Uz "epizodu" pod naslovom Znakovita šutnja mještana Ustrina serijala o navodnoj devastaciji prostora Ustrina nisu bile objavljene fotografije. Naknadno je poslano pet fotografija trenutnog stanja na česticama spomenutim u Primjeru 8. za uvid u prizore, kako autori navode, naše stvarnosti koji svjedoče o nedoraslosti i/ili nespremnosti vlasti na svim razinama za suočavanje s pojedincima koji uzurpiraju prostor i uništavaju sve pred sobom. Tvrde da se bez ikakvih oznaka na gradilištu o ishodovanim dozvolama, sudeći prema temeljima i do sada sagrađenom, priprema poveće iznenađenje ⮞
Navode da MO Ustrine devastatoru pomaže šutnjom iako članovi znaju o čemu se radi i tko radi, a da lokalni kamenolom bezbrižno posluje u toj "sivoj zoni" prodajom materijala, mehanizacijom i ljudstvom. "A komunalnom redarstvu i inspekciji ni traga ...".
Komentari:
Na temelju članka 134. stavka 6. Zakona o gradnji (»Narodne novine«, br. 153/13) ministrica graditeljstva i prostornoga uređenja donosi
PRAVILNIK O SADRŽAJU I IZGLEDU PLOČE KOJOM SE OZNAČAVA GRADILIŠTE
Članak 1.
Ovim pravilnikom se određuje sadržaj i izgled ploče kojom se označava gradilište (u daljnjem tekstu ploča).
Članak 2.
(1) Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na:
– građenje nove građevine
– rekonstrukciju postojeće građevine
– uklanjanje postojeće građevine ili njezinog dijela na temelju projekta uklanjanja
– građenje ili izvođenje radova koji se izvode na temelju glavnog /tipskog projekta te
– na održavanje postojeće građevine kada je potrebna provedba stručnog nadzora i prijava početka građenja.
(2) Ploču je obvezan postaviti izvođač odnosno glavni izvođač najkasnije na dan početka građenja.
(3) U slučaju da je izvođač/glavni izvođač napustio gradilište ili je došlo do prekida građenja, a gradilište je ostalo neoznačeno, obveza je investitora postaviti ploču u skladu s ovim Pravilnikom.
Članak 3.
(1) Ploča mora biti pravokutnog oblika najmanjih dimenzija 420 mm × 594 mm (A2 format).
(2) Ploča se izrađuje od materijala i na način koji osiguravaju da tijekom vremena građenja zadrži propisani izgled i sadržaj, a po potrebi zamjenjuje se novom.
(3) Sadržaj ploče mora biti napisan na hrvatskom jeziku, latiničnim pismom i prikladne veličine slova.
(4) Ploča se postavlja na vidljivom mjestu na ulazu u gradilište. Na gradilištu koje se proteže na velikim prostranstvima (željezničke pruge, ceste, dalekovodi i sl.) ploča se postavlja na početku i na kraju trase te po potrebi i na drugim prikladnim mjestima (npr. ulaz u gradilište na dijelu trase).
(5) Ploča mora biti na prikladan način osigurana od pada i oštećenja.
Članak 4.
Gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole mora biti o označeno pločom koja obvezno sadrži:
– naziv i vrstu građevine koja se gradi
– broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina gradi te adresa (ako je poznata)
– ime, odnosno tvrtku investitora,
– ime odnosno tvrtku projektanta,
– ime odnosno tvrtku izvođača,
– ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja,
– naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu,
– klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti dozvole,
– datum prijave početka građenja,
– naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 5.
Gradilište na kojem se uklanja građevina na temelju projekta uklanjanja, gradi odnosno izvode radovi na temelju glavnog/tipskog projekta ili održava postojeća građevina, a potrebna je provedba stručnog nadzora i prijava početka građenja, mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži:
– naziv i vrstu građevine koja se uklanja odnosno naziv i vrsta radova koji se izvode odnosno naziv i vrsta radova održavanja postojeće građevine
– broj katastarske čestice i katastarske općine na kojoj se građevina uklanja odnosno radovi izvode te adresa (ako je poznata)
– ime odnosno tvrtku investitora/vlasnika,
– ime odnosno tvrtku projektanta,
– ime odnosno tvrtku izvođača/osobe kojoj su povjereni radovi održavanja,
– ime odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor,
– datum prijave početka uklanjanja/građ enja/izvođenja radova/održavanja,
– naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Članak 6.
Sadržaj ploče kojom se označava gradilište mora se promijeniti u skladu s izmjenama podataka koji su obvezni sadržaj ploče.
Članak 7.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 362-01/14-01/661
Urbroj: 531-07-14-01
Zagreb, 24. ožujka 2014.
Ministrica
Anka Mrak-Taritaš, dipl. ing. arh., v. r.
njuskalo.hr/.../...
njuskalo.hr/.../...
Privatni gospodarski subjekt izradio je projektnu dokumentaciju koja se sada postavlja na bazu prostornih planova Primorsko-goran ske županije te Gradova Cresa i Malog Lošinja s krajnjim ciljem instalacije ribogojilišta u
Ustrinjsku uvalu (Ustrinjska uvala podijeljena je granicom između Grada Cresa i Grada Malog Lošinja).
Prema dostupnim informacijama radi se o postavljanju glomazne infrastrukture – kaveza za uzgoj ribe, sidrenih elemenata, zaštitnih oznaka te sve ostale prateće opreme na lokacije oko registriranih prirodnih te
zaštićenih plaža Porat, Baneštrovica, Veli Žal do Sadića te predjela Ugrade – gotovo sve uvalice unutar Ustrinjske uvale.
Iz već instaliranih primjera poznato je da na mjestima gdje su postavljena ribogojilišta, područja postaju komercijalno ograđena odnosno štićenog pristupa za korisnike okolnog prostora.
Praktički radi se o komercijalnim bazenima gospodarskog značaja slično gospodarsko-luč kim područjima gdje je moguće i daljnje komercijalno širenje djelatnosti. Upravo se radi na tome da Ustrinjska uvala i spomenute uvalice postaju dio navedenoga i od jedne od
najljepših uvala na otoku Cresu postane industrijalizir ana i komercijalno eksploatirana uz daljnje mogućnosti širenja komercijalnih djelatnosti te popratne infrastrukture.
Ovakva investicija koju slobodno možemo nazvati i “ekocidom” smatra se suprotno planovima razvoja Ustrina kao prirodne uvale s kupalištima, razvojem turizma u skladu s prirodom, s pratećim djelatnostima autohtonog
primorskog sela te nadasve zaštite krajolika uz očuvanje prirodne i kulturne baštine.
U članku 45. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23) o zaštićenom obalnom području (ZOP) navodi se sljedeće:
– ZOP je područje od posebnog interesa za Državu
– ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave – planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od
obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte – Granice i područje prostora ograničenja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.
Članak 46. Zakona kaže da se u ZOP-u prostornim planiranjem mora:
1. očuvati i sanirati ugrožena područja prirodnih, kulturno-povije snih i tradicijskih vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije
2. odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru te osobito zaštititi resurse pitke vode
3. osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, pomorskog dobra.
4. očuvati nenaseljene otoke i otočiće prvenstveno za poljoprivredne djelatnosti, rekreaciju, organizirano posjećivanje, istraživanje i bez formiranja građevinskih područja
5. uvjetovati razvitak infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika
6. ograničiti međusobno povezivanje i dužobalno proširenje postojećih građevinskih područja, odnosno nova građevinska područja planirati izvan površina koje su u naravi šume
7. sanirati napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i proizvodna područja prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili ugostiteljsko-t urističkom i sportsko-rekrea cijskom namjenom.
Formiranje ribogojilišta u tako označenom zaštićenom obalnom pojasu, u konkretnom slučaju Ustrina, prostoru evidentnog ograničenog morskog strujanja te malih dubina zasigurno bi narušilo ekologiju mora uz trajne
posljedice.
Površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu trebala bi se odrediti temeljem istraživanja i temeljem procjena utjecaja na okoliš te provesti javna rasprava naročito uvažavajući mišljenja
lokalnog stanovništva.
PLANIRANA LOKACIJA USTRINJSKE UVALE EVIDENTNO PREDSTAVLJA POGREŠNO UVRŠTAVANJE MARIKULTURE U PROSTORNI PLAN DJELATNOSTI GDJE UTJECAJ NA OKOLIŠ ZASIGURNO DEMANTIRA OPRAVDANOST PODRUCJA ZA KORIŠTENJE MARIKULTURE - RIBOGOJILISTA.
Odrednice kojima se često spominje razvoj te revitalizacija malih otočnih mjesta OVIM SE PLANOM I ZAHVATOM POTPUNO SUPROTNO SVRSTAVA U DJELATNOST KOJOM SE PRIVATNIM KAPITALOM TE POGODOVANJEM UNIŠTAVA MALO MJESTO TE MOGUĆNOST ODNOSNO DUŽNOST OČUVANJA KULTURNE BAŠTINE UZ ODRŽIVI RAZVOJ JEDINSTVENIH OČUVANIH PRIMORSKIH SELA I KRAJOLIKA.
Činjenica je da na otoku Cresu nema ljepših uvala, prirodnih plaža od Ustrinjske i one podno Lubenica tako da ne znamo kome toliko smeta i da je želi uništiti, a to će se uvođenjem marikulture i dogoditi.
DAJTE SVOJ POTPIS I SPRIJEČIMO EKOCID DOK JOŠ MOŽEMO!!
Ovom peticijom želimo i tražimo od Primorsko-goran ske županije, Gradova Cres i Mali Lošinj da se u Županijskim i Gradskim prostornim planovima trajno briše mogućnost gospodarske djelatnosti bilo kakve marikulture na području Ustrina te ostalih prilaznih područja.
Također neprihvatljivo nam je formiranje sve kopnene i morske infrastrukture koju bi mogla za sobom donijeti marikultura u Ustrinjskoj uvali ili da bi ju podupirala.
Neka uz Vašu pomoć Ustrine ostanu dio netaknute prirode te mjesto poštivanja zakona za dobrobit svih.
Na dnu ovog članka na portalu peticijeonline. com je link za potpisivanje peticije i za kontakt s pokretačima peticije.
shorturl.at/rNQZ1
shorturl.at/rNQZ1
► volim-losinj.org/.../...
► volim-losinj.org/.../...
► volim-losinj.org/.../...
Definitivno je izvjesno da Grad Mali Lošinj nije izvršio obvezu i uskladio UPU Mali Lošinj sa Prostornim planom višeg reda.
Izvjesno je da je prostornim planom višeg reda, na prostoru Ustrina određeno da je to zaštićena zona, te da nije dozvoljeno postavljanje marikulture.
Pa nam tako nadležni iz PGŽ "otvaraju oči" i kažu da nikakva marikultura nije moguća! Uistinu?
Pa nisu ni Investitiri ni odgovorne osobe Grada, baš tako neinformirani. No činjenica je da su određene radnje za postavljanje marikulture, već odrađene.
Bit ću slobodan, pa ću izložiti mogući scenarij.
► Investitori, temeljem važećeg UPU-a, ishoduju koncesiju te počnu postavljati kaveze. Pitanje tko ima ovlasti zaustaviti ih u toj fazi. Nitko, rade po zakonu. Kad se postave kavezi i sve ostalo, zatraže Uporabnu dozvolu, koju i ishode i počnu legalno raditi.
► Nitko ih ništa ne pita i onda netko pita Grad da kako je to moguće? Grad, kako bi skinuo odgovornost sa sebe, kreće sa usklađenjem UPU-a! Ali gle tu je marikultura, stvarno kako?
► Onda se UPU uskladi na način da se prostor marikulture, zbog gospodarske vrijednosti za Lošinj, otvaranje novih radnih mjesta i trt, trt, trt, izuzme iz usklađenja UPU-a!
► I marikultura postane legalna, dobrodošla investicija od strane investitora "koji se samo poželjeti može" u destinaciji "prvog od ► stotinu otoka"!
► A priroda, interesi lokalnog stanovništva i cca. 2000 potpisa građana, potpisnika Peticije PROTIV, a tko još o tome misli.
Važno je zadovoljiti apetite pohlepnih investitora kojima očito ništa nije sveto.
Ne kaže se ribogojilište nego ribognojilište. Odličan način da se uništi neka uvala i sve što postoji u njoj i to u moru i na obali. Nešto kao govnjive krave na mom otoku koje su prekrile cijeli otok govnima, muhama i krplejima. I to u interesu jedne familije dok svi ostali imaju samo posljedice i štetu. Ajde da se svi slože u mjestu i odluče ubiti jednu uvalu i da svi od toga imaju korsti ali... kita... uvijek je korist samo u džepu jedne obitelji i malo sastrane kampne u džepove lokalnih kenjaca koji odlučuju.
www.morski.hr/.../
Nakon serije članka s mnoštvom zabrinjavajućih fotografija o bespravnoj gradnji neozbiljno je napisati "Neka uz Vašu pomoć Ustrine ostanu dio netaknute prirode te mjesto poštivanja zakona za dobrobit svih" kad one to više nisu.
Nema na otoku ionako ni jednog aktivista za zaštitu okoliša ili prirode, i po tome smo prvi od tisuću.
Uostalom, kad sam ponudio pomoć u obliku savjeta za učinkovitu borbu protiv devastacije, na ovom portalu sam popljuvan i ismijan od strane komentatora.
Čovjek koji po cijele dane na Fejsu ili bekoj drugoj stranici objavljuje statuse ili članke gdje se (načelno) zalaže za svoje siromašne sugrađane, ali im na nikoji konkretan način ne pomišla pomoći je čovjek koji iz nekog, njemu poznatog razloga (npr. borbe za vlast ili javni novac) signalizira vrline.
Čovjek koji umjesto da šalje prijave ibspekciji, objavljuje negdje nevažno "članke"...
I još nešto. Peticiju su napisali , objavili i potpisali neki drugi ljudi, njih preko 2000, koji nemaju takve jadne ideje kao ti,
Građani, ne samo oni koji u Ustrinama na Cresu žive, već i oni koji ovo mjesto posjećuju i nose u srcu, svjesni su potrebe direktne akcije i sprječavanja uništavanja netaknute uvale i ovog malog sanjivog mjesta! Broj do sada prikupljenih potpisa protiv ekocida koji je netko odlučio "priuštiti" Ustrinama sugerira kako je i sve šira javnost svjesnija ovog gorućeg problema.
Predstoji borba za poštivanje Zakona i zdravog razuma i ostvarivanje krajnjeg cilja ovih "malih ljudi" - zaustavljanje štetnog privatnog projekta marikulture u ustrinjskoj uvali te njezino brisanje iz prostornih planova Primorsko-goran ske županije te gradova Malog Lošinja i Cresa.
Nažalost izradu plana prostora po želji privatnog investitora platio je Grad Mali Lošinj a sadašnja vlast je sklona realizaciji te ekocidne investicije radi interesa lošinjskog i creskog škvera za izradu i održavanje infrastrukture – kaveza za uzgoj ribe, sidrenih elemenata, zaštitnih oznaka te sve ostale prateće opreme.
www.enciklopedija.hr/.../
www.lektire.hr/navodnici/
www.index.hr/.../2526773.aspx