu mora – »Plavi svijet«, kao dio PHARE projekta Europske unije, »Jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za provodenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti«. Zaključke ovog skupa tiskat će University College iz Londona i bit će smjernice za upravljanje zaštićenim morskim područjima.

Među ostalim cilj zaštite općenito, pa tako i zaštite mora i oceana, je postići učinkovitu ravnotežu između očuvanja bioraznolikosti i održivog korištenja zaštićenog područja. Na morske ekosustave pritisci su sve veći, posljedice toga sve vidljivije, ali ipak kada se predlaže zaštita i kada se donose planovi upravljanja za zaštićena područja problema je mnogo, a nerijetko eskaliraju i sukobi među različitim interesnim grupacijama.

Ovisno o državama i pojedinim sredinama, procesi zaštite prolaze manje ili više složeno, ali, valja primijetiti, gotovo nigdje glatko. U to smo se mogli uvjeriti i u našoj zemlji, gdje se predložena zaštita mora na istočnoj obali Cresa i Lošinja više od tri godine vrti u krug, pa se na postupanje po tom pitanju uglavnom čeka, a javnost nema informacija u kojoj je proces fazi i kakvi su planovi po pitanju zaštite tog područja u budućnosti.

I dok se kod nas zaštita mora i priobalja kod mnogih interesnih grupacija, naročito ribara i građevinskih lobija, dočekuje »na nož«, stvari se u svijetu prilično ubrzano mijenjaju, a ribari i druge interesne grupacije na zaštitare više ne gledaju kao na one koji im ometaju posao, već kao na partnere koji stvaraju preduvjete da se svojom djelatnošću bave i u budućnosti. Takav primjer ispričala nam je Lucia Perez iz španjolske pokrajine Galicije, gdje su od 2000. godine do sada formirana tri zaštićena područja u moru, Marine Reserve of Fishing Interest »OS Miharzos«, a u postupku proglašenja su još četiri i to na traženje ribara.

Perez pojašnjava kako se radi o području gdje su ribarstvo i turizam najzastupljenije djelatnosti. Ribari su devedesetih godina osjećali sve više problem u djelatnosti zbog prelova ribe i ilegalnog ribarenja te je 2000. godine formiran svojevrsni savez ribara i znanstvenika s fakulteta u La Coruni, a uključeni su i djelatnici uprave za ribarstvo. Mnogo je učinjeno na unaprjeđenju uvjeta za ribare, osigurana je internet prodaja ribe, eliminirano je ilegalno ribarstvo, a zaštita mora dodatno je bila potencirana nakon iskustva izlijevanja tankera u španjolskim vodama. Tada su i ribari i djelatnici u turizmu, ali i svi ostali, shvatili da je ekosustav vrlo osjetljiv i da treba poduzeti konkretne mjere zaštite.

Ribari i zananstvnici zajednički su razradili mjere zaštite i upravljanja zaštićenim područjem, u koje su uključeni i predstavnici regionalne uprave, organiziran je stalni monitoring. Vrlo brzo pokazale su se mnoge pogodnosti, ne samo u ribarstvu nego i turizmu, pa su druge zajednice iz područja Galicije također zatražile da se i na njihovim područjima organizira zaštita i uskoro će sveukupno biti sedam zaštićenih područja, kaže Lucia Perez. Znanstvenici su definirali dimenzije zaštićenog područja, a sve interesne grupacije su zajednički kreirale pravila unutar tih područja. Otpor ribara je bio najveći, ali je upravo njihovo sudjelovanje u kreiranju načina upravljanja zaštićenim područjima pridonjelo da su otpor i negativne reakcija ribara s vremenom gotovo potpuno izostali.

Profesor Carr s kalifornijskog sveučilišta kaže kako je za uspješnu provedbu postupka proglašenja zaštite temeljno da se prijedlog zasniva na znanstveno utemeljenim rezultatima, potom da se svima omogući da participiraju u kreiranju plana upravljanja, a važnim smatra i to da znanstvenici i stručnjaci s područja zaštite političarima jasno i temeljito obrazlože razloge i značaj zaštite mora. Važnosti uključivanja što većeg broja ljudi kod ustanovljavanja zaštićenog područja ističe i Jon Day, ravnatelj ustanove koja upravlja zaštićenim područjem Velikog koraljnog grebena u Australiji, Great Barrier Reef, koji obuhvaća područje veće od površine Italije, a zaštita je krenula još 1974. godine i od tada se stalno unapređuje.

– Great Barrier Reef je ikona i nacionalni ponos Australije – kaže Jon Day te pojašnjava da je zaštita krenula kada se osjetilo da je greben ugrožen razvojnim planovima, koji su tada predlagani, a bazirali su se na vađenju kamena i nafte. Vlada je stoga odlučila da prostor treba zaštiti, sazvani su stručnjaci, koji su također predložili zaštitu, nakon čega je osnovana javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima. Rezervat je tijekom godina zoniran, pri čemu je široko bila uključena javnost. Naime, na prijedlog zoniranja u prvom krugu pristiglo je deset tisuća primjedaba. Nakon što je sastavljen prijedlog upravljanja, a koji se dobrim dijelom temeljio upravo na tim prijedlozima, stiglo je mnogo novih komentara i izraza nezadovoljstava, naročito od ribara, a kada su kritičare pitali jesu li dali pisane prijedloge, rekli su da nisu. »Pa kako da mi znamo što očekujete i želite, ako to ne izrazite«, pitali smo ih, pojašnjava ravnatelj Day kako je to kod njih izgledalo pri definiranju plana upravljanja. Nakon toga pristigla im je još dvadeset i jedna tisuća primjedaba jer su ribari, ali i druge interesne skupine, shvatili da će konačni prijedlog upravljanja biti za njih prihvatljiviji ako se uključe u njegovu izradu.

– U početku nismo očekivali da ćemo tolike dijelove zonirati, ali plan je izmijenjen na temelju povratnih informacija i interesa javnosti. Danas se način na koji smo zaštitili Veliki koraljni greben uzima kao globalni primjer uspješne zaštite morskog područja – kaže Jon Day, koji situaciju ne uljepšava i ne idealizira.

Ekolozi i ribari

Kaže se da nikada nisu svi zadovoljni i nikada niti jedna interesna grupacija ne ostvari sto posto svoja očekivanja, ali uspostavljen je kompromis u kojem su svi dobili šansu ostvariti dio svojih interesa i svi su svjesni da su za to nešto morali dati da bi u konačnici nešto dobili – kaže ravantelj Day, te ističe da zbog očitih klimatskih promjena i njihovih posljedica ribari sve veću potporu i suradnju traže sa znanstvenicima pa je partnerstvo ekologa i ribara sve čvršće, kao i s turističkim gospodarstvom koje je svjesno da budućnost ima samo kroz održivi razvoj.

Podrška Arnolda Schwarzeneggera

Mark Carr s kalifornijskog sveučilišta u Santa Cruzu pojašnjava kako su u Kaliforniji krenuli u zaštitu nakon što je postalo očito da se riblji fond prepolovljuje, a pojedine vrste potpuno izumiru. Nakon toga državna uprava je donijela zakon kojim je definirano da se uz kalifornijsku obalu mora formirati niz zaštićenih područja. Proces je krenuo 1998. godine, odluku o zaštiti mora svesrdno podržava guverner Arnold Schwarzenegger, a cijeli se postupak temelji na zananstvenim rezultatima.

Ira Cupać Marković

Komentari: 

0 0 # Dvorska luda 2009-10-19 14:43
Utješno je vidjeti da postoje dobri primjeri suradnje i stvaranja kompromisa različitih grupacija. Takvo što morat će se dogoditi i kod nas, jer svima postaje jasno da se ne smijemo ponašati kao da je sa morem i životom u njemu sve u redu. Naročito sada kada su pregovori sa EU ponovo krenuli, jasno je da je jedini način da se zaštiti interes lokalnih ribara upravo uspostava rezervata. U slučaju da se to ne dogodi, na ovom će području moći ribariti baš svi, Talijani, Slovenci pa i Norvežani kada bi im se to ushtjelo i isplatilo :zzz . Uspostavom zaštite na ovom području ribolov bi bio dopušten lokalnom stanovnštvu, što bi ih stavilo u privilegiran položaj prema ostalima, koji nerijetko imaju bolje brodove i opremu. Da ne spominjem riblji fond, koji je bitno smanjen i koji bi se zoniranjem na području obnovio. Od te bi priče imali koristi itekako ljudi ovoga kraja, a ne samo dupini.
Šteta je da je lokalna politika tako kratkovidna da ne razumije što je interes otoka, nego su se poveli za šačicom sebičnih galamðija. Lokalna politika je strepila od njihovog angažmana na izborima, srećom da im je na izborima jasno pokazano tko su i kako su vrednovani tu gdje žive. Hoće li lokalna vlast pokazati da ima pameti i poštenja u vezi zaštite ovoga područja?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Gromača 2009-10-19 14:45
Plavi svijet pokazuje svojim pristupom da je ozbiljan, sve čestitke na organiziranju skupa! Šteta je što nitko iz lokalne vlasti nije prisustvovao besplatnoj edukaciji na kojoj su mogli puno toga naučiti.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # štićenik 2009-10-19 14:47
Pitanje: Jesu li na taj skup u belevue bili pozvani naši ribari, brodari, brodograditelji , turistički djelatnici i ostali predstavnici interesnih skupina ili je sve to kao i obično bilo samo filozofiranje stranaca koji žele nametati svoja pravila?
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj
0 0 # Decibel 2009-10-19 20:39
U članku koji komentirate piše da su sudionici skupa bili znanstvenici i menadžeri, dakle ljudi koji imaju temelja i isklustva pričati o toj temi. Uz dužno poštovanje naših ribara, brodara, brodograditelja , turističkih djelatnika i predstavnika interesnih skupina, znatna je razlika izmeðu zastupanja interesa i zastupanja znanstvenih činjenica. Kako znanost i politika uvažavaju interese i ugraðuju ih u konkretna rješenja, o tome je u članku vrlo ilustrativno opisan slučaj zaštite australskih koraljnih grebena. Meni se čini da se ovaj skup nije bavio lošinjskim područjem predloženom za zaštitu, nego da su jednostavo izmjenjivana iskustva onih područja koja su zaštitu provela. Upravo zato trebala je biti prisutna politika, da dobije uvid u modele i procedure, ali ne i svatko tko se boji rezervata ili ga priželjkuje.
Odgovori Odgovori i citiraj Citiraj

Dodaj komentar

Komentari koji nemaju veze s temom članka uz koji su uneseni bit će uklonjeni. Za unos "off topic" komentara mogu se koristiti stranice SVAŠTARA 2, SVAŠTARA, ŠKOVACA i SATIRIČKI PRILOZI. Uredništvo ne snosi odgovornost za sadržaj komentara.

Sigurnosni kod
Osvježi

galerije1

mi-logo
wonline
yrno
Vremenska prognoza
za Lošinj


setnja

ubojstvoborocid

ZADNJI KOMENTARI

  • Lošinjska kolonija šišmiša

    ....... 14.08.2022 22:29
    Zombi
    E ovo je stvarno za psihijatriju.
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    prijatelj 14.08.2022 21:17
    olujna Mrtvaska
    Sramota da ti kao recimo veliki hrvatina ne podrzavas Ilovcane kojima je zivotna egzistencija ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    dosta 14.08.2022 20:03
    pametnom
    Projekt Mrtvaška ima smisla kao i međunarodni aerodrom Lošinj i golf teren Punta Križa.
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    Popaj 14.08.2022 19:19
    Mali Ilovik je pokazao da je VELIKI
    To se zove kultura. Ne stavljaju sol na rane poraženima. Jučer su na FB stranici SOS Spasimo ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    Olujna Mrtavška 14.08.2022 18:40
    ...
    Gledam na fb i stalno se pitam neka Lukić gospođa iz Zagorja se veseli što riva nije ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    ....... 14.08.2022 18:31
    .....
    Ali moram priznati,nešto su mi se Ilovčani ućutali.Vidjeli da su pojeli g..vno,i da su ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    ....... 14.08.2022 18:29
    .......
    Uuuu kako siti pametan
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    gost 14.08.2022 15:57
    Isprika EU komisiji
    Bolje bi bilo da pripremi za usvajanje prijedlog isprike EU komisiji zbog katastrofe projekta ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    .... 14.08.2022 14:52
    .....
    Šta si to napisao??
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    ZC 14.08.2022 13:07
    Glupo, gluplje, najgluplje
    Sva glupost bila je samo na strani ministarstva, županije i gradske vlaste. Glupo je ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    Alex 14.08.2022 12:12
    Uvrijeđena frajla
    Sve mi se čini da će propast ovog siledžijskog projekta i prema stanovnicima Ilovika i prema ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    gost 14.08.2022 11:55
    zar?
    Nitko nije pobijedio, svi su izgubili uglavnom zbog gluposti, jer svi dionici nisu od početka ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    OMG 14.08.2022 09:46
    Gradonačelnica kaže da joj je žao
    Žao nam je što se neće realizirati ovako važan projekt dogradnje luke Mrtvaška, a slijedom ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    hahar 14.08.2022 09:37
    Podrška Balijinom snu
    Isto kao Kamalić i Skazlić da bi svojim javnim apelom podržali Balijin san o megaluci ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    ....... 14.08.2022 09:18
    Zomba
    Realno gledajući Ilovčani ne zaslužuju da bi se iskrcavali i ukrcavali na rivu u rivu na ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    Gost, ma ne ovaj Anin trol 14.08.2022 09:02
    Pravo pitanje krivim osobama
    Ne pitaš ti otvoreno nego anonimno, ali postavljaš pravo pitanje krivim osobama. Dakle ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    za sto kuna 14.08.2022 09:00
    Dajem mamu
    I još se jave dva kretena Nikolić i Mrkobrada da potvrde Balijinu priču.
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    Zoomba 14.08.2022 08:31
    Jel netko pitao Lošinjane?
    A tko je vas stanovnike Lošinja ikad pitao išta o tom projektu? A da ne poštuju vas 8000 ...
     
  • Rekapitulacija slučaja Mrtvaška

    NN 14.08.2022 08:08
    .........
    Sličan komentar - ekonomski, a ne politikantski - upisan je na FB stranici portala Otoci: Od ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    ... 14.08.2022 06:34
    Lažljivac
    Evo kako Balija laže i hvali se i ondase pita zašto svima ide na živce. Laže da je prvi ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    prijatelj 13.08.2022 23:08
    mrtva.-ška
    Nisu nas pitali kad su prijavljivali projekt pa nisu trebali ni poslije a Ilovčani su osobno ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    ška 13.08.2022 21:25
    Mrtva
    Gospodo draga ovdje nešto jako smrdi. Ilovčani slave jer su pobijedili. Otvoreno pitam ...
     
  • Rekapitulacija slučaja Mrtvaška

    NN 13.08.2022 18:52
    Koncesija na zalazak sunca
    I red je da se ta cesta sagradi. Kao simpatizeru HDZ-a vlasniku objekta su dali koncesiju na ...
     
  • Lošinjska kolonija šišmiša

    Wiking 13.08.2022 17:23
    ....
    Kad je već potrošio dvije godine i gomilu para uzalud, sada treba natjerati Baliju da sanira ...
     
  • Rekapitulacija slučaja Mrtvaška

    Zez 13.08.2022 14:17
    ......
    Stvar je sređena. Anini kandidati za direktora Pučkog Učilišta odustali pa je Garieva ...
     
  • Rekapitulacija slučaja Mrtvaška

    gost 13.08.2022 14:09
    Foliranti i folirantice
    Politika je pravo mjesto za folirante i folirantice. Na faksu se koprcala 12 godina a toliko ...
     
  • Medijski potpomognuta iluzija

    NN 13.08.2022 13:03
    ...
    Ono što su Plenkoviću branitelji, to su Ani Kučić umirovljenici. Samo budala reže granu ...
     
  • Rekapitulacija slučaja Mrtvaška

    Kukuriku 13.08.2022 11:55
    Zbrka u kokošinjcu
    Anin Ured nije gledao njezin nastup na N! pa nije znao da će država sagraditi cestu radi ...
     
  • Rekapitulacija slučaja Mrtvaška

    I toga nije svjesna 13.08.2022 11:15
    Sama sebi podmeće gambete
    Totalno je zalutala u politiku, bolje joj je išao fax. Toliko je sposobna da joj trebaju ...
     
  • Rekapitulacija slučaja Mrtvaška

    Delija 13.08.2022 10:42
    Ćutanje je zlato
    Budi bez brige, taj trtaroš će radi vlastite guzice šutit ko riba. Već ima problem jer ga se ...