Osnovni problem u prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je u nerazumijevanju osnovnog pojma – pomorskog dobra – kao općeg dobra. Ne razumiju li ga ili se tek prave da ga ne razumiju ministar Butković i državni tajnik Josip Bilaver ne znamo, ali spletom po opće dobro nesretnih okolnosti to su osobe odgovorne za sadržaj prijedloga novog zakona ⮞
No ministru i inače, čini se, ne leži razumijevanje pojmova. Tako je postalo očito da ne razumije ni pojam osobne odgovornosti jer je nakon blamaže s nestankom blokirane 35 metarske jahte sa suhog veza odvažno izjavio kako preuzima odgovornost za taj neviđeni propust smjenjujući tri sebi podređene osobe. Prema svom razbarušenom shvaćanju odgovornosti ministarstva kojem je na čelu on viteški preuzima odgovornost kažnjavajući druge – a ne sebe. Da razumije što je to dogovornost sam bi podnio ostavku.
No kao što je ovakvo preuzimanje odgovornosti tek obična manipulacija, ministar manipulira i s pojmom općeg dobra. Kao manipulator ne zaostaje ni njegov pobočnik, državni tajnik, Bilaver koji tvrdi da se novi zakon donosi kako bi se uveo red na pomorskom dobru. Ton i optužujući Bilaverov gard prilikom iznošenja tvrdnje o općem neredu na pomorskom dobru je kao u istinski nedužne osobe. Kao da on nije državni tajnik u ministarstvu zaduženom za pomorsko dobro, pa s općim neredom na pomorskom dobru nema nikakve veze.
Nastanak nereda na pomorskom dobru valjda se slučajno vremenski podudara upravo s vremenom upravljanja ministarstva dvojca Butković – Bilaver, pa nered na pomorskom dobru novim zakonom žele rještiti upravo oni koji su za nered najodgovorniji! Ne sluti na dobro. Zato se kao vrhunska manipulacija ističe Bilaverova tvrdnja da su oni koji su protiv zakona ustvari protiv uvođenja reda na pomorskom dobru. Naravno da nitko nije protiv novog zakona, ljudi se bune protiv štetnih i u konačnici neustavnih zakonskih rješenja koji će samo povećati nered. Bune se ljudi koji vide da je novi zakon kukavičje gnjezdo u koji Butković i Bilaver podmeću privatizaciju pomorskog dobra pod izlikom da uvode red.
Moderni kauboji u Ministarstvu mora
Privatizacija, odnosno isključivanje pomorskog dobra iz opće upotrebe naravno nije otvorena ni očigledna i ne radi se samo o privatizaciji plaža. Ali ono što se vidi je ostavljanje odškrinutih vrata za njihovu privatizaciju.
Da planovi za privatizaciju plaža postoje dokazuje posebno poglavlje zakona koji se bavi plažama. Ne treba smetnuti s uma da je i danas prema sadašnjem zakonu koji ne prepoznaje posebno plaže velik broj plaža koncesoniran. Zašto se onda plaže kao dio pomorskog dobra posebno izdvajaju i zašto se uvodi podjela plaža? U toj podjeli zakon prepoznaje kao posebnost među plažama i morske plaže ispred hotela, kampa i turističkog naselja. Plažu ispred hotela, kampa i turističkog naselja zakon definira kao dio njihove funkcinalne, infrastrukturne i prostorne cjelinu.
Već takvo posebno definiranje plaže poziva na oprez. Jer takva funkcionalna cjelina je pravna i logička besmislica. Pravnu besmislicu predstavlja činjenica da je plaža pomorsko dobro na kojem se ne mogu stjecati nikakva prava – kako vlasnička tako ni bilo koja druga stvarna prava. Pomorsko dobro, dakle, ne može biti ništa osim općeg dobra i ne može trpjeti nikakva posebna svojstva pa ni svojstvo da bude dio nekakve izmišljenje i neprirodne funkcionalne cjeline.
Jadransko more je nastalo u neogenu, u geološkoj povjesti to je relativno nedavno ali se ipak radi o milijunima godina. Obale Jadranskog mora su se formirale od njegovog nastanka do danas. Hoteli, kampovi i turistička naselja su izgrađeni „jučer" ili unatrag tek nekoliko desetaka godina. Hotele, kampove i turistička naselja se gradilo pored plaže i upravo zbog njih. One su, iz ljudske vremenske perspektive, tu oduvijek, a hoteli su izgrađeni jučer. Kako je onda moguće plaže koje postoje same za sebe tisuće, desetke tisuća godina proglasiti funkcionalnom cjelinom nečeg što je izgrađeno jučer, a često izgrađeno i nezakonito? Jasno je da je proglašavanje plaže dijelom funkcionalne cjeline tek priprema za kroćenje sada neukrotivog općeg dobra.
Proglašenjem dijela pomorskog dobra funkcionalnom cjelinom je poput bacanje lasa na divljeg konja, nakon čega slijedi zatezanje omče i pripitomljavanje. U ovoj alegroriji kroćenja divljeg konja divlji konj je pomorsko dobro, laso je novi zakon, a kauboji koji ozakonjuju zatezanje omče bili bi Butković i Bilaver.
Puška u kadru će kad tad opaliti
Odškrinuta vrata za privatizaciju je i uvođenje posebnog pojma u novi zakon – isključenje dijela pomorskog dobra iz opće upotrebe k– koji se objašnjava kao korištenje pomorskog dobra na način koji potpuno isključuje opću upotrebu dijela pomorskog dobra. Zašto taj izraz – isključenje dijela pomorskog dobra iz opće upotrebe – postoji kao poseban pravni pojam? Nimalo slučajno, već kao najava. Ova definicija u zakonu ima funkciju poput puške koja se pojavi u nekom kadru filma ili kazališnoj sceni. Ta puška nije prikazana slučajno već zato da bi kad-tad opalila. Takva je i dramaturgija zakonskog isključenja plaža iz opće upotrebe.
Prema čl. 83. i 84. javne plaže koje se mogu koncesionirati se ne smiju ograditi. Ali zato u čl. 86. postoji odredba da je davatelj koncesije dužan u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko korištenje morske plaže, prilikom odlučivanja o stupnju ograničenja opće upotrebe, osigurati i štititi javni interes korištenja plaže. Dakle koncesijom se može potpuno isključiti opća upotreba i to ovisi o davatelju koncesije. Plaža koje se ne može ograditi može se dati u koncesiju kojom se može potpuno isključiti opća upotreba!? Kako se može potpuno isključiti opća upotreba bez ograđivanja? Nikako. Opća upotreba može se potpuno isključiti tek ograđivanjem i čuvanjem zaštitarima. U slučaju dvojbe vrijedi li članak 84. koji zabranjuje ograđivnje ili vrijedi čl. 86. koji dozvoljava ograđivanje odlučivat će Ministarstvo – odnosno Butković i Bilaver.
Da se smrzneš od pomisli! Zbog toga je bolje mrznuti se dva sata, 2. veljače 2023., na Markovom trgu.
Komentari:
Cijeli članak...
zadarski.slobodnadalmacija.hr/ .../...
Ovaj zakon smatram štetnim, ali bojim se da će privući i jednu kategoriju ljudi koje i na Apsyrtidesu ne nedostaje, tzv. Vegeta ekipu (miješa se u sve).
Pa će oni po ne znam koji put pokušati na ovom zakonu ubirati neke osobne bodove za sebe. Mnogi su i šugoslaviji bili (znatno mlađi) odrasli ljudi, ali tada se protiv ograda nisu bunili. Slično ekipi koja se "ljudskih prava" dosjetila tek nakon 91., ili "zaštite okoliša", a prije te prijelomne godine nisu se javljali iako smo za vrijeme komunističke okupacije naše domovine u mnogim mjestima i gradovima imali izuzetno prljavu i štetnu industriju.