Primjedbe na predložene projekte uređenja obale na Kadinu i Zagazinjinama

Korisnička ocjena:  / 10
LošeNajbolje 

plazaInicijativa Čovjek po mjeri otoka izradila je primjedbe na predložene projekte uređenja obale na Kadinu i Zagazinjinama te pozvala građane da ih potpišu i pridruže se nezadovoljstvu inicijative zbog nepridržavanja prostornoplanskih rješenja te površnog i nemarnog projekta uz puno improviziranja i malo brige za uklopljenost u prirodni krajolik i kvalitetu destinacije Lošinja.

Primjedbe je potpisalo 155 građana i predane su gradskoj upravi u roku.

SAŽETAK PRIMJEDBI

1. Budući da predloženi projekti proizlaze iz usvojenih prostornih planova Grada Malog Lošinja, dajemo primjedbe o netransparentnosti objava prostornih planova. Prostorni plan donesen 2008.godine, mijenjan je pet puta te je postao nepregledan za praćenje. Zadnje, V. izmjene nisu objavljene na web stranicama Grada i nema kartografskog prikaza plana.
Predlažemo Gradu da sačini pročišćenu verziju prostornog plana te da ga objavi na stranicama Grada.

2. Nema valjane pravne podloge za donošenje ovog projekta jer u prostornom planu niti područje obale Kadin niti Zagazinjine nije uvršteno ni u jednu kategoriju korištenja i namjene zemljišta, nije označeno kao plaža, stoga se ne ovom području ne smiju poduzimati nikakvi radovi. Tek dio područja Zagazinjine označen je u prostornom planu uz šire područje poluotoka Kijac kao uređena plaža Bojčić, za koju plan predviđa donošenje detaljnog plana uređenja, što je sukladno intenciji Grada da se cijelo područje Malog Lošinja digne na višu kategoriju.

3. Predloženi zahvati ne uzimaju u obzir maksimalnu zaštitu krajobraznih vrijednosti i uvažavanja autohtonosti područja te korištenja materijala koji ne nagrđuju prirodni okoliš. Glavni projekti su izrađeni površno, nemaštovito i nedovoljno inventivno, bez uvažavanja specifičnosti područja, konfiguracije prirodne obale i ne obrađuju zaštitu gromača. Vode se već uhodanom matricom korištenja neprimjerenih materijala za prirodni krajolik obale, predviđajući previše betona, upotrebu teške mehanizacije i miniranja.

Planiraju se preširoki betonski prilazi do sunčališta, sunčališta od neprimjereno žutog benkovačkog kamena te betonski prilazi od sunčališta do mora, sa betonskim platoima veličine 4m2, na visini od 60-90 cm iznad mora i inox stepenicam i rukohvatima. Radi se velikim površinama koje se žele urediti, točnije o 225 m2 betonskih pristupa i 452 m2 sunčališta na obuhvatu Zagazinjina i 748 m2 postojeće obalne šetnice te 204 m2 betonskih pristupa, 270 m2 sunčališta i 548 m2 obalne šetnice na Kadinu. S obzirom na navedenu veličinu zahvata u prirodnoj obali, projektiranje i izvedba moraju biti maksimalno uklopljeni u prirodni okoliš. Mjetimično projekt predviđa betoniranje onih površina koje već jesu ravne i koje kupači već bez ikakvih poteškoća koriste za sunčanje i skojih bez poteškoća ulaze u more. Ističemo da su ove stijene odredište upravo onih kupača koji namjerno izabiru prirodne plaže bez artificijelnih intervencija.
Sanitarni čvorovi koji se smještaju izvan obuhvata područja uređenja obale nisu opisani ni skicirani, pa se ne zna njihov izgled, uklopljenost u prirodu i što manju vidljivost, nepotrebno se i nesuvislo planiraju sa odmorišnim površinama za posjetioce s kamenim improviziranim klupama i stolicama (za koga?).

Prijedlozi za kvalitetniji pristup izradi glavnih projekata uređenja obale/plaže:
1. Cijelo područje Zagazinjina i Kadina (i drugih područja Malog Lošinja) zaslužuje promišljenije i kvalitetnije ciljane projekte primjerene destinaciji sa 4 /do 5/ zvjezdica. Razina predloženih projekata je površna i neprimjerena trendovima i namjerama Grada i turizma za zaštitom glavnog resursa -prirodnog okoliša – i kvalitetnijim razvojem turističkog mjesta. Ako su prirodna obala i plaže glavni resurs za razvoj turizma onda predložene glavne projekte treba revidirati, uskladiti ih sa planovima višeg reda te izraditi sukladno ovim primjedbama i prijedlozima građana kao i vizijom cijele destinacije. Također pozivamo Grad Mali Lošinj da na ovo područje radi dobivanja što kvalitetnijih rješenja za uređivanje javnih prostora i njihovo oblikovanje provede javne arhitektonsko-urbanističke natječaje.

2. Predvidjeti trajno popravljanje svih postojećih gromača na obom području, koje nisu sami građani popravili u radnim akcijama. Na taj način će vizualno cijelo područje postati atraktivnije i uređenije, a sa aspekta sigurnosti za kupače to je i neophodno (sada su ne nekim djelovima gromače urušene, a ispod njih prolaze ljudi ili su smještena sunčališta).
3. Pristupne putove od glavne obalne šetnice do sunčališta planirati samo gdje je nophodno te uže od projektiranih i od kamena. Koristiti kamen sivo-bijeli, primjer istarski kamen. Koristiti i drvene obloge/deccking ukoliko je to zbog vremenskih uvjeta moguće. Pristupe od sunčališta do mora planirati od kamena.
4. Sunčališta planirati uklopljena u neravnine postojećih stijena, ne iznad postojećeg kamenog terena (ne kalemiti na postojeću podlogu). Koristiti kamen sivo-bijeli, primjer istarski kamen te drvene obloge/deccking gdje je to zbog vremenskih uvjeta moguće: npr. uz glavnu obalnu šetnicu desno i lijevo, naročito gdje je podloga pretežito zemljana.
5. Ulaze u more planirati maximalno između prirodnog kamenja, u postojećoj konfiguraciji, u izvedbi kamenim opločenjem u more, samo rijetko sa platoima za ulaz u more i što na nižoj visini od mora, te u što manjoj površini. Izvedba od kamena sivo-bijelog, primjer istarski kamen. Po mogućnosti koristiti i drvene obloge/deccking (montažne) u obliku uže hodne površine /mostići/ za ulaz u more.
6. Sanitarni čvorovi su potencijalna opasnost od neugodnih mirisa, nehigijene, nedovoljnog održavanja i uništavanja izvan ljetne sezone kada se ne koriste. Stoga se predlaže izvidjeti mogućnosti planiranja i izvedbe tipskih, samočistećih sanitarnih čvora (primjer Eurodmodul) i to po jedan za svaku obalu. Sanitarne čvorove planirati locirane na prirodno zaklonjenijoj površini, od pogleda i sunca, bez izgradnje nepotrebnih odmorišta, klupica i sl. oko sanitarnih čvororva.
7. Kao podlogu za ugradnju kvalitetnijih i primjerenijih materijala u cilju maximalne zaštite prirode i prirodne obale nalazimo u svim strateškim dokumentima o razvoju turizma HR te strateškim dokumentima GML (Glavni plan razvoja turizma, Plan održivog razvoja), prostornim planovima i stavovima stručnjaka pa i konzervatora , citat iz mišljenja na Odluku o koncesiji plaže Čikat „ izvođenje novih struktura u smislu postavljanja drvenih pontona, izvođenje solidnih struktura te definiranje sunčališta sa što manje betona odnosno max.upotreba kamena „.
8. Kao primjer navodima iz ovih primjedbi I prijedloga daje se primjer uređenja obale Banj u Šibeniku te upotreba drvenih obloga, pa i montažnih, gdje je to moguće: www.floorexpert.hr.

Cjeloviti tekst primjedbi koji će biti predan Gradu